Uzbuđenje nakon Meta studije: Koliko je smrtonosan Covid-19?

Julia Köppe  
Autor 22.10.2020. u 13:21

Uzbuđenje nakon Meta studije: Koliko je smrtonosan Covid-19?

Elektromikroskopski snimak virusa Corona Sars – CoV – 2: Na smrtnost inficiranih može se znatno uticat. – Foto: narvikk / Getty Images/iStockphoto

Jedna studija WHO izazvala je uzbuđenje: Je li smrtnost kod inficiranih Coronom mnogo niža nego što se smatra? Tačan pogled u cifre otkriva nesporazum.

Piše: Julia Köppe – 20.10.2020.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

„Nova WHO studija začuđuju čak i stručnjake – virus je stvarno toliko smrtonosan”: Napisi kao ovaj mogli su prethodnih dana izazvati utisak da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u međuvremenu smatra Covid – 19 za manje opasan. Međutim to je greška.

O čemu se radi u studiji?

Povod za aktuelnu diskusiju su prvi istraživački rezultati renomiranog epidemiologa Johna Ioannidisa sa univerziteta Stanford, koji su objavljeni web mreži “Bulletin of the World Health Organization” – naučnom magazinu koji izdaje WHO. Objava sadrži bilješku da je prva online verzija studije ispitana ali da ne sadrži sve finalne korekcije.

Ioannidis je za analizu istražio 61 studiju iz cijeloga svijeta kao i nacionalne podatke o smrtnosti od Covid – 19. Prema tome smrtnost inficiranih u prosjeku svih analiziranih studija leži kod oko 0,23 posto. To znači u prosjeku su umirala 23 čovjeka od 10 000 ljudi koji su se zarazili Corona virusom.

„Stope pretpostavljene smrtnosti inficiranih obično su niže nego procjene koje su u pandemiji ranije napravljene“, zaključuje Ioannidis. Prvi podaci iz Kine procjenjivali su smrtnost inficiranih na 3,4 posto. U međuvremenu matematički modeli su računali sa oko jedan procent.

Proturječje samo naizgled

Neki mediji nakon toga upućuju na smrtnost po slučajevima datu od Robert Koch instituta (RKI) koja prema dnevnom izvještaju o stanju od ponedjeljka leži kod oko 2,7 posto – dakle deset puta viša od vrijednosti od Ioannidisa. Iz toga se može dobiti utisak da se radi o znanstvenom sporu koji ustvari ne postoji.

Jer proturječje prema zvaničnoj RKI statistici postoji samo naizgled. Da bi se izmjerio smrtonosni potencijal jedne bolesti mogu se koristiti dva parametra:

  • Infekciozna smrtnost, kratko IFR: Ona pokazuje koliki je udio umrlih mjereno na sve slučajeve infekcije. Ova vrijednost je istraživana u aktuelnoj studiji.
  • Smrtnost po slučaju, kratko CFR: Ona pokazuje koliki je udio umrlih na svim – i ova jedna riječ pravi odlučujuću razliku – poznatim. Na ovu vrijednost odnose se podaci RKI u dnevnom izvještaju o stanju.

Pošto infekcija sa Sars-CoV-2 može proteći bez simptoma i u svim zemljama uopšte nije sveobuhvatno testirana ostaju širom svijeta mnoge infekcije vjerovatno neotkrivene. Time je smrtnost po slučaju po definiciji viša nego infekciozna smrtnost. Zašto se ona onda uopšte koristi?

Kolike su tamne cifre teško se aktuelno može reći. Prema WHO moglo bi na svijetu biti zaraženo dvadeset puta više ljudi nego je dokazano. Međutim i kod ovoga broja radi se u svakome slučaju o gruboj procjeni.

Zaključak o tamnim ciframa mogla bi dati antitijela protiv virusa u krvi ljudi. Ako se ona nađu taj je vjerovato imao infekciju – a možda je nije ni primjetio. U Njemačkoj je u oktobru rađena studija antitijela od strane RKI i Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW Berlin) u kojoj je učestvovalo 34.000 ljudi. Studija treba razjasniti koliko ljudi u Njemačkoj je stvarno inficirano virusom.

I takve studije antitijela nisu perfektne jer očigledno da ni svi koji su dokazano bili zaraženi Corona virusom ne tvore mjerljiva antitijela. Ali to je trenutno najbolja šansa da se osvijetle tamne cifre.

„Jedan smrti slučaj više ili manje, koji se obuhvati, je stvarno važan“

Međutim, dosada publicirane studije o antitijelima baziraju se često na niskom broju slučajeva. To se pokazuje kod takozvane Heinsberg studije koja je uključena u aktualnu Meta analizu i pokazuje infekcionu smrtnost sa 0,37 posto. Međutim izračun se bazira na šačici smrtnih slučajeva povezanih sa infekcijom Corone.

„Jedan smrti slučaj više ili manje, koji se obuhvati, je stvarno važan“, rekao je Gérard Krause iz Helmholtz centra za istraživanje infekcija (HZI) u Braunšvajgu nakon objavljivanja Heinsberg studije prije pola godine. On je zato preporučio da se uzroci smrti tačnije ispitaju. Moguće je da je infekciona smrtnost procjenjena suviše nisko, jer je malo staračkih domova bilo pogođeno.

Prije jednog mjeseca epidemiolog Rod Jackson je u jednom gostujućem prilogu za „NZ Herald“ naglasio da  studije antitijela daju pravi rezultat samo ako je uzorak reprezentativan za stanovništvo. Vrijednovanja iz Novog Zelanda i Islanda ne pomažu pošto je tamo prijavljeno samo malo umrlih od Covid – 19. „Studije sa manje od nekoliko stotina smrti od Covid – 19 ne isplati se uzimati u obzir“, kaže Jackson.

Ioannidis je u svojoj aktuelnoj Meta analizi uzeo u obzir preko 500 uzoraka ali nisu svi – među njima i Heinsberg studija – bili reprezentativni za cjelokupno stanovništvo. Da li je on dakle radio naučno nedovoljno čisto?

Nema čvrste mjerne vrijednosti

Cilj Ioannidisa nije bio da utvrdi važeću infekcionu smrtnost na cijelom svijetu. To čak nije ni moguće. Infekciozna smrtnost nije čvrsta mjerna vrijednost koja kad se izračuna za neku bolest zadržava svoju vrijednost za cijeli svijet. To zavisi od mnogih faktora.

Činjenica je da je smrtnost nakon prvih podataka iz Kine na početku pandemije procjenjena više – kako je Ioannidis sa pravom primjetio. Tada je bilo samo malo poznato o Covid – 19. U međuvremenu je jasno da veliki dio inficiranih ima samo blage ili nikakve simptome. Osim toga oni su mogli virus vjerovatno već dalje prenijeti prije nego uopšte primjete nešto od infekcije.

I Ioannidis naglašava kako smrtnost veoma varira – prema toma da li su prije svega inficirani stariji ljudi, kakvo je medicinsko zbrinjavanje, koliki je u stanovništvu udio ljudi sa ranijim bolestima. Tako varira infekciozna smrtnost kod vrjednovanih studija između nule i 1,63 posto.

Još nisu okončani rezultati planirane reprezentativne studije o antitijelima u Njemačkoj. Kolika je infekciozna smrtnost aktuelno u Njemačkoj se zbog toga teško može procjeniti.

Tek nedavno jedan istraživački tim oko Andrewa Levina iz Dartmouth College objavio je dalju meta analizu prema kojoj bi infekciona smrtnost od Covid – 19 u SAD mogla ležati oko 0,8 posto. I virolog Christian Drosten poziva se u NDR podcastu na ovu studiju. Pošto je stanovništvo u Njemačkoj nešto starije nego u SAD Drosten smatra infekcionu smrtnost od oko jedan posto ili nešto iznad za Njemačku za plauzibilnu. “Ja nisam demograf, to ja mogu samo preračunati“, ipak se ograničava virolog.

Iako se infekciona smrtnost u Njemačkoj trenutno može teško izraziti u ciframa jasno je koliko jako se na nju može uticati. To pokazuje analiza iz SAD. Ako bi stariji ljudi bili zaštićeni od zaraze Covid – 19 infekciona smrtnost mogla bi se više nego prepoloviti – sa 0,8 na 0,3 posto.

spiegel.de

Julia Köppe  
Autor 22.10.2020. u 13:21

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija