Velika Britanija nakon Brexita: Veliki mamurluk

Isabella Reichert 
Autor 4.1.2021. u 10:32

Velika Britanija nakon Brexita: Veliki mamurluk

Premijer Boris Johnson: Mnogo namjerava u novoj godini – Foto: Dominic Lipinksi / dpa

Brexit bi trebao napraviti Veliku Britaniju jakom trgovinskom nacijom i ojačati svjetski politički značaj zemlje. Period pripreme je prošao – šta je sa obećanim projektom „Global Britain“?

Piše:  Isabella Reichert  01.01.2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Sa posljednjim danom 2020. godine završio se za Britance prelazni period Brexita. Pritom je po peti put jedna britanska vlada pomakla u novu godinu obećanje o “globalnoj Velikoj Britaniji” bez da bi ga realizovala. Dakle zemlja se osjeća sa Brexitom kao mnogi ljudi u novogodišnje jutro: Tamo gdje su – čak i u ovoj godini ponegdje – pucale petarde i vladalo sjajno raspoloženje sa izbijanjem jutra dolazi otrežnjenje. Sve izgleda nekako neuredno i čak ambiciozne namjere smanjuju se na znatno manje etapne ciljeve.

Transformacija od države članice EU u „Global Britain” znači prema navodima ministarstva vanjskih poslova “investirati u odnose širom svijeta, zalagati se za međunarodni poredak baziran na pravilima i prezentirati otvoreno i samosvjesno Veliku Britaniju na svjetskoj pozornici“. Prema premijeru Borisu Johnsonu zemlja će kao „prosperirajuća nacija slobodne trgovine“ procvjetati u skoro nezamislivoj mjeri.

Do sada nije puno toga uspjelo. Nasuprot obećanju stoji to da su se Britanci odrekli svoga postojećeg pristupa najvećoj zoni slobodne trgovine na svijetu – potpuno nepotrebno kako tvrde protivnici Brexita. Na Božić postignuti dogovor u posljednjoj minuti sa EU može doduše spriječiti najgore. Ipak poslovanje je za Britance sada komplikovanije. Pritom je njihova ovisnost od EU znatno veća neko negdje drugdje. Pojedine, „mnogo povoljnije“ dogovore sa drugim industrijskim nacijama britanska vlada do sada ne može pokazati.

Pritom Velika Britanija ima dobre pretpostavke za to da se dokaže: Kao peto najveće gospodarstvo svijeta, kao jezgro Commonwealtha koji obuhvata 54 države i kao jedna od pet atomskih sila sa stalnim mjestom u Savjetu bezbjednosti UN zemlja posjeduje privilegovanu poziciju. Međutim ona je sve to imala već kao članica EU.

2021. godina nudi Britancima diplomatske šanse

Osim toga stabilna pozicija u mnogim područjima zasniva se na istorijskim prednostima. Ukoliko to ide dalje u prošlost utoliko više mora se Velika Britanija pripremati na svoju buduću ulogu u svijetu. Za to će Britanci u 2021. dobiti istovremeno više šansi. U novoj godini oni će preuzeti predsjedavanje G7 i tako voditi klub najvećih demokratskih industrijskih nacija: U ovoj ulozi velika Britanija bi htjela pozvati Australiju, Indiju i Južnu Koreju i ovom udruženju dati dodatnu vagu u odnosu na druge autoritarne gospodarske velesile – prije svega Kinu. Ako bi Velika Britanija tako stvorila osnove za budući G10 zemlji bi uspio veliki stvaralački akt na svjetskoj pozornici.

Osim toga Velika Britanija u novembru sa konferencijom o klimi UN COP26 u Glasgowu organizuje još jedan važan diplomatski događaj godine.

Međutim čak iako Velika Britanija i dalje bude uključena u velikane svjetske politike njen uticaj kao pojedinačne države biće u mnogim područjima manji. Zemlja će se morati usklađivati se drugim, većim gospodarskim silama: Već u pregovorima sa EU premijer Johnson je morao odustati od svih ambicija da se ne pridržava njenih radnih, socijalnih i ekoloških standarda. Sa drugim partnerima u pregovaranju biće slično – i što je značajniji suparnik utoliko će pregovaračka moć Britanaca ispadati manja.

Kao otežavajuće za sva dalje pregovaranja usto dolazi činjenica da se britanska vlada u pregovorima sa EU pokazala kao veoma nepouzdan partner. Zaokreti, neispunjenje dogovora i neistine premijera postali su skoro rutina – i imaće signalno dejstvo na buduće trgovinske partnere.

Već  se Brexit kampanja prije odlučujućeg referenduma 2016. bazirala na neistinama oko novca EU. I u sljedeće četiri i pol godine prošao je skoro svaki rok dok se London kretao između prijetnji i okrivljavanja Brisela. Predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen konačno je zaključila da je u odnosima sa britanskom vladom „povjerenje dobro ali je zakon bolji“.

Da čak i napisana riječ i potpis premijera nisu garancija za pouzdanost pokazao je Johnson svojim pokušajem da postojeći dogovor o istupanju promjeni u vlastitu korist. Sve to daje povod budućim partnerima u pregovorima da nemaju povjerenja u britansku državu. Jer ni najbolji trgovinski dogovor ništa ne koristi sve dok je u pitanju njegovo provođenje.

Sa krajem Brexit prelaznog perioda 2021. godina biće za Britance test o tome kako ozbiljno shvataju vlastite namjere – i koliko su spremni da velike riječi prate djelima. Obećanu „slobodu“ moraće premijer Johnson Britancima tvrdo pripremati – za to on se mora pokazati kao pouzdaniji pregovarački partner nego što je bio do sada.

spiegel.de

Isabella Reichert 
Autor 4.1.2021. u 10:32