Nefer sistem vakcinacije

Zašto širom svijeta milioni doza vakcine završavaju u smeću?

Izdvajamo

  • Međutim, kada se vakcine unutar jedne zemlje već razdijele na pojedine savezne države ili opštine često je komplikovano i skupo vratiti ih opet na centralno mjesto – a onda u inostranstvo. Na drugu stranu ulogu igraju i pravne zapreke: Tajni ugovori sa proizvođačima su očigledno često tako postavljeni da se višak vakcina jednostavno ne smije dati u inostranstvo.

Povezani članci

Zašto širom svijeta milioni doza vakcine završavaju u smeću?

U bogatijim državama vakcina odlazi u smeće. Afričke države nadaju se sada donacijama – ali i tamo doze moraju biti odstranjene. Foto: Robert Bonet/NurPhoto/Getty Images

Istekao je rok milionima doza vakcine širom svijeta i one moraju biti odstranjene – dok u mnogim državama vakcina nedostaje. Zašto raspodjela funkcioniše tako loše i kako bi moglo ići bolje?

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Kada je krajem aprila preko njegove zemlje prelazio treći talas, Marco Blanker se pripremio da odradi svoj udio u borbi sa pandemijom. Holandski ljekar iz Zwollea organizovao je vakcinaciju i pozvao 250 starijih pacijenata. Međutim, od pozvanih došle su samo 72 osobe. Desetine bočica vakcine na kraju je završilo u smeću – skandal za Blankera. U Holandiji je spremnost ljudi da se vakcinišu rapidno opala, kako vidi ovaj ljekar – prije svega sa AstraZenecom. “Mi polazimo od toga da ovdje samo kod kućnih ljekara i u apotekama leži u frižiderima neiskorišteno još oko 200.000 doza vakcine AstraZeneca”, kaže on.

Zbog toga je Blanker, zajedno sa kolegama, startovao „Prullenbak Vaccin“. Na web stranici Holanđani mogu vidjeti gdje je trenutno vakcina na raspolaganju. Karta je tako dobro popunjena da bi Blanker i njegove kolege mogle rado pomoći i onima spremnim za vakcinu u drugim zemljama. “Ako bi lanac hlađenja bio održan, mogle bi se neiskorištene ampule opet sakupiti i transportovati u Afriku”, kaže on.

Jedna specijalna špedicija ponudila je svoju potporu – međutim, ljekar kaže da se holandska vlada suprostavila ovoj ideji; ona se pozvala na pravne i logističke probleme. “Umjesto toga neiskorištene vakcine trebaju biti uništene”, kaže Blanker rezigniran. Međutim, nada ga još nije napustila: “Vakcinacija je ipak ljudsko pravo.”

Trenutno stvarno stanje izgleda drugačije: Širom svijeta propadaju milioni doza vakcine i moraju biti odstranjeni – dok u mnogim zemljama vakcina nedostaje. Centralna banka podataka, koja bi dokumentovala globalni gubitak vakcine, ne postoji ali podaci iz pojedinih zemalja i procjene su alarmirajući.

Prema WHO moglo bi širom svijeta do kraja augusta postati neupotrebljivo milion doza AstraZeneca, jer im ističe rok upotrebljivosti. Skoro 700.000 doza vakcine samo u američkoj saveznoj državi Džordžiji je ove godine završilo na otpadu; stručnjaci upozoravaju da u SAD-u može uskoro isteći rok za doze vakcina kojima bi se moglo vakcinisati 13 miliona ljudi protiv korone. Poljska je morala do kraja jula odstraniti 73.000 doza raznih proizvođača; u Hongkongu se gomila višak zaliha Sinovca i Biontech/Pfizera koje bi mogle propasti neiskorištene. I u Njemačkoj, prema informacijama SPIEGEL-a, trenutno ostaje svaka deseta doza vakcine u doktorskim ordinacijama i to je oko 3,2 miliona doza vakcina. Vakcina, koja nedostaju u drugim zemljama.

Oko trećina svjetskog stanovništva je prema platformi „Our World in Data” doduše dobilo minimalno jednu dozu Covid-19 vakcine – međutim u siromašnijim zemljama do sada je samo 1,4 posto stanovništva makar jednom vakcinisano. A, u Nigeriji je naprimjer samo 0,7 posto stanovništva potpuno vakcinisano – na Haitiju samo 0,01 posto.

Međunarodna inicijativa Covax Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao i globalne inicijative Gavi i Cepi nisu do sada uspjele usopstaviti fer globalni sistem vakcinacije: vakcina do danas teče prije svega u zemlje gdje teče novac. Veliki dio od skoro pet milijardi datih vakcina širom svijeta upotrebljen je u bogatim zemljama, mnoge zemlje pregovaraju mimo Covaxa direktno sa proizvođačima i sklapaju bilateralne ugovore. Do kraja 2021. htjela je globalna kampanja vakcinisanja finansirati dvije milijarde doza za najugroženije grupe stanovništva u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom – do sada je isporučeno oko 209 miliona doza.

Bogat i vakcinisan

Sljedeća tabela pokazuje raspored upotrebljenih vakcina.

Upotrebljene doze vakcine Covid-19 u svijetu prema grupama prihoda, u procentima

 Visoki prihod                        27%

 Viši srednji prihod                52%

 Niski srednji prihod              19%

 Niski prihod                         0,3%

Izvor: Our World in Data; Stand: 19. August

Proizvođači kao Moderna su doduše najavili da će povećati proizvodnju, a mnoge države hoće donirati višak doza za siromašnije zemlje. Međutim, kada se vakcine unutar jedne zemlje već razdijele na pojedine savezne države ili opštine često je komplikovano i skupo vratiti ih opet na centralno mjesto – a onda u inostranstvo. Na drugu stranu ulogu igraju i pravne zapreke: Tajni ugovori sa proizvođačima su očigledno često tako postavljeni da se višak vakcina jednostavno ne smije dati u inostranstvo.

Pravni stručnjak Persad Govind sa univerziteta Denver je samo djelimično ubijeđen sa ovim argumentima: Sakupiti doze i poslati ih u inostranstvo smatra on “nije sasvim jednostavno ali nije nemoguće”. Da bi proizvođač zbog toga podnio tužbu smatra on malo vjerovatnim – samo iz razloga reklame i imidža to bi bilo teško za firme. Države bi trebale makar pokušati vakcine, prije nego im istekne rok, dati susjednim zemljama. “I one bi trebalo unaprijed dogovoriti takve ugovore”, kaže Govind.

SAD su najavile da hoće donirati 500 miliona doza; vlada u Vašingtonu je kreativno zaobišla ugovorne klauzule time što je vakcine Kanadi i Meksiku “pozajmila”. I Izrael je napravio dogovor sa Južnom Korejom: Prema tome azijska zemlja dobiće 700.000 doza Biontech/Pfizer vakcine sa bliskim datumom isticanja – a Izrael će kao protuuslugu dobiti vakcine iz jedne buduće isporuke za Seul.

Njemačka želi, prema izjavi savezne vlade, do kraja godine 30 miliona doza iz vlastitih zaliha dati u prvom redu zemljama u razvoju; 80 posto od toga preko Covaxa, a ostatak treba da se preko bilateralnih sporazuma podijeli državama kao što su Namibija, Ukrajina, Armenija i zemlja Balkana. Već sada je 1,3 miliona doza AstraZeneca predano Covaxu koje treba da se isporuče u Afganistan, Etiopiju, Sudan, Tadžikistan i Uzbekistan. I Velika Britanija najavila je devet miliona doza kao donaciju i već je krenula prva isporuka.

Tako je na međunarodnom aerodrumu Jomo Kenyatta u kenijskom glavnom gradu Najrobiju prošlog utorka vladala velika radost: Kratko prije 22 sata iz teretnog prostora jedne mašine KLM istovareno je 407.000 doza vakcine AstraZeneca iz Velike Britanije. Političari i fotografi stajali su spremni da prihvate dragocjeni teret. „Ja sam sretan da smo mogli doprinijeti jednim dijelom“, rekao je zamjenik britanskog ambasadora.

Međutim, stvar ima jednu kvaku: Prema istraživanju SPIEGEL-a dozama koje su stigle ističe rok krajem septembra  te nema puno vremena da bi se one isporučile u udaljene krajeve, mobilisali spremni za vakcinaciju i izgradila potrebna infrastruktura. “Kenija je do sada uspjela da sve pravovremeno upotrijebi”, kaže Rudi Eggers, kenijski teritorijalni direktor WHO-a.

“Vlada bi rado insistirala na dužoj trajnosti ali trenutno zemlja mora uzeti ono što dobije.” U Keniji je vakcinisano tek tri posto stanovništva. Kao i mnoge afričke zemlje Kenija se dugo uzaludno oslanjala na Covax i nadala se prije svega na AstraZeneca vakcinu proizvedenu u Indiji. Međutim, u međuvremenu su isporuke odatle skoro u potpunosti prestale – Indija sama treba vakcinu jer u zemlji bjesni Delta varijanta.

U međuvremenu opet dolaze donacije vakcine iz više zemalja u Keniju. Već sredinom jula WHO je upozorila na kratku trajnost vakcina. Voditeljica kampanje vakcinisanja Afričke unije, Ayoade Alakija, nazvala je čak isporuke „trojanskim konjem“. Do početka augusta moralo je u Africi već biti uništeno 470.000 doza jer im je istekao rok. Liberija je naprimjer, prema izvještajima medija, imala samo 15 dana da bi upotrijebila desetine hiljada doza a na kraju je morala 27.000 baciti. “Nismo imali dovoljno vremena”, opravdavala se ministrica zdravstva Wilhelmina Jallah.

Uz bliski datum propadanja vakcina dolazi i još jedan problem: mitovi zavjere oko vakcine su u mnogim afričkim zemljama široko rasprostranjeni. Na platformi WhatsApp kruže videi o mjestima uboda koja su navodno magnetizirana. Mnogi tvrde da vakcina ubija stare, a mlade čini neplodnim.

Protiv toga pomažu samo kampanje objašnjavanja, gdje timovi u Keniji idu od kuće do kuće da bi informisali o vakcini za koronu. Kenijska vlada zahtijevala je od svih službenika da se vakcinišu – inače prijete disciplinskim konsekvencama.

“Međutim, to je đavolji krug”, kaže zdravstvena ekspertkinja Catherine Kyobutungi. “Niko ne može planirati kada dolazi slijedeća isporuka, dakle niko i ne zna kada i koliko ljudi mora biti mobilisano.” Ništa ne izaziva više frustracije nego kada nekoga nagovorite na vakcinaciju – a onda nemate ni jedne preostale doze.

“Situacija će se prije pogoršati nego poboljšati”, upozorava Javier Guzman, direktor za globalnu zdravstvenu politiku thinktank-a Center for Global Development. Kapaciteti proizvođača mogu se povećati samo do određenog stepena a donacije doza vakcine su suviše male da pokriju potrebe zemalja u razvoju – a i debata o trećoj vakcini zabrinjava stručnjake. “Bogate zemlje će svoje zalihe sada upotrijebiti prije svega za booster vakcinaciju vlastitog stanovništva i vakcinisati sve mlađu djecu”, vjeruje on.

Prema Guzmanu promjene od strane proizvođača mogle bi izazvati dugoročne promjene. Kako bi se ubrzala svjetska proizvodnja vakcine morale bi vlade i međunarodne organizacije djelovati na proizvođače i stvarati za njih poticaje da zaključuju više licencnih ugovora sa partnerima u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju, koji bi mogli lokalno proizvoditi vakcinu. “To je trenutno potpuno prepušteno proizvođačima”, kaže Guzman. “Ali oni nisu za to zainteresovani jer ne prave dobit ako vakcinu proizvode za siromašnije zemlje i tamo je prodaju.”

Farmaceutski koncerni i mnoge industrijske nacije pdbranile su se do sada protiv prijedloga jednog saveza koga predvode Indija i Južna Afrika da se ukine patentno pravo na vakcinu za koronu. I njemački političari gledaju kritički na ovaj prijedlog: brzi dogovor nije na vidiku.

Kratkoročno bi bilo važno koristiti već postojeće proizvodne pogone za proizvodnju vakcine – kao kod američkog farmaceutskog koncerna Merck, koji sam nije uspio sa razvojem vakcine ali je trenutna postrojenja preuredio za proizvodnju Janssen vakcine, tvrdi Javier Guzman. Slično bi se moglo primjeniti i na kapacitete farmaceutskog preduzeća Curevec iz Tübingena pošto je Curevecova vakcina suočena sa nizom problema.

I najavljeno uspostavljanje „Tech Transfer hubs“ u Južnoj Africi, koje bi trebalo unaprijediti lokalnu proizvodnju vakcine mRNA, smatra Guzman korakom u ispravnom smjeru. “Svi se moraju sada uključiti”, kaže on. „Jer pandemija će nas okupirati još godinama i sljedeća varijanta sigurno dolazi uskoro.“

spiegel.de

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija