Međunarodni dan mira: Mir se ne može stvoriti “na terenu”, treba ga najprije probuditi u ljudima

Elmedina Šabanović
Autor 21.9.2022. u 16:09

Međunarodni dan mira: Mir se ne može stvoriti “na terenu”, treba ga najprije probuditi u ljudima

Foto: Pixabay/Ilustracija

Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra svake godine. Generalna skupština Ujedinjenih naroda obilježava ovaj dan promicanjem ideala među ljudima poštujući nenasilje i prekid vatre u trajanju od 24h. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana mira je „Kraj rasizmu. Izgradi mir.“

Govoriti o miru, u trenutku kada je u jeku rat u Ukrajini, na Bliskom istoku i u pojedinim afričkim zemljama, izuzetno je teško. Pogotovo iz aspekta post-ratnog društva, gdje mir označavaju konstantna huškačka politika susjednih zemalja i unutardržavnih nacionalista, a proces suočavanja sa prošlošću još traje.

Mir je u društvo potrebno graditi svaki dan i to bi trebao biti cilj raznih civilnih sektora. Udruženje Mreža za izgradnju mira godinama unazad, pa tako i ove godine, zajedno sa svojim članicama obliježavaju sedmicu izgradnje mira povodom ovog značajnog datuma. Za Tacno.net su iz ovog Udruženja kazali da iako Dan mira pada na ovaj datum, oni zapravo svaki dan obilježavaju Dan mira i govore o miru te da njihovim primjerima pokazuju kako da gradimo mir.

„Vjerujemo da mir možemo graditi samo zajedno, a tako i postupamo. Izgradnja mira je za nas mnogo više od završetka ratnih sukoba, mi insistiramo na izgradnji pozitivnog i održivog mira, u kom su prava svih poštovana i zagarantovana, a gdje živimo zajedno a ne jedni pored drugih, i gdje se radujemo uspjesima jedni drugih“, istakli su iz Mreže za izgradnju mira.

Navode i to da su o miru govorili i prije, i da će nastaviti, te da će stajati solidarno sa svima onima koji, na žalost, žive u državama u kojima se dešavaju ratovi, i ne poštuju osnovna ljudska prava.

„U ovoj situaciji posebno je bitno pokazati otvorene ruke prema svima onima koji su zbog ratnih dejstava ili grubog kršenja ljudskih prava bili primorani napustiti svoje domove, jednako prema svima bez ikakve diskriminacije“, zaključili su.

MLADI U IZGRADNJI MIRA

Glavna komponenta u izgradnji mira u jednom društvu svakako su mlade osobe koje su ponajviše aktivni u civilnim sektoru.

Iz Mreže za izgradnju mira navode kako vjeruju da svako i svaka od nas ima nevjerovatnu snagu i sposobnost da doprinese i gradi mir, pa tako i da utiče na održavanje mira.

„Samo aktivnim djelovanjem i pozitivnim stavom, pristupom i motivacijom možemo da promjenimo naše društvo na bolje“, navode.

Mlada novinarka i aktivistkinja Kristina Gadže za Tacno.net istakla je da je danas važno govoriti o miru ali da prvo mir moramo sami razumijeti i sebi definirati.

„Ne možemo govoriti o ratu o Ukrajini bez svijesti o tome koje je posljedice rat donio u Bosni i Hercegovini. Opet naglašavam da se treba govoriti o miru koji živimo u našoj bližoj okolini, bez parafraziranja tuđih definicija i projektnog jezika. Mir se ne može stvoriti ‘na terenu’, treba ga najprije probuditi u ljudima, najbolji i najčešći alat je pisanje ili neka vrsta umjetnosti. Ono što mladi još mogu uraditi je kritički propitivati i ako ne znaju, učiti direktno od onih mirovnjaka/inja koji još žive u BiH“, navode Gadže.

Naša sagovornica također ističe da mladi koji zaista imaju mirovnjačku ulogu i provlače je kroz svoj posao trebaju znati prenijeti svoj način razmišljanja jer često ostaju sami u svojem aktivističkom djelovanju, a to je loše za mlade na koje bi se moglo utjecati.

Nagrađeni mladi pisac iz Mostara, Adnan Bratić smatra da su mladi izuzetno važni za održavanje mira u bosanskohercegovačkom društvu, a pogotovo poslijeratne generacije.

„Kao grupa ljudi koja se još uvijek obrazuje, i još u dobu gdje su im pružene razne prilike, mladi po ekstenziji imaju stoga pravo i učiti o pomirenju, van ideoloških konstrukta u kojima su se našli rođenjem. Isto tako, jedna jedinka koja se obrazuje može obrazovati i druge, a kod mladih, koji se još obrazuju, veći će biti postotak ljudi koji će pričati o pomirenju nego što ih je bilo u prijašnjim generacijama. Na mladima ipak ostaje sve, i tu leži važnost njihovog obrazovanja“, ističe Bratić.

Bratić smatra kako je danas problem svih izvještaja o ratu to što se zauzimaju strane, i to ne u nekom diplomatskom smislu, nego u smislu ratobornosti i mržnje.

„Reportaže o ratu i ratnim gubicima/zločinima samo potpaljuju ulje na vatru, pogotovo načinom na koji ljudi diskutuju o tim temama. Mir bi trebao zauzeti primat u tim konverzacijama“, zaključuje Bratić.

Tekst je nastao u saradnji sa Forumom ZFD.

Elmedina Šabanović
Autor 21.9.2022. u 16:09