Švedski korona model

Povezani članci

• Stručnjaci: Europa je u velikoj opasnosti, ekstremna desnica posvuda jača
• Domovina u magli
• Istina posle Trumpa
• Promjena američkog atomskog pristupa: od odbrane do preventivnog napada
• Zatvor švajcarsko-beloruskoj državljanki kao upozorenje demonstrantima u Belorusiji
• Ministarka unutrašnje bezbednosti SAD-a otišla sa funkcije

foto: tellerreport.com

I dok se većina svijeta bori s projekcijama obima širenja zaraze, Šveđani pokušavaju kreativnim pristupom sanirati nastalu i očekivanu štetu.

Taj ”švedski model” bi se mogao svesti na pokušaj iznalaženja rješenja po načelu ”manjeg zla” – balansiranje između štete po zdravlje ljudi i ekonomskih posljedica.

U času dok ovo pišem u Švedskoj je registrirano oko 2 500 zaraženih korona virusom, a umrlo je 40 ljudi.

Mnogi ekonomisti, velike tvrtke, pa i pokoji zastupnik u parlamentu traže da se nastala kriza vremenski uokviri kako bi se mogle planirati mjere, i ”vatrogasne” i one za dugoročno saniranje nastalih gubitaka. Bez toga, kažu, panika čini svoje. I švedska je burza, kao i mnoge u okruženju, izgubila gotovo trećinu vrijednosti unazad mjesec dana.

Bez plana se, poručuju, ne može koristiti ni vladin paket mjera, bez obzira koliko bio izdašan.

Drugi cilj vladine strategije, kojom inače rukovode stručnjaci je i ”odugovlačenje” – pokušaj prolongiranja većeg broja zaraženih u kratkom vremenu, kako bi se raspoloživi resursi mogli racionalnije koristiti.

Nacionalni krizni štab pri tome nije naivan i očekuje sličnu krivulju zaraze kao i u većini drugih zemalja.

Ima i kritičkih glasova koji prigovaraju da se štedi na testiranju, što stručnjaci demantiraju, a statistika im daje za pravo. U odnosu na broj stanovnika (10 milijuna) Švedska je među vodećima u broju testiranih. Razlika je što se testiraju samo oni s evidentiranim simptomima i bliža okolina.

Neke konkretne mjere su slične mjerama u drugim zemljama; srednje škole i univerziteti su zatvoreni. No, u Švedskoj rade osnovne škole i vrtići, po čemu u je Švedska valjda jedinstvena u Europi.

Restorani su otvoreni, javni prijevoz teče kao i ranije, neki, koji to zbog prirode posla mogu, rade od kuće. Starijim osobama (u švedskom slučaju oni preko 70 godina) se preporučuje da ne izlaze mnogo, osim u šetnju.

Jedna od najkreativnijih mjera je svakako i ona koja upućuje goste restorana da čekaju serviranje za stolom – da se ne guraju oko šanka. Ovdje je, naime, praksa da narudžbe primaju za šankom.

Važno je napomenuti da Švedska ima, u sistemu javnog zdravstva, mnoge resurse na raspolaganju koji stoje u pripravnosti, da se ovdje proizvodi godišnje 35 000 respiratora.

No, ako bi kriza eskalirala i potrajala problem bi moglo biti snabdijevanje prehrambenim artiklima. Švedska u dovoljnim količinama za svoje potrebe proizvodi samo mrkvu, krumpir, šećer i neke vrste žitarica. Ostalo se, bar djelomično, uvozi.

Teško je, iz današnje perspektive, reći kako će i kada sve završiti i da li će se ovaj model pokazati uspješnim ili doživjeti kritike.

Oni ”Šveđani” koji su u raskoraku, s jednom nogom ovdje, a drugom na ”jugu”, koji imaju iskustva s krizama pa ”znaju za jadac”, kao da istovremeno poštuju ovdašnje mjere, a drže se i onih propisanih u bivšim domovinama. Nikad se ne zna!