Dan borbe protiv mina: U BiH od mina ugroženo pola miliona građana

tačno.net
Autor 4.4.2014. u 08:11

Dan borbe protiv mina: U BiH od mina ugroženo pola miliona građana

Prema dosadašnjim analizama sve minske nesreće se događaju u kasno proljeće i ranu jesen. Međutim, kao nikada do sada, u BiH su se u januaru dogodile tragedije

Više od pola miliona građana Bosne i Hercegovine ugroženo je od mina, a deminiranje ide sporo tako da bi BiH od mina mogla biti očišćena tek 2024. godine.

Samo u prvim sedmicama 2014. godine na području BiH dogodile su se tri minske nesreće u kojima su tri osobe smrtno stradale, a tri povrijeđene. Građani, nakon skoro dvije decenije od završetka rata u BiH, svjesno ulaze u minska polja, rekao je ranije za Anadolu Agency (AA) službenik u Sektoru za operacije Centra za uklanjanje mina u BiH (BH MAC) Goran Ždrale.

“Ljudi se, poslije svih ovih godina, iako svjesni minske opasnosti, direktno izlažu utjecaju mina”, pojasnio je on.

Prema dosadašnjim analizama sve minske nesreće se događaju u kasno proljeće i ranu jesen. Međutim, kao nikada do sada, u BiH su se u januaru dogodile tragedije.

Bh. građani koji su preživjeli minske nesreće navode da na području na kojima se nesreća dogodila nije bilo znakova upozorenja, inače, niko od njih ne bi riskirao svoj život. Ždrale odgovara da je i to problem koji su izazvali građani jer otuđuju znakove upozorenja, koji se obnavljaju jednom godišnje.

“Veliki problem, koji nema samo naša zemlja već i druge zemlje koje imaju minski problem, prvenstveno Hrvatska, je otuđivanje znakova hitnog obilježavanja. Oni su uglavnom od metala, a nalaze se na ruralnim područjima gdje je slaba frekvencija stanovništva. Sigurno je da mještani, prolaznici, povratnici otuđuju te znakove i prodaju kao metal ili koriste u privatne svrhe za lične potrebe”, pojasnio je Ždrale problem sa znakovima upozorenja.

Kako kaže, ljudi nisu sigurni.

“Činjenica je da je obilježavanje minskih polja jedan kontinuiran proces. Svake godine Centar za uklanjanje mina postavi oko 12.000 znakova upozorenja na minsku opasnost. Također, svake godine se radi i obnavljanje znakova. Dakle, ondje gdje je došlo do krađe i skidanja znakova ponovo se postavljaju znakovi”, kazao je Ždrale.

Dvije posljednje minske nesreće dogodile su se nedaleko od međuentitetskih linija, kod Kalesije, u blizini Tuzle i u Karanovcu kod Petrova.

Ždrale navodi da su najugroženija područja od mina Posavina, prvenstveno područje Orašja, ali i Velike Kladuše i Dobojske regije.

“Humanitarno deminiranje koje se provodi u našoj zemlji je definitivno veoma spor i skup proces”, kazao je.

Prema njegovim riječima, ono što zasad najviše usporava taj proces je svakako nedostatak finansijskih sredstava, konkretno za izvođenje samih operacija deminiranja. Međutim, Ždrale navodi, da je se deminiranje sporo sprovodi i u zemljama u okruženju.

U BiH je ukupno registrovano 8.300 žrtava od mina/NUS-a. Od završetka rata u BiH do danas od mina je stradalo 1.716 osoba, od čega 600 smrtno. Među žrtvama se nalazi i 245 djece.

Trenutno minski sumnjiva površina u BiH iznosi oko 1.218 kilometara, što čini 2,4 posto ukupne teritorije BiH, podaci su BH MACC-a.

Procjenjuje se da je BiH kontaminirana sa još oko 120.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS), a od kojih je ugroženo oko 540.000 građana.

“Ukupna sumnjiva minska površina iznosi 1.220 kilometara kvadratnih, što je blizu 2,4 posto ukupne teritorije BiH”, rekao je Ždrale.

Prema njegovim riječima, prošle godine je deminirano oko 11 kilometara kvadratnih, a godišnji prosjek, kada je riječ o deminiranoj površini, iznosi oko 12 kvadratnih kilometara.

Ako se ovim tempom nastavi sa deminiranjem “zagađenog” terena, prema procjenama, taj posao bi se mogao završiti tek 2024. godine, što znači da bi tek tada kompletna površina BiH, što se mina tiče, trebala da bude “čista”.

Prva opšta procjena o veličini minski sumnjive površine nakon završetka ratnog sukoba u BiH rađena je 1996. godine i tadašnja minska sumnjiva površina iznosila je oko 4.200 kilometara. Oko 3.000 kilometara je redukovano u skoro pa dva desetljeća, a pronađeno je i uništeno više od 65.000 mina.

U BiH djeluje oko 20 do 30 akreditovanih organizacija koje direktno rade operacije humanitarnog deminiranja.

U periodu od 2002. do 2013. godina u BiH je u deminiranje uloženo oko 450 miliona konvertibilnih maraka, a za završetak procesa potrebno je još 600 miliona.

Iz BHMAC-a su još jednom uputili apel građanima da poštuju oznake s kojima su označena minska polja, da se ne dovode u direktnu opasnost i na taj način sebi sačuvaju život.

– Mirnes Nišić, mladić povrijeđen od mine: Muka nas je natjerala u minsko polje –

Mine u Bosni i Hercegovini nastavljaju da uzimaju ljudske živote i gotovo dvije decenije nakon završetka rata. Nedugo nakon što je smrtno stradao desetogodišnji dječak Sejdo Šiko iz mjesta Pribava kod Gračanice, mine su uzele i treći život u ovoj godini u BiH.

U nesreći koja se dogodila u januaru ove godine nedaleko od naselja Seljublje kod Kalesije, u blizini Tuzle, smrtno je stradao Nedžad Selimović (29), dok je njegov prijatelj Mirnes Nišić (17) zadobio povrede gornjeg ekstremiteta.

Sakupljali su drva na mjestu koje je bilo poprište ratnih sukoba, no minsko polje nije bilo obilježeno. Ova nesreća, kao i prethodne, još jedan je pokazatelj da su siromaštvo i nezaposlenost u BiH među osnovnim razlozima stradanja nekoliko hiljada građana koji “trbuhom za kruhom” izlaz iz besparice traže sakupljajući drva ili željezo, nerijetko u minskim poljima.

Dugi hodnik Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla doveo je ekipu Anadolu Agency (AA) do bolničke sobe preživjelog Mirnesa. Prve riječi su mu da se sada dobro osjeća.

Prisjećajući se događaja od tog kobnog dana, Mirnes kaže da su često rezali drva na tom lokalitetu.

“Ja sam bio okrenut leđima. Detonacija me je bacila. Izgubio sam svijest i jedno vrijeme nisam znao za sebe. Čuo sam Nedžadov vrisak. Vidio sam da je živ”, prisjetio se Mirnes dana kada je posljednji put vidio svog druga Nedžada.

Povrijeđene mladiće iz minskog polja izvukli su Nedžadov otac Mevludin Selimović i njegov prijatelj Ferid Mujkanović.

“Bili smo pri svijesti i ja i on kada su došli njegov otac i još jedan komšija. Kada smo došli u bolnicu, mislim da je bio priseban”, kazao je Mirnes.

Mirnesova majka Fatima Nišić je tog dana čula zvuk eksplozije dok je bila ispred porodične kuće u Kalesiji. Međutim, nije mogla ni naslutiti o čemu se radi.

Eksplozija se dogodila na Majevici, na lokalitetu Stolice, gdje se nekada nalazio tv-repetitor.

Siromaštvo i borba za goli opstanak učestalo prisiljavaju ljude u BiH da riskiraju život, pa su tako u samo nekoliko dana oko Nove godine od mina smrtno stradale tri osobe.

Najugroženija i najzagađenija minama u BiH su područja koja se nalaze na nekadašnjoj liniji fronta, odnosno današnjoj međuentitetskoj liniji. Smatra se da je oko 220.000 mina u BiH posijano na više od 13.000 lokacija.

AA

tačno.net
Autor 4.4.2014. u 08:11

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija