Energetsko siromaštvo – problem u zemljama Jugoistočne Europe

Povezani članci

• Collegium artisticum: Philippos Kalamaras, Yannis Ziogas “Variables of Nature”
• Azra Sings: Mnogi Amerikanci plaču kada slušaju sevdah
• Čitajmo Krležu
• Bajtal: Ne možete na zločinu i izdaji praviti ljudsku perspektivu
• Esad Bajtal: Koji se to još režim u svijetu dogovorio sa svojim rušiteljima?
• Andrej Nikolaidis: Sila koja je stvorila prvu uništila je drugu Jugoslaviju

Energetsko siromaštvo rezultira dugovima, hladnim domovima i zdravstvenim problemima za građane i građanke Jugoistočne Evrope, upozoravaju organizacije civilnog društva

Energetsko siromaštvo je problem u porastu u zemljama Jugoistočne Evrope (JIE), i rezultira hladnim domovima, zdravstvenim problemima i zaduženjima, navodi se u novom izvještaju [1] objavljenom od strane organizacija civilnog društva iz cijele regije [2]. Izvještaj je predstavljen jučer na godišnjoj Parlamentarnoj skupštini [3] u organizaciji Energetske zajednice u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj daje uvid u svakodnevni život onih koji/e su teško pogođeni životom u energetskom siromaštvu u cijeloj Jugoistočnoj Evropi, koje je posljedica niskih prihoda i neproporcionalno visokih troškova energije, kao i energetski neučinkovitih domova. Energetsko siromaštvo predstavlja nemogućnost domaćinstva da osigura odgovarajuću količinu energije u domu, što bi omogućilo održavanje stambenog prostora dovoljno toplim i dobro osvijetljenim, nemogućnost pristupa potrebnom spektru energetskih usluga, te nemogućnost da se priušti dovoljna količina energije za svakodnevne potrebe. Tokom istraživanja za ovaj izvještaj posjećena su 833 domaćinstva u sedam zemalja Jugoistočne Evrope [4]. Izvještaj donosi ukupnu situaciju u regiji na temelju podataka, te daje pregled nacionalnog zakonodavstva za svaku zemlju.

Ljudi koji su najosjetljiviji na energetsko siromaštvo su obično oni/e s niskim prihodima, koji pripadaju marginaliziranim skupinama (osobe s invaliditetom, starije osobe, osobe narušenog zdravlja), te je veća vjerovatnoća da će upravo oni/e biti pogođeni/e posljedicama energetskog siromaštva [5]. Oni/e koji/e su pogođeni/e energetskim siromaštvom žive u slabo održavanim stambenim objektima i ispod svih standarda, sa stalnim propuhom kroz loše izolirane prozore i vrata, vlažnim zidovima sa plijesni i tamnim prostorijama sa neadekvatnim unutrašnjim osvijetljenjem. Nemogućnost zagrijavanja domova do odgovarajuće temperature, kao i trajno izlaganje visokom nivou vlage i plijesni su glavni krivci za narušavanje zdravlja ljudi koji žive u energetskom siromaštvu.

Potrebne su velike promjene u politikama i praksi kako bi se eliminiralo energetsko siromaštvo. Glavni urednik izvještaja, Stefan Bouzarovski, direktor “Collaboratory for Urban Resilience and Energy” na Univerzitetu u Manchesteru, ističe: “Ogroman problem energetskog siromaštva u JIE nije samo pitanje društvenih politika koje se može riješiti kratkoročnom finansijskom pomoći ili intervencijom u cijenama energije. Problem je vezan za kvalitet mjesta stanovanja, i kao takav se u osnovi odnosi na poboljšanje energetske efikasnosti stambenih prostora, sistema grijanja i kućanskih aparata.” On naglašava da rješavanje energetskog siromaštva zahtijeva opsežne i hitne programe obnove stambenih prostora, vođene od strane države, eventualno finansirane EU fondovima, ali i uz uključivanje privatnog sektora.

Mjerama energetske efikasnosti bi se smanjila potrošnja energije što bi dovelo do povećanja nivoa komfora. Poboljšanje energetske efikasnosti stambenih prostora i kućanskih aparata, uz poboljšanje grijanja i sistema ventilacije, predstavlja održiv i najefikasniji pristup ublažavanju energetskog siromaštva. Ova rješenja bi također pomogla ublažavanju posljedica klimatskih promjena, što je u skladu sa Pariškim sporazumom o borbi protiv klimatskih promjena koji je potpisala većina zemalja Jugoistočne Evrope [6].

Energetsko siromaštvo je društveno pitanje koje prije svega zahtijeva tehnička energetska rješenja praćena mehanizmom finansijske podrške. Glavna autorica izvještaja, Slavica Robić iz hrvatske organizacije civilnog društva DOOR, istakla je: “Ako se sadašnji trendovi nastave i ako se usmjeri malo ili nimalo napora ka uvođenju energetske efikasnosti kao sredstva za sprečavanje i borbu protiv energetskog siromaštva, vjerovatno je da će povećanje cijena energije ‘gurnuti’ još više ljudi u energetsko siromaštvo. Adekvatna zaštita ugroženih, kao i značajna ulaganja u energetsku efikasnost, su od velike važnosti. Rješavanje ovog problema bi trebalo biti u interesu vlada zemalja JIE, jer je to jedini način za održivu, zdravu i ekonomski stabilnu budućnost građana i građanki.”

Stoga je potrebno, prije svega, definisati i pratiti energetsko siromaštvo na nacionalnom nivou. Projekt menadžerica SEE SEP projekta, Tanja Jokić iz Fondacije CPI, naglasila je: “Potrebno je uskladiti državne legislative sa pravnom stečevinom EU koja se odnosi na zaštitu potrošača energije, kako bi se osigurali mehanizmi za zaštitu potrošača energije u oba sektora – sektoru električne energije i sektoru plina, s posebnim naglaskom na poboljšanje energetske efikasnosti.”