ENTITETSKI PREMIJERI: ONI GINU DA BI VAMA BILO BOLJE

tačno.net
Autor 15.2.2016. u 11:09

ENTITETSKI PREMIJERI: ONI GINU DA BI VAMA BILO BOLJE

Entitetski se premijeri vole prikazivati kao radoholičari i neumorni reformatori čija djela govore sama za sebe. Upadice javnosti i medija samo im oduzimaju vrijeme. Novalić je uvježban za sve krizne situacije, a Cvijanović se neumorno bori za prava Republike Srpske

Piše: Nino Zelenika, analiziraj.ba

Fadil Novalić: Tehnokrat, poduzetnik i reformator

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić voli se predstavljati javnosti kao čovjek koji je u politiku došao iz poslovnog sektora. Ne želi da ga javnost doživljava kao političara, već prvenstveno kao ekonomskog stručnjaka i poslovnog eksperta koji je odlučio na sebe preuzeti teret spašavanja Federacije BiH iz teške ekonomske situacije. Kako navodi u intervjuu za portal Faktor.ba (14. 3. 2015.), za taj angažman se odlučio na zamolbu predsjednika SDA i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji mu je rekao: “Hajde, sad moraš pomoći da se izvučemo iz ove luđačke košulje!” Kako kaže, prevagnule su njegove “odgovornost i rodoljubljivost”. Vladu premijer Novalić vidi kao poduzeće, a sebe kao kriznog menadžera. “Izvježban sam, ove industrijske metode vježbaju čovjeka za sve krizne situacije”(Face TV, 22. 1. 2016.). Inače, sintagma “krizni menadžment” mu je draga i često je spominje u intervjuima (Interview 20, 27. 1. 2016., kao i Fokus.ba, 14. 3. 2015.).

Novalić je izuzetno loš govornik i ne snalazi se u komunikaciji s medijima. To možda ide u prilog njegovoj tvrdnji da je on poslovni čovjek, a ne političar. U intervjuu s novinarkom Sanelom Prašović Gadžo (Interview 20, 27. 1. 2016.), Novalić na najjednostavnije uvodno pitanje “Kako ste, premijeru?”, odgovara: “Pa, ja sam odlično. Ja sam formirana individua, uvježban za sve krizne situacije, tako da nemam ja nekih većih problema u funkcioniranju.” Umjesto uobičajenog i kurtoaznog “Dobro sam, hvala na pitanju”, gledateljstvo je dobilo priliku saznati da ima premijera koji je formirana individua. Već u prvoj rečenici spominje “kriznu situaciju” i nakon nekoliko sekundi dolazi i do “kriznog menadžmenta”, omiljene mu teme. Neprestano vuče paralele između Vlade i poduzeća. Često spominje kontakte s poslodavcima: “Imamo intenzivne kontakte s poslodavcima, govore nam šta oni žele, mi šta možemo uraditi.” Faktor (16. 11. 2015.). Prema sindikatima ima negativan odnos. Naveo ih je čak kao neprijatelje u Interviewu 20 (27. 1. 2016.) i smatra da je sindikat “zarobljen u nekom starom klišeju i nije promijenio svoj oblik i svoj način razmišljanja u odnosu na tržišne uvjete rada”.

Često je netaktičan i nepromišljen u odgovorima. Profesionalni političar bio bi taktičniji i oprezniji u izjavama. Novaliću, jednostavno, ne ide s medijima. Njegov komentar vezan za listu proizvoda koje građani najviše kupuju izazvao je bijes javnosti i postao trend na socijalnim mrežama (#FadileOprosti). Čak je dospio i do BBC-ja. On ne vidi grešku u sebi, već smatra da mu drugi podmeću. Sklon je teorijama zavjera i za ovaj eksces optužio je opoziciju, sindikate i medije koji su neprijateljski nastrojeni prema njemu. (Interview 20, 27. 1. 2016.). U intervjuu za Face TV (22. 1. 2016.), gostujući kod Senada Hadžifejzovića, pokušao se ispričati građanima koje je njegova, kako navodi, krivo shvaćena izjava povrijedila. Ispričao se i u intervjuu za Klix isti dan (22. 1. 2016.). U razgovoru za Interview 20, posprdne reakcije građana na njegovu izjavu komentirao je rečenicom: “To je ta naša bosanska duhovnost”, vjerojatno misleći na bosansku duhovitost. Kada mu novinari na press konferenciji postave neugodno pitanje, on jednostavno pobjegne. (N1, 10. 2. 2016.).

Loš je i nespretan govornik, ali mu ti gafovi kod jednog dijela javnosti možda čak i idu u korist jer ga time dodatno potvrđuju kao biznismena, a ne političara. On također želi u javnosti prikazati sebe kao čovjeka koji mnogo radi i to opet nudi kao opravdanje za lošu komunikaciju s medijima i nepopularnost kod javnosti: “Nemam kad pratiti sve medije, jako mnogo radim” (Interview 20 i Face TV). Premijer Novalić nije na društvenim mrežama i ne komunicira s javnosti. Kako kaže, za komentare o njemu na socijalnim mrežama saznaje preko ljudi koji mu izdvoje te komentare i donesu na uvid.

Novalić sebe vidi kao tehnokratu. Kako kaže u intervjuu za Face TV (22. 1. 2016.), tehnokrata je za njega riječ s pozitivnim značenjem. Isto ponavlja i u svom drugom intervjuu za Faktor (16. 11. 2015.): “Ja sam, a vidim da sam i u Vladi srećom, dobio dosta tehnokrata, koji kvantificiraju ciljeve.” Kao tehnokratu, jako mu je stalo da ga javnost vidi kao čovjeka koji barata statistikom i brojnim podacima. Često se poziva na statistiku i analize, a posebno je uživao kada ga je Senad Hadžifejzović (Face TV, 22. 1. 2016.), kao profesor studenta, ispitivao pred gledateljima. “Vi ste danas došli na moj teren s podacima, dobro se snalazim s podacima. Koštali su me podaci, međutim… podaci, to je moj teren. Podaci kažu gdje ste bolesni, prepišete lijek i radite to”, zadovoljno izgovara Novalić.

Reforme, reforme i samo reforme. Reforme su apsolutna prva i najvažnija tema za Fadila Novalića. Svi, ali baš svi njegovi istupi u medijima priča su o reformama. Neprestanim spominjanjem reformi, reformske agende, reformske vlade, reformskih paketa i reformskih procesa, Novalić pokušava kod javnosti stvoriti sliku sebe kao velikog reformatora. “Mi smo došli da radimo reforme, ali reforma boli”, kaže Novalić u Dnevniku D Federalne televizije (21. 1. 2016.). Takvom izjavom on želi sebe potvrditi kao odlučnog reformatora koji je svjestan da je to nepopularan posao, ali da ga se mora uraditi. Također, time objašnjava svoju nepopularnost kod javnosti.

Željka Cvijanović: Profesionalna političarka, reformatorica i borkinja za interese Republike Srpske

Za razliku od Fadila Novalića koji se želi predstaviti kao tehnokrat, premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović je profesionalna političarka, i kao takva u javnim nastupima koristi određene obrasce ponašanja koji su karakteristični za političare u Republici Srpskoj. Jedan od tih obrazaca, osobito karakterističnih za članove njene stranke SNSD-a, a posebno za predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, jeste konfrontacija sa strancima. Tako u intervjuu sa Sanelom Prašović Gadžo (Interview 20, 18. 2. 2015.), koji je trajao čak jedan sat i dvanaest minuta, dobar dio razgovora premijerka Cvijanović koristi za obračun sa strancima i međunarodnom zajednicom, koji, po njoj, ne znaju pohvaliti napredak Republike Srpske, a usmjereni su samo na negativnu kritiku, te koriste RS i Bosnu i Hercegovinu za svoje eksperimente koji ne postoje ni u njihovim državama, niti igdje na svijetu. Stranci su, smatra, nepravedni u svojim izvještajima prema Republici Srpskoj, a sebe pokušava predstaviti kao gorljivu borkinju za prava Republike Srpske.

Željka Cvijanović se želi predstaviti javnosti kao osoba koja mnogo radi. Na samom početku spomenutog intervjua kaže da je noć prije radila do 23:15, pritom zauzimajući stav kao da joj to ne pada teško. To je “u roku službe”, objašnjava ona. Kaže da radi i subotom i nedjeljom. Želi se prikazati i kao energična osoba koja je spremna na velike poduhvate. Često koristi riječ “izazov” kada priča o planovima svoje Vlade za budućnost. Voli stavljati naglasak na priče o ekonomiji, točnije o ekonomskim planovima svoje Vlade. Trudi se stvoriti dojam da je odlučna u namjerama: “Sigurna sam da ćemo uspjeti, apsolutno ćemo uspjeti” (Interview 20, 18. 2. 2015.). Jako rado navodi uspjehe svoje Vlade.

S obzirom da je po struci profesorica engleskog jezika, pokazuje svojevrsni profesorski stil u nastupu: ako joj se pusti, voli držati duge govore. Ona često preuzme i ulogu novinarke pa postavlja sama sebi pitanja i odgovara na njih. “Da li na taj način prikupljamo? Da, na taj način prikupljamo. Da li nam trebaju jači kontrolni organi da sve to iskontrolišemo? Da, trebaju nam jači kontrolni organi. Da li smo mi dovoljno hrabri da se bavimo time? Da, mi smo dovoljno hrabri da se bavimo time.” (Interview 20, 18. 2. 2015.).

Stalo joj je predstaviti se kao osoba koja je spremna razgovarati sa svima i o svemu; “ja sam inače po tome poznata”, potvrđuje novinarki Prašović Gadžo. Za odnos s medijima isto kaže: “Ja inače imam sa svima dobru komunikaciju”, treći put to izgovara kada priča o povratku Hrvata u Republiku Srpsku: “Ja sam za to da se sve teme otvore” (Interview 20, 18. 2. 2015.).

I premijerka Željka Cvijanović, jednako kao njen federalni kolega Novalić, voli se javnosti predstavljati kao beskompromisni reformator. “Reforme su nužne i nisu ugodne”, ali “ja ću ih provesti”.

Kada je novinar suoči s argumentom koji joj nije ugodan, ona se brani s “vi sad ponavljate nešto što smo čuli od opozicionara” (ATV, 1na1, 13. 12. 2015.). Isti argument koristila je i u intervjuu s novinarom Timom Sebastianom (Conflict Zone, 2. 2. 2016.), na što je on reagirao sa: “Želite li da vam omogućim intervju koji će biti u stilu partijski obojenog programa, ili ćete odgovoriti na kritike međunarodne zajednice!?”

Željka Cvijanović tipični je političar SNSD-a, netko kome je politika zanat i tko se ponaša po naučenim obrascima. Umnogome kopira Milorada Dodika, posebno u njegovom neprijateljskom odnosu prema međunarodnoj zajednici, što je dio političkog folklora SNSD-a. Ona se pokušava predstaviti kao energična premijerka, orijentirana na reforme i podizanje ekonomskog standarda svog entiteta. Za razliku od većine drugih političara u RS-u, mora joj se priznati hrabrost kada treba dati intervjue i za strane TV-kuće iako zna da će tamo biti suočena s neugodnim pitanjima koja se ne mogu desiti, primjerice, na RTRS-u, omiljenom mediju šefa njene stranke

tačno.net
Autor 15.2.2016. u 11:09

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija