Federica Mogherini: Bosna i Hercegovina mora nadoknaditi kašnjenje

Povezani članci

• Čas anatomije
• Kada smo bili ratnici
• Kako je „ukradena“ Poštanska štedionica RS
• ESEJ O URBANOM PROPADANJU: TRG(OVI)
• Dok se političari svađaju, statistika je neumoljiva: Sve manje djece se rađa u FBiH
• “Međunarodni dan mladih” u Prijedoru

Ekonomski sistem BiH nije u stanju osigurati posao, odnosno izglede za dostojanstven život za 60 posto mlade populacije. U gospodarstvu koje je prosječno zdravo, rast BDP-a od 2 posto odgovara rastu zaposlenosti od 1 posto; Bosna i Hercegovina treba povećanje BDP-a od 6 posto kako bi se postigao isti rezultat, kaže u intervjuu za Oslobođenje ministrica vanjskih poslova Italije.

Razgovarali: Vildana Selimbegović i Daniel Omeragić

Ministrice Mogherini, Sarajevo je bilo prvi glavni grad jedne od zemalja zapadnog Balkana koji ste posjetili od kada je 1. jula Italija preuzela predsjedavanje Evropskom unijom. Sudeći po tome, Bosna i Hercegovina trebala bi biti jedan od prioriteta za EU. Kakav će biti pristup Evropske unije prema BiH tokom italijanskog šestomjesečnog predsjedavanja?

– Otvaranje početka šestomjesečnog predsjedavanja Italije Europskom unijom posjetom balkanskim zemljama precizan je izbor koji svjedoči o snažnoj usredsrijeđenosti Italije na proces europskih integracija u ovoj regiji. Proširenje na zapadni Balkan je ulaganje u smislu razvoja, demokracije, sigurnosti, ne samo za ovu regiju nego za čitavu Europu. Krenula sam od Sarajeva, jer odavde očekujemo najbrže znakove napretka. Europska podrška je dakle neupitna, ali bosanskohercegovačko vodstvo mora pokazati političku volju za brzi nastavak kretanja tim putem.

Mogu li se do kraja godine očekivati neki značajniji koraci ka proširenju Evropske unije na zapadni Balkan?

– Geografski, Balkan je u Europi i njegov doprinos razvoju i stabilnosti našeg kontinenta je od presudnog značaja. Sada je potrebno da se krene naprijed s političke tačke gledišta. U toku semestra ćemo naporno raditi sa zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima. Crna Gora, Srbija, Albanija već poduzimaju važne iskorake prema Europi. Bosna i Hercegovina mora nadoknaditi do sada akumulirano kašnjenje. To nije lak zadatak, ali ga se više ne može odgađati. Usvajanje Strategije Jadransko-jonske makroregije od Vijeća Europske unije – drugi cilj italijanskog predsjedavanja – ide u tom smjeru i omogućava zemljama članicama makroregije, i onima koje su članice EU ali i onima koje to još nisu (uključujući i Bosnu i Hercegovinu), mogućnost saradnje na zajedničkim razvojnim programima koji se financiraju iz europskih fondova.

Zemlje Evropske unije sredinom aprila su se, na sjednici Odbora za vanjsku politiku, složile da u prvi plan u Bosni i Hercegovini stave ekonomska i socijalna pitanja, ne zanemarujući ustavnu reformu. Kada će biti preduzete konkretne mjere u ovoj izmijenjenoj strategiji?

– Compact for Prosperity and Jobs, pokrenut od EU 27. maja ove godine, čiji detalji su predstavljeni u četvrtak, sačinjen je od niza preporuka formuliranih od bosanskohercegovačkih vlasti, privrednih djelatnika i civilnog društva, uz pomoć međunarodnih institucija. Riječ je o paketu strukturalnih reformi, usmjerenih na ponovno pokretanje privrede, kao način da se doprinese davanju odgovora na nezadovoljstvo građana koje je eskaliralo u protestima iz proteklog februara. Te reforme bi približile Bosnu i Hercegovinu mnogim europskim standardima. Sada je na bosanskohercegovačkom vodstvu da uradi svoj dio posla. Na temelju mandata koji će dobiti na izborima u oktobru, očekujemo da nova izvršna vlast pretoči ove smjernice u program vlade i da ga i provede.

oslobodjenje.ba