Godišnjica početka protesta: Hoće li se ponoviti dane ponosa?

Predrag Blagovčanin
Autor 7.2.2015. u 11:37

Godišnjica početka protesta: Hoće li se ponoviti dane ponosa?

„Tražimo hitno pokretanje proizvodnje u privrednim društvima koja imaju perspektivu  Dita, Aida, Livnica, Konjuh,  donošenje Zakona o uvezivanju staža svim radnicima, bez obzira na strukturu kapitala, s akcentom na uvezivanje staža radnicima koji ispunjavanju uvjete za penziju, te oslobađanje od bilo kakve prekršajne ili krivične odgovornosti svih učesnika februarskih događaja 2014.”

Građani naše države,  barem oni kojima je do obilježavanja stalo, sutra će protestnim okupljanjem obilježiti godišnjicu velikih februarskih protesta i nemira koji su uzdrmali političku elitu i javno mnijenje Bosne i Hercegovine.

Tragična činjenica u ovoj informaci je da su zahtjevi Sindikata solidarnosti Tuzlanskog Kantona koje će sutra biti predati novim kantonalnim vlastima manje- više  identični zahtjevima iz februara 2014. godine.

Kulminacija socijalnog nezadovoljstva

Decenijska nesposobnost i nezainteresiranost političkih elita da konstruktivno i efikasno rješavaju ekonomske i socijalne probleme građana Bosne i Hercegovine doveli su do socijalnog bunta koji je započeo  višemjesečnim mirnim okupljanjem radnika pred sjedištem tuzlanskog kantona da bi kulminirao  7. februara 2014. godine paljenje zgrada institucija kantonalnih, entitetskih i državnih organa vlasti koje se proširilo na teritoriji čitave Federacije BIH.

Rezultat, po prvi put u tolikoj mjeri nasilnih protesta građana Bosne i Hercegovine,  su ostavke kantonalnih vlada tuzlanskog, sarajevskog, bihaćkog i zeničko-dobojskog kantona te ukidanjem privilegija poput isplate plata nakon završetka mandata tzv. Bijelog hljeba.  Drugi zahtjevi proistekli  iz plenuma građana oformljenih kao paralelne institucije u ovim kantonima, poput revizija krajnje sumnjivih privatizacija, smanjenje javne potrošnje, pokretanje proizvodnje i usvajanje seta zakona o radničkim pravima nikad nisu ispunjeni.

Posmatrajući sa ove vremenske distance rezultate i uticaj prošlogodišnjih februarskih protesta na socioekonomsku situaciju i položaj radnika u kantonima u kojima je došlo do promjne vlasti zaključit ćemo da protesti nisu uspjeli.

Međutim, rezultati februarskih protesta nisu zanemarivi ukoliko u obzir uzmemo činjenicu da je makar u kratkom vremenskom periodu glavno političko pitanje u Federaciji BIH a i u Republici Srpskoj bilo pitanje načela socijalne jednakosti koje je po automatizmu potisnulo višegodišnje vještački kreirane međuetničke sukobe iz javnog diskursa.

Rađanje civilnog društva

Za razliku od 1.500 aktivnih nevladinih organizacija koje su od završetka rata pa do danas iako potpomognute milionima donatorskog novca nisu uspjele kreirati bazu građanskog društva februarski protesti, tačnije građani koji su se samoorganizovali u plenume na trenutak su vlasitim i nematerijaliziranim, građanskim aktivizmom izmjenili karakter političkog života u Bosni i Hercegovini. Bez obzira na sve nerealne prijedloge koji su se mogli čuti na plenumima građani su predlagali i realne i izvodljive  mjere koje bi uveliko mogle poboljšati ekonomsku i socijalnu situaciju u kojoj se naša država nalazi.

Značaj plenuma ogleda se i u činjenici da je širok spektar ljudi iz različitih društvenih slojeva se uspio, barem na samim počecima, uprkos raznim političkim pritiscima i političkim provokatorima distancirati od bilo kakvih veza sa političkim partijama i njihovim interesima. Ali iako su plenumi predstavljali određenu promjenu paradigme funkcionisanja bh. političkog sistema zbog svoje organizacione strukture nisu postali ozbiljan društveno politički faktor koji bi dugoročno imao uticaj na političke prilike i bh. političare. Nažalost, koncept nestranačkog i nenacionalnog društvenog političkog faktora  raspao se u konfrontaciji sa političkim i policijskim pritiscima.

Bh. politika u nacionalizmu i jedinstvu je spas

Potpuni kolaps plenuma koji su prestali ozbiljno funkcionisati u martu 2014. godine, podjele unutar Vijeća građana organizacije nastale na temeljima plenuma te zanemarivo ispunjene zahtjeva građana pokazali su stvarnu snagu bh. političke oligarhije koja su metodama pritisaka i zastrašivanjem kako policijskim tako i političkim pokazale zavidan stepen organizacije.

Dugogodišnji zaštitnici nacionalnih interesa naroda u propagandnoj demonizaciji učesnika protesta preko vlastitih medija gladni i obespravljni narod na ulicama definirali su kao teroriste, rušitelje ustavnog poretka, destabilizirajući faktor.  Dok su bošnjački političari februarske proteste medijski iskoristili za vlastiti stranački obračun hrvatski i srpski političari socijalni bunt su uspjeli etiketirati kao nacionalno pitanje.

U periodu medijske satanizacije demonstranata i vlastitih političkih obračuna bh. elite političkim manipulacijama protesta uspjele su značajno plenumske zahtjeve devalvirati te opstruirati njihovo provođenje.

Kozmetičke promjene za još jednu godinu gladi, siromaštva i bijede

Plenumski zahtjevi o formiranju ekspertnih vlada načelno su usvojeni jedino u tuzlanskom kantonu. Tuzlanska kantonalna vlast na koncu je formirana od političkih kadrova koji do danas nisu uspjeli pokrenuti proizvodnju u Fabrici deterdženata Dita i Fabrici namještaja Konjuh,  dok su drugi zahtjevi poput definiranja socijalnih i radničkih prava kao i revizija kriminalnih privatizacija vještom političkom retorikom i birokratskim procedurama izbjegnute.

Kao još jedan od uzroka neuspjeha  februarskih protesta, protesta koji je demaskirao bh.društvene problem,  uočava se i nedostatak podrške akademske zajednice koja godinama na politička previranja i socijalne probleme odgovara šutnjom. Nažalost, veliki broj pripadnika akademske zajednice direktno se stavio na raspolaganje vladajućim političkim elitama ili aktivno sudjeluju u politici.

Međutim, iako februarski protesti nisu rezultirali ispunjenjem zahtjeva građana, dešavanja iz februara 2014. godine predstavljaju jedan od najznačajnijih događaja u novijoj istoriji Bosne i Hercegovine jer su februarska dešavanja pokazala da građani ove zemlje bez obzira na etničke ili vjerske različitosti mogu biti solidarni i posjedovati dovoljno građanske hrabrosti u borbi za vlastita prava.

 

Predrag Blagovčanin
Autor 7.2.2015. u 11:37

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija