Izložba skica arhitekte Amira Vuka Zeca u Zvonu

Povezani članci

• Fra Ivo Marković: Križ nad Mostarom je pobjednički menjik-međaš da Mostar pripada kršćanima
• Milan Colić: Dejtonski ne-rat
• Serija performansa “Historija kamenu, budućnost vjetru” umjetnika Bojana Stojčića uskoro u Mostaru i Sarajevu
• RAINBOW EUROPE MAP 2016: GDJE JE BIH NA MAPI POŠTIVANJA PRAVA LGBT OSOBA?
• Fotoreportaža
• Još jedan dan za prijavu na laboratorij kreativnog dokumentarnog filma Oslikavanje humanosti

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom organizira otvaranje izložbe jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih arhitekata.
Izložba skica Amira Vuka Zeca u Galeriji ”Zvono” (Obala Maka Dizdara 10) biće otvorena u srijedu, 8. februara u 21:00, a istog dana u 13:00 organizujemo susret autora sa predstavnicima/ama medija.

O skicama Amira Vuka Zeca mogu se napisati eseji, zbog načina na koje nastaju i dinamike kojom osmišljava buduće projekte.
Zato je njegove skice, kao polaznu osnovu za buduće besprijekorne arhitektonska rješenja ili uređenje enterijera važno predstaviti kako stručnoj javnosti i studentima/icama arhitekture, tako i najširoj publici. Važna je i mogućnost izravnog dijaloga sa izuzetnim arhitektom, o svemu onome što čini raskošni autorski portfolio uvijek zasnovan na principima etike i struke, nikada sa podilaženjem i pravljenjem velikih kompromisa u korist naručilaca.

Poznato je da arhitekta Vuk Zec ne mistificira vlastiti posao. Skica za konačna rješenja enterijera ili kompletnog objekta često će u njegovom slučaju biti izvedena pred slučajnom publikom, na papiru ili onome što na papir liči, a nađe se pri ruci. Sve je to i dio karaktera, po kojem je i dobio nadimak Zec.

Među brojne nagrade koje je dobio za vlastiti angažman smjestio se i prošlogodišnji Grand Prix na Šestoaprilskoj izložbi Collegiuma Artisticuma  za hotel Pino Nature, bivši Prvi šumar na Trebeviću, čime je i započeo ono o čemu je godinama govorio, važnost vraćanja Trebevića građanima i građankama Sarajeva.
Zahvaljujući ovom objektu arhitekta Amir Vuk Zec nominovan je i za nagradu Europske unije za savremenu arhitekturu – Mies van der Rohe nagradu.

Posvećen ne samo građenju već njegovom načinu i kulturi življenja, Amir Vuk Zec dugogodišnji je zagovornik pretvaranja sarajevske Radićeve ulice u umjetničku četvrt.
Svojevremeno je imao projektno rješenje za Radićevu ulicu, koja bi nakon izgradnje mosta prema Akademiji likovnih umjetnosti bila zatvorena za saobraćaj, a u njoj kreirani sadržaji po mjeri čovjeka. Model koji je primijenila Ljubljana kod nas nije iskorišten, te umjesto poprečnih ulica kao potencijalnih mjesta za konstruktivna gradska okupljanja danas slobodno vrijeme provodimo po tržnim centrima.
Podsjetnik na ovu važnu ideju i njegova ponovna prezentacija upriličena je i tokom prošlogodišnjeg Festivala ulične umjetnosti FUU 2016.

Zanimanje za rad Amira Vuka Zeca odavno je prevazišlo domaće okvire. Više je i češće ”na točkovima” već što ćete ga pronaći u Studiju ”Zec”.

Svim objektima koje potpisuje zajednički je upravo njegov prepoznatljiv rukopis, čak i kad se koncept prostora potpuno razlikuje. Uđete li u rustikalni vlašićki restoran ili moderni sarajevski kafić, prepoznaćete čije je vizije djelo čak i kada nemate elementarno predznanje o arhitekturi.

Godinama bez celofana govori o urbanističkim promašajima, o životu u šerpi, o tome kako su Trebević ”spasile” mine čija je ponovna izgradnja počela sa njegovim projektom i spomenutom nagradom za hotel Pino, koji je Sarajlije spasio od nepodnošljivog  prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg decembarskog smoga.

Amir Vuk Zec uvijek je ukazivao na izmijenjene navike i činjenicu da od rata do danas nemamo zgrade koje su građene za druge.
Sve se, podsjećao je, svelo na individualizam kompanije, pojedinca i organizacije. Zaboravili smo na prednost zajedničkog i odnos prema drugom. Zbog toga smo, kako s razlogom kaže, postali sebični i pohlepni. A svako stanje svijesti društva vidi se u prostoru.

Mahala, avlija, sve ono što su segmenti tradicije i višegeneracijskog načina života u Sarajevu dio su inspiracije za arhitektonska rješenja Amira Vuka Zeca.

”Mislim da su najveće greške po ovaj grad već isprojektovane. Deformacija kuća koja se oko nas dešava je i deformacija našeg čovjeka. Potreba da nadvlada sadašnji život i napravi i za sebe i sina i snahu. To su posebne psihološke i sociološke priče koje nas sve koštaju”, objašnjava Amir Vuk Zec uz napomenu da nema estetike bez etike.

Vjerujemo da će ”Zvono” uz skice ”majstora ozbiljne igre” biti i idealan okvir za razgovor o brojnim temama današnjice čije se anomalije ogledaju u urbanizmu, te da će skice biti inspiracija profesionalcima ali i nesvakidašnje iskustvo za sve posjetioce ”Zvona”.

Dobro došli/e!