Koalicija “Prvi mart”: Ustavni sud BiH treba donijeti hitnu odluku o nazivima službenih jezika u BiH
Povezani članci
- Miro Lazović: “Dodik može samo sanjati da će Srbija i RS biti ista država!”
- “Primili smo mnogo vjerodostojnih dojava o nasilju hrvatske policije”
- Srpskim timovima zabraniti igranje u Evropi
- NAJDRAŽI BOŽIĆNI POKLON – ČAK DVA ODJEDNOM
- Edvard Džozef: Republika Srpska ne bi ostala u BiH ako se sever Kosova priključi Srbiji
- Novi zahtjevi privrednika: Pomjeranje roka za plaćanje PDV-a i smanjenje dnevne zatezne kamatne stope?!
Koalicija organizacija civilnog društva “Prvi mart” danas je u zajedničkom saopćenju sa udruženjima povratnika sa područja Srebrenice, zatražila da ovlaštene strane koje mogu uputiti direktnu apelaciju prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, zatraže hitno očitovanje po pitanju zaštite prava na službene jezike kosntitutivnih naroda, te njihovo imenovanje u skladu sa prihvaćenim standardima tri jezika.
Pozivajući se na ranije odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, ali i koje se tiču o priznavanju bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika kao službenih jezika na području cijele zemlje, potrebno je da se konačno donese obavezujuća odluka koja će tretirati pitanje korištenja službenih naziva ova tri jezika.
Pregovori koji polaze od toga da je neko spreman prihvatiti “jezik bošnjačkog naroda” kao termin ukoliko se koristi i termin “jezik srpskog naroda” predstavljaju izraz pogrešne politike, te nedostatka svijesti o kontekstu i pojmu bosanskog jezika. U tom smislu, kao alternativa je jedino prihvatljivo rješenje bi bilo uvođenje termina “maternji jezik” za sve učenike i učenice u RS-u, uz pravo svakog đaka da koristi jezički standard, pismo i naziv jezika, u skladu sa vlastitom slobodom izbora.
S tim u vezi, institucije RS-a su dužne osigurati štampu udžbenika na sva tri standarda i oba pisma, preduzeti mjere ravnopravne zastupljenosti autora udžbenika iz sve tri etničke skupine, te osigurati ravnopravan položaj tri vjerske i etničke grupe u smislu obrade narodnih običaja, tradicije i kulture u Nastavnom planu i programu, ali i tradicije nacionalnih manjina.
U Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu postoje eksplicitni dokumenti, a u nekim se ovo pitanje uređuje Ustavom, kojim se potvrđuje naziv bosanskog jezika kao jednog od službenih jezika manjinskih zajednica u ovim zemljama. Naziv je prihvaćen unutar evropskih institucija, od strane Evropske unije, Vijeća Evrope i OSCE-a, te nam trenutno stoji apsurdna situacija u kojoj samo institucije entiteta RS-a ne prihvataju nešto što je priznati standard u regiji, ali i na razini evropskih institucija.