Spiegel: Dva pobjednika i pet poraženih

Markus Becker i Michaela Sauge
Autor 24.6.2022. u 14:24

Izdvajamo

  • Bosanskohercegovačkog predsjednika Šefika Džaferovića, s druge strane, uznemirilo je što se Ukrajina žuri da dobije status kandidata, na što je njegova zemlja – koja je također bila opustošena ratom 1990-ih – godinama čekala. "Sve što Ukrajina danas trpi, morali smo i mi da izdržimo", rekao je on.

Povezani članci

Spiegel: Dva pobjednika i pet poraženih

Foto: screenshot spiegel

“Ne moraju svi u Evropi živjeti u istoj kući”, poručio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron

Ukrajina i Moldavija su sada zvanično zemlje kandidati za članstvo u EU. Ali EU im zapravo nije ništa obećala – a istovremeno nastavlja maksimalno frustrirati zapadni Balkan, pišu Markus Becker i Michaela Sauge u analizi za njemački magazin Der Spiegel.

U analizi jučerašnjeg zasijedanja Evropskog vijeća ističe se da je to historijski samit u Briselu koji je proizveo “dva pobjednika i pet poraženih”.

“Lideri Evropske unije nisu se mogli dovoljno pohvaliti. Njihova jednoglasna odluka da Ukrajina i Moldavija budu zemlje kandidati za pristupanje ovoj  zajednici bila je “snažan signal odlučnosti”, kako je rekao predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen govorila je o “historijskoj odluci” u “suočenju s ruskom agresijom”. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je oduševljen: Zajednica se pokazala kao “snažna i ujedinjena”.

Međutim, ove plemenite riječi teško bi mogle sakriti činjenicu da je EU učinila nešto više od toga da je Ukrajini i Moldaviji ponudila nešto što je maglovita perspektiva pristupanja u dalekoj budućnosti. Osim toga, radost zbog ovog koraka bila je zasjenjena ogromnom frustracijom na zapadnom Balkanu koju je ta odluka izazvala.

U četvrtak uveče vodila se neočekivano duga debata o formulaciji statusa kandidata za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju i Zapadni Balkan”, pišu novinari Spiegla.

Navodi se da je Austrija, zajedno sa Slovenijom, insistirala na tome da i Bosna i Hercegovina ima izglede za status kandidata – i to brzo proširila među prisutnim novinarima. Očigledno je bilo važno djelovati kao pionir za Balkan. Za to su, tvrde diplomate, bile i Hrvatska, Mađarska i Grčka, dok su Holandija, Belgija i Skandinavci bili prilično skeptični.

Na kraju su kancelar Olaf Scholz, Emmanuel Macron i italijanski premijer Mario Draghi predložili uspješan kompromis. Rezultat: Ukrajini i Moldaviji je dodijeljen status kandidata bez ikakvih preduslova. Gruzija i Bosna i Hercegovina su otprilike jedan korak ispod: EU je pristala i njima dati status kandidata, pod uslovom da ispune niz preduslova.

“Međutim, prema dokumentu samita, Ukrajina i Moldavija sada također moraju provesti reforme ako žele dalje napredovati na putu ka EU. Ako su ispunjeni, stvarni pregovori o pristupanju ne počinju automatski. Umjesto toga, države EU prvo žele “odlučiti o daljim koracima”.

EU stoga ostavlja otvorene sve opcije za produženje procesa po želji. Tog dana je garantirala Ukrajini i Moldaviji – ništa”, pišu Becker i Sauge.

Ističu da je sada pred Ukrajinom i Moldavijom ono s čime se zapadni Balkan suočava dugi niz godina – mukotrpni, birokratski i krajnje nejasan put.

“Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora i Kosovo godinama se bore za članstvo u EU – samo da bi vidjeli Ukrajinu i Moldaviju kako prijete da će ih prestići brzim tempom.

To je jedan od razloga zašto je šefovima država i vlada šest zemalja bilo dozvoljeno da govore u Briselu neposredno prije samita EU. Ali ako je sastanak s kolegama iz 27 zemalja EU bio zamišljen kao neka vrsta utjehe, krenuo je užasno po zlu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je prije samita da od njega ne očekuje “ništa”. Albanija je upozorila Ukrajince da ne prave “iluzije” uprkos očekivanom odobrenju statusa kandidata.

Lideri EU su potom skoro četiri sata razgovarali sa predstavnicima zapadnog Balkana, da bi na kraju njih šest ostali praznih ruku. Otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i dalje je blokirano, a spor sa Srbijom oko implementacije sankcija EU Rusiji ostaje neriješen. Čak nije ni održana zajednička konferencija za novinare, koja je otkazana zbog vremenskog ograničenja.

Šef albanske vlade Edi Rama požalio se da je “sramota” što zemlja NATO-a Bugarska uzima za taoce još dvije zemlje NATO-a, odnosno Albaniju i Sjevernu Makedoniju, “usred vrućeg rata u Evropi”. I ostatak EU također vidi ono što se dešava “u svojoj nemoći”.

Bosanskohercegovačkog predsjednika Šefika Džaferovića, s druge strane, uznemirilo je što se Ukrajina žuri da dobije status kandidata, na što je njegova zemlja – koja je također bila opustošena ratom 1990-ih – godinama čekala.

“Sve što Ukrajina danas trpi, morali smo i mi da izdržimo”, rekao je on.

Neposredno prije sastanka, kancelar Scholz je obećao da EU želi “napredak” kako bi zemlje zapadnog Balkana imale “realne izglede za pristupanje”. Komisija EU već duže vrijeme također smatra da su ispunjeni svi preduslovi za pregovore o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije.

Ali vlada u Sofiji je protiv toga: Sjeverna Makedonija prvo mora priznati bugarske korijene u jeziku i historiji svoje zemlje i garantirati bugarskoj manjini više prava.

Kada je premijer Kiril Petkov nedavno nagovijestio da bi mogao učiniti ustupke susjednoj državi po tom pitanju, nacionalistička partija populiste Slavija Trifonova istupila je iz njegove vlade. Nekoliko dana prije samita EU Petkov je izgubio većinu, a svi pokušaji da se problem riješi prije sastanka su propali, piše Spiegel.

“Za EU je samit još jednom postavio pitanje koje se iznova postavljalo otkako je osnovan prije više od 60 godina. Može li prihvatiti nove članove i ostati sposoban za djelovanje? U Briselu već ima mnogo onih koji misle da je klub od 27 država članica prevelik i glomazan.

Francuski predsjednik je stoga dugo bio mišljenja da je Evropi potrebna “nova politička struktura”, kako je objasnio svojim kolegama za večerom. Zajednica je u “trajnoj tenziji” između svog geopolitičkog zadatka da djeluje kao regulatorna sila u svom susjedstvu, na primjer na Balkanu, i istovremeno promovira produbljivanje svojih političkih struktura, na primjer u finansijskoj i ekonomskoj politici.

Macron stoga ima na umu “novu političku zajednicu” koja bi trebala “zasladiti” vrijeme čekanja kandidata za pristupanje. Na primjer, kroz pojačanu saradnju sa EU u pojedinačnim oblastima politike kao što su energija, odbrana ili infrastruktura. Predsjednik još nije mogao konkretnije da objasni svoj plan, ali je imao spremnu lijepu sliku za svoju publiku. “Ne moraju svi u Evropi živjeti u istoj kući”, rekao je, iako bi to mogla biti i “ista ulica””, stoji u tekstu Spiegela.

Politicki.ba

Markus Becker i Michaela Sauge
Autor 24.6.2022. u 14:24