Strategija ustavnih promjena: Kako dalje?

Povezani članci

• Suzama i molitvama iz Visokog ispraćeni tabuti 127 žrtava
• Malo usvojenih zakona, nijedna strategija, ali se konačno ušlo u ustavne promjene
• Esad Bajtal: Samo kukavice udaraju na mrtve heroje
• Korupcija, nepotizam, nepravda i glad – moćan generator terorizma
• Građanski savez pita Wigemarka: Prestaju li evropske i liberalne vrijednosti tamo gdje počinje muslimanska većina
• Nedžib Smajlović: ŠTRAJK GLAĐU

Konferencija Centra za javno pravo

Da li opravdano reformirati ustav jednog entiteta i ostaviti po strani ustvano uređenje države i drugog entiteta? Čime su određene granice reformi entitetskog ustava? Da li su se stekli uslovi da se mijenja ili reformira Ustavni sistem F BiH neovisno o cijelini ustavnog rješenja za BiH i koji argumenti govore u prilog jednom ili drugom rješenju? Ova pitanja su otvorena sa pokretanjem američke inicijative za reformu ustavnog prava Federacije BiH i za usklađivanje ustvanog uređenje Federacije BiH sa duktusom odluke Sejdić/Finci.

Centar za javno pravo, kao mjesto stručnih rasprava o javnopravnim problemima, izlazi u susret potrebi da se ova tema sagleda iz pravne, politološke i ekonomske perspektive. Na tematskoj konferenciji „Strategija ustavnih promjena: Kako dalje?“ (Sarajevo, 06. 03. 2012, zgrada Parlamentarne skupštine BiH Sala 1), diskutiraće se upravo ova pitanja. Govoriće pravnici, politolozi i ekonomisti, političari, univerzitetski profesori i esejisti: prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Boris Tihi, Šefik Džaferović, dr. Dennis Gratz, Nedim Kulenović, Svetlana Cenić i Denis Hadžović.

Naša je zamisao da ponudimo što šire uvide u strategiju ustavnih promjena i da pokušamo pronaći konsenzus o redosljedu, o obimu, o smislu i vrsti separatnog rješavanja jednog entitetskog ustava. Zanima nas da li se za Republiku Srpsku od potpisivanja Daytonskog sporazuma uspostavlja poseban standard koji izvan svih dogovorenih okvira i pravila javnog prava ovaj entitet de facto uspostavlja u državu srpskog naroda.

Naše je mišljenje da je neophodno pojedostaviti model Federacije BiH, ali i da je nužno reformisati cijeli bosanskohercegovački federalizam. U nekoliko navrata je sa adrese US-Ambasade u javnost puštena poruka da je Federacija BiH preskup sistem koj ne služi građanima, da je ovim stvoren insituticionalno neprohodna, glomazna i upravno troma mreža institucija koja je najvećim dijelom sama sebi svrha. Finansiranje i regulacija pitanja koja su u službi građana je na kantonalnom nivou (školstvo, policija, socijalne službe), federacija se pojavljuje kao potrošač budžeta sa viškom institucija. Teritorijalno-pravni ustroj se također posmatra kao nedostatak koji bi morao biti otklonjen snažnom centralizacijom kako bi se uzajamno uravnotežili centralizirani RS i decentralizirana Federacija.

Protiv odvojenog reformiranja FBiH govore načelni argumenti javnopravne prirode i argumenti uravnoteženih pravno-političkih sistema. Misli se na kontinuranu javnopravnu praksu uspostavljanja posebnog standarda za RS i njeno de-facto odvajanje od sudbine javnopravnog ustroja države kao i na činjenicu da bi izdvojeno reformiranje Federacije BiH predstavljalo ad-hoc reakciju na socijalnu i političku krizu koja nema dugoročne vizije. Nije sasvim ubjedljiv ni argument o uštedama na putu smanjenja administracije. Upravo je centralni problem efikasna i stručna administracija. Taj se problem ne može riješiti smanjenem broja korisnika javnih sredstava (ne vidi se put na kojem 49.508 zaposlenih u 10 kantonalnih administracija ne može biti riješen zapošljavanjem dijela javne administracije koji mora biti reduciran – ne zapošljava se ni redovan priliv školovanih doktora nauka). Potrebno se suočiti sa stvarnim problemom: uspostavom efikasne javne administracije koja će jačati uslove za privredne aktivnosti i općenito jačati privredu.

Centar za javno pravo ovom koferencijom nastoji dobiti opšteprihvatljive odgovore na postavljena pitanja, iznad svega, kompetentan odgovor u pogledu redosljeda, omjera i vrste intervencije u ustavna pravo BiH.

Konferencija će se održati  6. marta/ožujka 2013. godine  u Parlamentarnoj skupština BiH  (Trg BiH 1, Sala 1) sa početkom u 11.00 sati.