Svaki stanovnik BiH dužan je 3.027 KM

tačno.net
Autor 24.11.2015. u 15:30

Izdvajamo

  • Vlast se pravda time da su niske kamatne stope na zaduženja kod MMF-a, to jeste tačno, ali nam vješto skrivaju podatak da se kredit vraća u roku od tri godine. Zašto je sad problem u budžetima BiH i entiteta? Odgovor je jasan, na naplatu je došao prošli aranžman sa MMF-om.

Povezani članci

Svaki stanovnik BiH dužan je 3.027 KM

Bosna i Hercegovina se godišnje u prosjeku zadužuje za 750 miliona maraka, što znači da javni dug po glavi stanovnika svake godine raste za 200 maraka.

Naši premijeri, entitetski i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, kao i ministri finansija, najavljuju uskoro početak pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom kreditu u iznosu većem od milijardu maraka. S druge strane, analitičari pitaju koliko mi još možemo podnijeti dugova za plate administraciji, raznim stranačkim i rođačkim kadrovima, javnim funkcionerima, jer dugovi države posljednjih godina rapidno rastu. Koliko smo zapravo dužni?

Prazni budžeti

Bosna i Hercegovina se godišnje u prosjeku zadužuje za 750 miliona maraka, što znači da javni dug po glavi stanovnika godišnje raste za 200 maraka. Javni dug BiH, koji uključuje unutrašnji (obveznice, trezorski zapisi, krediti komercijalnih banaka) i vanjski dug (MMF, Svjetska banka, IFAD…) na kraju prvog polugodišta ove godine dostigao je iznos od 11,4 milijarde maraka. Ukupni javni dug BiH, odnosno vlada na svim nivoima, 2010. je iznosio 7,6 milijardi KM, što znači da je u periodu od 2010. do polovine 2015. javni dug povećan za 3,8 milijardi KM.

S obzirom na to da su budžeti prazni i da je neophodno pronaći novac kako bi se pokrio minus u narednoj godini, vlade planiraju zaduženje kod MMF-a za milijardu maraka, ali dok taj novac ne dođe, federalna Vlada je planirala održati aukciju obveznica u vrijednosti 70 miliona KM, koje na naplatu dospijevaju 2022.

Ilustracije radi, na svakog stanovnika BiH dolazi po 3.027 maraka duga, od toga 105 maraka kratkoročnog i 2.921 marku dugoročnog duga. Ovaj podatak dobijemo tako što 11,4 milijarde KM ukupnog javnog duga podijelimo na 3.791.662 stanovnika, koliko ih u BiH zvanično ima prema preliminarnim podacima popisa iz 2013.

Istovremeno, vanjski dug BiH je povećan za dvije milijarde maraka u periodu od 2010. do oktobra 2015. godine. Vanjski dug 2010. iznosio je 6,2 milijarde KM, a na kraju septembra ove godine 8,3 milijarde, što znači da je vanjski dug po glavi stanovnika na kraju septembra ove godine iznosio 2.203 KM.

Za vraćanje vanjskog duga 2011. je potrošeno 339 miliona KM, 413 miliona 2012, 684 miliona 2013, 760 miliona 2014. i 387 miliona ove godine. To znači da je svaki stanovnik BiH za vraćanje duga međunarodnim kreditorima izdvajao 89 maraka 2011, 108 maraka 2012, 180 maraka 2013, 200 maraka 2014. i 102 marke 2015. godine.

Plate u administraciji

Šta se može uraditi sa novcem koji pošaljemo u inostranstvo međunarodnim finansijskim organizacijama? Recimo da se za 200 maraka mogu kupiti četiri zimske gume za automobil ili usisivač, za 89 maraka ženske cipele, za 100 dvije dječije zimske jakne. Također, za 100 maraka mogu se kupiti kućne potrepštine za mjesec poput sredstava za čišćenje. Za 100 maraka može se otići na vikend u Budimpeštu, a za 200 u Graz. Isto tako, sa 100 maraka mogu se kupiti karte za pozorište, zatim otići na večeru u pristojan restoran, a za kusur još negdje na piće.

Vratimo se naprimjer cipela od 89 maraka. Ukoliko bi ovih nešto više od tri miliona stanovnika naše zemlje, umjesto da šalje novac strancima, kupilo po jedan par cipela, koje su proizvedene u BiH, industrija obuće bi imala dodatni godišnji prihod od 3,37 milijardi maraka. S obzirom na to da u ovoj industriji trenutno radi 20.000 ljudi, koji imaju plate do 600 maraka, po svakom radniku bi došlo 16.772 marke godišnje, odnosno 1.406 maraka mjesečno, tako da bi vlasnici fabrika konačno mogli povećati plate radnicima u ovoj industriji.

Za razliku od njih, zaposleni u državnoj službi, odnosno javnoj upravi na svim nivoima imaju plate koje su mnogo veće od prosječnih, dakle (znatno) više od 850 maraka. Radnici u svim branšama i kompanije na ime poreza u 2014. godini su državi dali šest milijardi maraka, a za plate zaposlenim u javnoj upravi potrošena je polovina tog iznosa, 3,2 milijarde maraka. Na kraju, vrijedi se zapitati kako će država svake godine od građana namaći još po 200 maraka za vraćanje javnog duga. Logično, kroz poreze i takse. To je reforma o kojoj pričaju na sva zvona? A da se okrenemo proizvodnji?

KAKO POTROŠITI 200 KM

Šta se može uraditi sa novcem koji pošaljemo u inostranstvo međunarodnim finansijskim organizacijama? Recimo da se za 200 maraka mogu kupiti četiri zimske gume za automobil ili usisivač, za 89 maraka ženske cipele, za 100 dvije dječije zimske jakne. Također, za 100 maraka mogu se kupiti kućne potrepštine za mjesec poput sredstava za čišćenje

ADMINISTRACIJA

Radnici u svim branšama i kompanije na ime poreza u 2014. godini su državi dali šest milijardi maraka, a za plate zaposlenim u javnoj upravi potrošena je polovina tog iznosa, 3,2 milijarde maraka

Godišnje fali 600 miliona KM za plate administraciji

Namjera bh. vlasti da se država ponovo zaduži kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za više od milijardu maraka je loša vijest za sve građane ove zemlje. Katastrofalno je to što se država zadužuje za plate stranačkim poslušnicima i rođacima političara, stav je bivšeg zamjenika ministra finansija i trezora BiH, ekonomiste Fuada Kasumovića. On upozorava da godišnje nedostaje 600 miliona maraka za plate u javnoj administraciji i razne druge privilegije vršitelja javnih funkcija.

“Građani moraju znati da je 30 posto zaposlenih u administraciji višak, a prema nekim istraživanjima čak 50 posto je višak”, kazao je Kasumović.

Vlast se pravda time da su niske kamatne stope na zaduženja kod MMF-a, to jeste tačno, ali nam vješto skrivaju podatak da se kredit vraća u roku od tri godine. Zašto je sad problem u budžetima BiH i entiteta? Odgovor je jasan, na naplatu je došao prošli aranžman sa MMF-om.

“Ako MMF želi dobro BiH, onda nam treba reprogramirati dug, odnosno produžiti rok za vraćanje kredita. Ja sam to i pisao MMF-u, ali nisam dobio odgovor. No, oni nam ponovo nude kredit, a da mi uradimo reforme. Najvažnija reforma koju mi moramo uraditi je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi”, rekao je Kasumović.

Mnogi kažu da je BiH srednje zadužena zemlja, međutim, to nije istina. Kasumović je mišljenja da BiH jeste srednje zadužena, ali samo za infrastrukturne i razvojne projekte, ali je zato prezadužena za javnu potrošnju za plate i privilegije, za to se ne smije zadužiti više ni fening.

Najveći problem je kako vratiti dug, koji bi se trebao vraćati iz viška sredstava, koji BiH nema, jer privreda stoji i teško da će se tu nešto promijeniti do 2018, kada budemo morali vraćati dug.

vijesti.ba

tačno.net
Autor 24.11.2015. u 15:30

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija