Vanjska politika BiH – Majka svih promašaja

Dino Prohić
Autor 7.4.2014. u 10:16

Vanjska politika BiH – Majka svih promašaja

Piše: Dino Prohić Uz dozvolu autora tekst je preuzet sa bloga prohic.no

Vanjska politika BiH je još jedna od misterija današnjih vlasti. Teško je reći šta bh predstavnici u svijetu rade, ali je jasno da ne rade puno toga. Niti je imidž zemlje naročito popravljen, niti je privreda uspjela napraviti pomena vrijedne rezultate. Jasno, jer je BiH naslijedila način vođenja diplomatije od SFRJ, a razlika između jedne velike i ekonomski i politički uspješne zemlje, i današnje BiH je ogromna.

U svijetu diplomatije odnosi snaga su i više nego transparetni. Hijerarhija ide od vrha na kome su ambasade SAD-a, Rusije, i drugih jakih država, ka dole. Na samom dnu su zemlje koje imaju mali uticaj na svjetsku politiku i ekonomiju. Pogađate, tamo spadamo i mi.

Dakle, današnja situacija je takva da BiH ima diplomatska predstavništva u svijetu koja imaju vrlo ograničen uticaj. Čak i bez ulaženja u kadrovsku politiku bh diplomatije, koja je blago rečeno, vrlo neobična. Kako okrenuti situaciju u našu korist?

Kada već nemamo uticaja, glavni prioritet diplomatije mora biti trgovina. Ako pogledamo primjere iz prošlosti, Venecija je bila jedna od najmoćnijih zemalja na svijetu zahvaljujući trgovini. Venecijski primjer je jako koristan.

Glavni posao diplomatije BiH, u svakom slučaju trenutno, mora biti otvaranje tržišta za plasman bh proizvoda. Kojih proizvoda?  Vidi članak o reformi industrije. Jednostavno, treba zamijeniti sve bh diplomate sa kvalitetnim trgovcima kojima će osnov djelovanja biti prodaja i otvaranje tržišta.

Također, s obzirom na današnji ukupan položaj BiH, jedna od strategija BiH mora biti pauziranje pregovora o ulasku u EU. Besmisleno je po cijenu života ulaziti u EU, samo da bi i tamo bili jedna od nemoćnih članica. Budućnost BiH jeste u EU, ali premise za pridruživanje uniji moraju biti drukčije. BiH treba vremenom ojačati, i onda ući u EU sa potpuno drugih pozicija od današnje. Ekonomsko i političko jačanje zemlje prije ulaska u uniju je osnov na kome se pravi razlika između inferiorne i punopravne članice unije, što nije zanemarivo. Bolje da EU dođe nama nego da se mi klanjamo njima i molimo za prijem. Strategija ulaska u EU mora biti zasnovana na pravljenju koncesija za plasman bh proizvoda na tržište, te se eventualno bazirati na pravljenju dogovora sličnog onom koji Švajcarska i Norveška imaju sa EU.

BiH kao jedna od zemalja nasljednica SFRJ još uvijek ima mogućnost saradnje sa Nesvrstanim. S obzirom na veličinu tog tržišta, i mogućnost plasmana bh robe, pod hitno bi trebalo početi raditi na razvijanju saradnje sa ovom grupom zemalja. Treba imati na umu da su neke od Nesvrstanih zemalja danas u nivou velikih ekonomskih sila, kao što je slučaj sa Indijom.

BiH ima najuže kulturološke i istorijske veze sa susjednim zemljama. Tu se mora tražiti mogućnost za ujedinjenje tržišta. Od rata do sada je BiH bila uglavnom tržište za plasman robe iz susjedstva. Ovaj odnos bi se morao izjednačiti. Takođe, BiH zbog svog položaja, ali i etničke strukture zemlje, morala bi biti inicijator rada na objedinjenju tržišta bivše SFRJ. Naravno, postoje neka ograničenja vezana sa člnastvom Hrvatske i Slovenije u EU, ali rješenja se i tu mogu naći kroz bilateralne dogovore, recimo.

Ostvarivanje neke vrste tržišne unije bi se moglo tražiti kroz primjer skandinavskih država. Potpuno je besmisleno imati toliko usitnjena tržišta, i uz to još carinske zakone koji spadaju u rang hladnog rata. Smanjenje birokratije na graničnim prelazima bi također smanjilo i troškove, a opet se vraćamo budžetskim sredstvima koja bi se morala drugačije usmjeravati, recimo u proizvodnju, školstvo, zdravstvo ili u socijalna davanja.

Carinska unija između zemalja bivše SFRJ bi uvelike olakšala protok ljudi i roba, i bila bi korisna za sve članice. Naravno, bitna pretpostavka je jačanje policijske saradnje, jer je kriminal daleko od zanemarive kategorije u cijelom regionu.

BiH odavno učestvuje u vojnim akcijama NATO-a, u Iraku i Afganistanu. Moje mišljenje je da BiH mora imati za cilj ulazak u NATO. Osim očigledne prednosti članstva u NATO (odbrana), BiH bi imala mogućnost revitalizacije namjenske industrije  i povećanja izvoza te vrste proizvoda. Dakle, ulazak u odbrambenu uniju ove vrste imao bi u velikoj mjeri pragmatični karakter i ciljano povećanje prodaje bh proizvoda.

Dakle, evo recepta za vanjsku politiku:

  1. Promjena strategije – trgovinska strategija
  2. Moratorij na pregovore sa EU do daljnjeg
  3. Pokušaj ulaska u EES
  4. Revitalizacija saradnje sa Nesvrstanim
  5. Proširenje saradnje sa zemljama u okruženju (bivša SFRJ, ali i šire). Uspostavljanje carinske saradnje, i olakšanje mobilnosti
  6. BiH kao inicijator uvođenja slobodnog tržišta među X-U državama
  7. Ulazak u NATO-pakt.
Dino Prohić
Autor 7.4.2014. u 10:16

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija