ZADNJA POŠTA – SUTORINA

tačno.net
Autor 20.2.2015. u 19:00

ZADNJA POŠTA – SUTORINA

POSTE RESTANTE je francuska riječ i znači isto što i “poštno ležeče” na slovenskom jeziku, a na bosanskom jeziku znači “zadnja pošta”. Nekada se ova oznaka, sa tačno navedenim brojem pošte kažu koristila za pošiljke upućene vojnicima, oficirima, konzulima, diplomatama.

g
Sutorina, Bosna i Hercegovina, K.u.K. poštanska marka

Bosni i Hercegovini prije više od 60 godina oduzet je sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zaljevu, područje koje danas “pripada” Crnoj Gori. Sutorina je naselje u općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od 7 km na sjevernom dijelu zaljeva Boka Kotorska, gdje utiče rijeka Sutorina, predmet je spora između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Piše: Hamdo Čamo

Sramotno je gledati pojedine državne organe, službenike i političare dviju susjednih zemalja kako se putem medija sočno časte i prepiru o međi. Međa, posebno državna, ozbiljna je i delikatna stvar. Privatne međe se kao i državne brane životom, i čašću. Kako nije lijepo otimati tuđe, tako nije lijepo ne tražiti svoje. Obje rabote su nečasne, ako postoje kakve nejasnoće – one se rješavaju kao inače – tiho, dostojanstveno. Bez velikih riječi i uvreda. Ljudima valja dalje živjeti.

n
Foto: Screenshot, Granični kamen sa Crnom Gorom, RSE

Na kraju, riječ je o odnosu država i državnih predstavnika prema pitanju granica države koju predstavljaju. To je ujedno znak interesa istih za državu koja im je izglasala povjerenje da je predstavljaju u svijetu, kod kuće, kod susjeda. Sumnjamo u zastupanja lažnih interesa kojima bi se skupa čast jeftino stavljala na kocku, a časna ruka javno zavlačila u tuđe džepove.

Već 60 godina traje spor koji je u svijet dvaju susjednih zemalja unio veliki nemir. To je pitanje Sutorine, pored Neuma drugog bh. izlaza na more u Bokokotorskom zaljevu. Državni organi, predstavnici, političari, udruženja i pojedinci Crne Gore tvrde da je Sutorina njihova. Da je tako, na starim poštanskim bi markama stajao naziv Crne Gore, na njihovu žalost, to nikako nije slučaj. Time je u narodu Bosne i Hercegovine nemir još i veći – u iščekivanju vremena kada će opet moći slati pakete i pisma naslovljena na adresu Z.P. Sutorina.

Historijska poduka je ovdje suvišna, jer je Bosna i Hercegovina u svaku (bivšu) zajednicu država pa i u Jugoslaviju teritorij Sutorine unijela kao svoj. To je u svim historijskim dokumentima uknjiženo. Na svim geografskim kartama nakon Berlinskog Kongresa i II. svjetskoga rata, BiH je prikazivana s izlazom na more u Boki kotorskoj kod Sutorine. Sutorina je neosporivo na svim kartama sastavni dio Bosne i Hercegovine. Moguće manipulacije nisu isključene i to treba da utvrdi, za to odgovorni arbitražni sud, kojem obje države treba da predoče relevantnu dokumentaciju.

Osim toga, Sutorina je “prostor od 83.700 četvornih metara i trenutno je najatraktivnija lokacija na cijelom Sredozemlju” i stoga je razumljiv interes susjeda za ovo privlačno područje.

k
Karta iz 1946., Sutorina u sastavu Bosne i Hercegovine

“Granica BiH i Crne Gore u predjelu Sutorine najvjerojatnije je utvrđena usmenim dogovorima tadašnjih komunističkih moćnika. Ako je suditi po političkoj piramidi moći u Sarajevu i Podgorici, Đuro Pucar i Avdo Humo, u ime BiH, dogovorili su trampu s Blažom Jovanovićem, uz blagoslov Josipa Broza i Vladimira Bakarića.

Bosanskohercegovački teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori, a zauzvrat BiH je dobila crnogorski teritorij istočno od rijeke Sutjeske – Maglić, Kruševo i Vučevo.

Prvi dokumentirani zapis o Sutorini u sastavu Crne Gore pojavio se u maju 1947. godine, Zakonom o administrativno – teritorijalnoj podjeli Crne Gore. Tada je Hercegnovskom kotaru pripala općina Igalo, u koju su ušla naselja Sutorina, Sušćepan, Prijevor i Ratiševina.

Do 1947. godine BiH je imala dva izlaza na more. Takve su bile priznate AVNOJ-ske granice naše zemlje. U tim granicama je BiH međunarodno priznata 1992. godine.”

Jednostranim tvrdnjama i odlukama, diplomatskim ucjenama, porukama da je Sutorina “završena priča”, zadiranje je u državni integritet i suvereni prostor Bosne i Hercegovine.

Javna rasprava u Bosni i Hercegovini zakazana je 24. februara 2015. Ono što je sigurno, kako je u medijima dobro primjećeno, Sutorina je prvo političko pitanje u BIH koje ujedinjuje sve građane BIH.

To treba iskoristiti.

Hamdo Čamo,
Z.P. Sutorina
Bosna i Hercegovina

tačno.net
Autor 20.2.2015. u 19:00

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija