Zdravstvo- Nekadašnji ponos, današnja briga

Dino Prohić
Autor 21.3.2014. u 10:49

Zdravstvo- Nekadašnji ponos, današnja briga

Piše: Dino Prohić Tekst je uz dozvolu autora preuzet sa bloga prohic.no

Koliko puta ste u posljednjih, recimo pola godine, pročitali o tome da je nekome neophodna novčana pomoć za liječenje? Koliko puta ste i sami učestvovali u akcijama prikupljanja pomoći? Kako (i zašto) to da u 21. vijeku ljudi koji su u situaciji da se liječe moraju sami da kupuju?

Mnogi se možda ne sjećaju vremena neposredno nakon rata, kada su Američki ljekari dolazili da pomognu devastirano bh zdravstvo. Cilj posjete je bio da se naši ljekari obuče za rad, s obzirom na to da im je u ratnim prilikama promakao sav razvoj medicine u tom periodu. Nakon nekoliko dana jedan od američkih ljekara upitan u medijima o napretku obuke, blaže rezignirano je zaključio da oni (Amerikanci) nemaju čemu naučiti naše ljekare. Godine rada u teškim uslovima napravile su od naših ljekara stručnjake kakve ne može proizvesti nikakva škola.

Tada smo bili ponosni na “naše”. Sistematsko urušavanje svega u BiH, naravno u oba entiteta, dovelo je do situacije u kakvoj smo danas.

Ne samo da imamo zdravstveni sistem koji je loš, nego ima i jako puno kadrova koji su školovani na, najblaže rečeno, sumnjiv način. A sve to ide na štetu onoga kome sistem treba da služi: čovjeka.

Bh čovjek prinuđen je da pomoć u iole komplikovanijim slučajevima potraži u susjednim zemljama. Srbija i Hrvatska su, srećom, vrlo uslužne po tom pitanju, pa to malo ublažava situaciju.

Svi koji žive u BiH znaju o čemu pišem. Šta su razlozi za ovakvo stanje, i (bitnije) koja su rješenja?

(Ne)kvalitet kadrova je očigledan. U BiH danas ima veliki broj medicinskih fakulteta, a rezultati pokazuju da je kvalitet kadrova koji izlaze sa njih vrlo nizak. Jedno od rješenja bilo bi smanjenje kvantiteta i povećanje kvaliteta obrazovanja. Nije više ni upitno treba li BiH baš toliki broj fakulteta. Ono što je neupitno je da akademska zajednica mora poraditi na sebi samoj, i izboriti se za podizanje kvaliteta obrazovanja, kao i za veća ulaganja u istraživački rad.

Odakle pare za to?

Opet administracija koja jede svoju djecu: U BiH danas imamo 13 ministarstava zdravstva. Uz to, postoje i dva sistema na državnom nivou, RS i FBiH od kojih je prvi centraliziran, a drugi decentraliziran (kantonalna ministarstva i Federalno ministarstvo). Na državnom nivou u BiH se za administraciju godišnje potroši oko 6,2 milijarde KM. Budžeti za zdravstvo su negdje oko jedne milijarde KM ukupno gledano.

Kada bi se izdaci za zdravstvenu administraciju smanjili za 20-30 procenata, oslobodilo bi se dovoljno sredstava da se uloži i u naučno-obrazovni rad, i u razvoj institucija. Isto tako, neophodna je veća saradnja regionalnih medicinskih centara međusobno i sa naučnim institucijama.

Poboljšanjem stanja u zdravstvu BiH bi se otvorila mogućnost zarade. Jedna od takvih mogućnosti leži u potpisivanju međudržavnih ugovora o pružanju zdravstvene zaštite sa zapadnim zemljama (uslov- povećanje kvaliteta). U mnogim zapadnim državama teško je doći na red za jednostavnije operacije, i slične manje zahvate. Liste čekanja, na primjer u Norveškoj su i do pola godine. Zbog toga mnogi zdravstveni osiguranici dobivaju pravo na traženje finansiranja pružanja zdravstvenih usluga u inozemstvu. Naravno, troškove liječenja snosi državni zdravstveni fond. To je nešto na šta zdravstvene vlasti često gledaju jako blagonaklono. To ne čudi ako se zna da je njihovom fondu korist od toga višestruka: liječenje u inostranstvu je nerijetko jeftinije nego u njihovoj zemlji, a istovremeno se pritisak na domaće zdravstvene institucije smanjuje. Pravljenje ugovora kojim bi se zemljama EU i EES nudio izvjestan broj pacijentskih mjesta, mogao bi za bh zdravstvo biti dosta profitabilan. To je naravno tek jedno od rješenja kakva se mogu tražiti.

Prijedlozi rješenja:

  1. Reforma zdravstva. Povećanje finansiranja iz fondova dobivenih smanjenjem administracije
  2. Puna zdravstvena zaštita za sve stanovnike BiH, bez obzira na cijenu liječenja
  3. Regionalni medicinski centri- Rad na razvoju kvaliteta, saradnja sa naučnim institucijama i između centara
  4. Čvršće povezivanje sa naučnim institucijama- medicina je nauka, a na nauci se mora raditi stalno.
  5. Potpisivanje ugovora sa drugim državama o liječenju u BiH- ispitati potencijal za potpisivanje međudržavnih ugovora
Dino Prohić
Autor 21.3.2014. u 10:49

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija