Svijet à la carte

Globalni jug priželjkuje dobre sigurnosne odnose sa SAD-om, energetske s Rusijom i trgovinske s Kinom. Velik dio svijeta vjeruje da će Rusija pobijediti u Ukrajini, a da će se EU raspasti, pokazuje istraživanje Evropskog vijeća za međunarodne odnose

Foto: Pool/Reuters

Think tank Evropsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR) i istraživački projekt Sveučilišta Oxford pod nazivom “Europe in a Changing World” (odnosno, “Evropa u svijetu koji se mijenja”) objavili su drugo redu istraživanje o geopolitičkim stavovima stanovnika 21 države. Osnovni zaključak je da u dijelu svijeta koji se obično naziva globalnim jugom bipolarni pogled na međunarodne odnose nije ni blizu rasprostranjen kao što je to slučaj na Zapadu.

Istraživanje pod naslovom “Život u à la carte svijetu: Što bi evropski političari trebali naučiti od globalnog javnog mnijenja” obuhvatilo je stanovnike Kine, Indije, Turske, Rusije, SAD-a, Saudijske Arabije, Indonezije, Južnoafričke Republike, Brazila, Južne Koreje i 11 evropskih država, a voditelji istraživanja su povjesničar s Oxforda Timothy Garton Ash, te politolozi Ivan Krastev i Mark Leonard iz ECFR-a.

Garton Ash, koji smatra da je jedna od lekcija tog istraživanja ta da bi Evropa trebala više investirati u vojno-sigurnosni aparat, u svom je komentaru istraživanja naveo niz rezultata koji bi “nas”, kako kaže, “trebali držati budnima po noći”. Istraživanje, naime, pokazuje da više od polovice ispitanih u Kini, Saudijskoj Arabiji i Turskoj smatra da je SAD u ratu s Rusijom, a većine u tim zemljama, te u Indiji i Indoneziji, vjeruju i da će u narednih pet godina Rusija pobijediti u ratu u Ukrajini.

Više od polovice ispitanih u Kini, Saudijskoj Arabiji i Rusiji uvjereno je da će se Evropska unija u idućih 20 godina raspasti. To smatra i 45 posto stanovnika Turske, inače kandidatkinje za članstvo u EU-u, a istog je mišljenja i trećina stanovništva same Unije. Istraživači su ustanovili i korelaciju između uvjerenja da će se EU raspasti i onoga da će Rusija pobijediti u ratu u Ukrajini.

Čak 52 posto ispitanih u Kini i 39 posto Amerikanaca uvjereno je da će u idućih pet godina te dvije zemlje zaratiti oko Tajvana, a 62 posto ispitanih Saudijaca, 56 posto onih u Južnoj Koreji, 48 posto Turaka i 41 posto stanovnika JAR-a voljelo bi da njihove zemlje dođu u posjed nuklearnog oružja. S druge strane, većina ispitanih u Brazilu, Saudijskoj Arabiji, JAR-u, Južnoj Koreji i Turskoj na pitanje gdje bi voljeli živjeti da ne žive u svojoj zemlji, odgovara da bi to bile Evropa ili SAD, dok gotovo nitko ne bi htio živjeti u Rusiji i Kini.

Isto tako, na pitanje preferiraju li da njihova zemlja u sigurnosnim pitanjima bude bliža SAD-u ili Kini, većine u Južnoj Koreji, Brazilu, JAR-u i Saudijskoj Arabiji odlučile su se za SAD. No kada su u pitanju trgovinski odnosi rezultati su drugačiji, pa većina ispitanih u Rusiji, Indoneziji, Saudijskoj Arabiji, JAR-u i Turskoj smatraju da je za njihovu zemlju bolje da su bliže Kini nego SAD-u, dok bolje trgovinske odnose s SAD-om najviše priželjkuju Indijci, njih gotovo 70 posto. Indijci uvjerljivo vode i kada je riječ o optimizmu s obzirom na budućnost njihove zemlje; više od 80 posto ih je optimistično. Većina je takvog raspoloženja i u Indoneziji, Kini i Rusiji, dok su najpesimističniji stanovnici Evrope, SAD-a, Turske i Južne Koreje.

Rezultati ukazuju, piše Ash, da većina ljudi u tim zemljama smatra “kako imaju izbor da ne moraju birati”, odnosno da “u svijetu s mnoštvom sila koje se međusobno natječu imaju priliku izabrati kako im drago”. No multipolarni svijet u ovom obliku, smatra Ash, ne omogućava multilateralizam, pa čak ni nesvrstanost kakvu smo poznavali u dobu hladnog rata, već ono što indijski premijer Narendra Modi naziva “multisvrstanošću”.

Možete biti dobri s SAD-om u sigurnosnim pitanjima i istovremeno bliski s Rusijom u vezi energije i Kinom trgovinski, pišu autori istraživanja, navodeći kao primjere Srbiju i Mađarsku. “Svijet se mijenja, i to ne u korist Evrope”, zaključuje u svom komentaru Ivan Krastev, dok Ash smatra da bi Evropa “trebala biti pametnija, vidjeti svijet onakvim kakav on jest, a ne kakav bi htjela da bude” i “umjesto simplificiranih binarnih okvira razvijati ciljane strategije za svaku pojedinačnu veliku ili srednje veliku silu”.

Novosti

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Tena Erceg

Tena Erceg

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Indija provodi vlastiti zaokret: manje Rusije, protiv Kine i više Zapada. Za Delhi je samit BRICS jedan od mnogih....