Trumpov veliki naftni blef

 Christian Esch i Claus Hecking
Autor 5.4.2020. u 13:20

Izdvajamo

  • Donald Trump je još uvijek maher. Dva twitta su bila dovoljna predsjedniku SAD da pokrenu globalne naftne berze u žustru trgovinu. Trump je u četvrtak twittovao da je upravo razgovarao sa saudijskim krunskim princom Mohamedom bin Salmanom, koji je razgovarao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Trump je očekivao da će Saudijska Arabija i Rusija smanjiti eksploataciju nafte za najmanje deset miliona barela (po 159 litara) dnevno. To bi bila jedna desetina svjetske proizvodnje. Već dvije minute kasnije Trump je očekivao da to bude čak 15 milijuna barela objavivši:„Dobre vijesti za svakoga!".

Povezani članci

Trumpov veliki naftni blef

Šefovi američkih multinacionalnih naftnih kompanija mole Trumpa za pomoć – sukob između Saudijske Arabije i Rusije prijeti da razori njihove koncerne. Sada predsjednik SAD mora postati diplomata.

 Pišu: Christian Esch i Claus Hecking- Spiegel.

Preveo i prilagodio: Ešref Zaimbegović

Foto: Brittany Sowacke/ Bloomberg/ Getty Images

Donald Trump je još uvijek maher. Dva twitta su bila dovoljna predsjedniku SAD da pokrenu globalne naftne berze u žustru trgovinu. Trump je u četvrtak twittovao da je upravo razgovarao sa saudijskim krunskim princom Mohamedom bin Salmanom, koji je razgovarao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Trump je očekivao da će Saudijska Arabija i Rusija smanjiti eksploataciju nafte za najmanje deset miliona barela (po 159 litara) dnevno. To bi bila jedna desetina svjetske proizvodnje. Već dvije minute kasnije Trump je očekivao da to bude čak 15 milijuna barela objavivši:„Dobre vijesti za svakoga!”.

Otad se na tržištima nafte bilježe skokovi i padovi. Cijena za bure američke sorte WTI je, nakon Trumpovog dvostrukog twitta, u svega nekoliko minuta skočila za 25 posto. Kratko nakon toga pala je opet za 15 posto čim je Kremlj demantovao Trumpovu tvrdnju da su Putin i Mohamed bin Salman u toku njihovog višetjednog cjenovnog rata međusobno razgovarali. U petak je naftni „jo – jo“ opet krenuo prema gore. Jer sad izgleda da će Opec, predvođen Saudijskom Arabijom, i Rusija ipak razgovarati sljedećeg ponedjeljka.

 Svi u naftnoj industriji su očajni

Bizaran cjenovni rat usred Corona krize bacio je notacije nafte na najniži nivo u posljednjih 17 godina. Američka investiciona banka Goldman Sachs govori o „najvećem ekonomskom šoku našega života.“ On šteti svim velikim proizvođačima: Rusima, Saudijcima i, prije svega, samim Amerikancima.

Ovog petka američki predsjednik Trump dočekuje u Bijeloj kući sedam vrhunskih menadžera američkih naftnih kompanija, a među njima i šefove koncerna ExxonMobil, Chevron i Continental Resources. Očekuje se da bi oni mogli moliti Trumpa za različite vrste državne pomoći da bi svoja preduzeća spasili od kolapsa. Osnivač Continentala Harold Hamm, dugogodišnji Trumpov pristaša, već se zalaže za kaznene carine na uvoz nafte.

Nakon toga bi se Trump trebao sresti i sa predstavnicima mnogobrojinih neovisnih naftnih firmi – 48 fraking preduzeća su se, prema “Financial Times”, udružili u lobi grupu pod vođstvom nekadašnjeg ministra energetike Ricka Perrija. Oni, između ostalog, zahtijevaju da se zabrani snabdijevanje najvećih rafinerija na američkom tlu sa saudijskom naftom. Prerađivačko postrojenje u teksaškom Port Arturu je u saudijskom vlasništvu.

 „Svi u naftnoj industriji su očajni“, kaže Eugen Weinberg, glavni analitičar za naftu kod  Commerzbank. „To je ogromna katastrofa i za branšu i za države, koje od toga zavise. “Nikad do sad potražnja nije tako pala kao sad kroz Corona lockdowns. U godini finansijske krize, svjetska potrošnja je opala za 1,5 miliona barela na dan”, kaže Weinberg. „Sada vidimo pad potražnje od 20, možda čak 30 miliona barela. Nepojmljivo.“

Mnogi naftni koncerni čak i ne znaju šta će sa svojom sirovinom. Eksploatacija se na mnogim mjestima ne može jednostavno zaustaviti, a skladišta su sve punija. Ruski proizvođači već doplaćuju da bi se riješili nafte i to od 30. marta oko 1.000 rublji (12 evra) po toni, kako je izračunala agentura Argus. Od cijene koja se plaća za sibirsku sortu Ural u luci Roterdam, moraju se odbiti troškovi transporta od naftnih polja u zapadnom Sibiru.

Transport u rusku izvoznu luku Ust-Luga košta pet do šest dolara po barelu, a transport brodom do Roterdama još oko jednog dolara, kaže stručnjak za naftu – Mihail Krutihin. Cijena Urala u Roterdamu je 1. aprila bila 13 dolara po barelu. Takva cijena ne može pokriti transportne troškove, porez, izvoznu carinu i troškove eksploatacije. “Rusija skoro da nema skladišnih kapaciteta, a zaustavljanje proizvodnje je tehnički riskantno”, kaže Krutihin.

 Proizvođači mogu naftu opet prolijevati u zemlju

Stručnjak iz Commerzbank Weinberg izračunao je da širom svijeta na tankerima i na kopnu ima slobodnih skladišnih kapaciteta za maksimalno 500 miliona barela. „Sa viškom od 20 miliona barela na dan, mi smo u toku jednog mjeseca puni. Onda proizvođači mogu naftu opet proljevati u zemlju.“ U Kanadi, gdje su skladišta skoro puna, lokalna cijena je pala ispod pet dolara po barelu.

Uprkos tome, Saudijci još uvijek preplavljuju tržište sa svojom naftom. U srijedu je državni koncern Saudi Aramco objavio da proizvodnja iznosi 12,3 miliona barela na dan što je više nego ikada prije. Prema podatcima trgovaca, Saudijci rasprodaju sirovu naftu sa rabatom do deset dolara po barelu. Oni smatraju da to mogu podnijeti jer su njihovi proizvodni troškovi među najnižima u svijetu. Očigledno je da s damping cijenama namjeravaju uništiti inostrane konkurente, prije svega američke frackere.

Plan bi im mogao i uspjeti jer fracking firme imaju znatno više proizvodne troškove, a mnoge od njih su i veoma zadužene. „Virus bi mogao biti finalni udarac za pojedine energetske firme“, upozoravao je “Wall Street Journal” još u februaru, prije izbijanja cjenovnog rata. Već je u srijedu Whiting Petroleum iz Kolorada zatražio zaštitu povjerilaca. Kolaps naftne i gasne industrije, sa njihovih više od deset miliona zaposlenih, značio bi vojsku nezaposlenih.

Trump je zato radikalno izmijenio svoje mišljenje o padu cijena nafte. Još je na „crni ponedjeljak“, početkom marta, twittovao: „Dobro je za potrošače što cijene benzina padaju!“ Cijena za jedan galon (3,78 litara) stvarno je na nekim benzinskim pumpama pala ispod jednog dolara. U utorak je američki predsjednik slavio slom kao „najveće smanjenje poreza“. Ipak, sad mora pokušati podići cijene. Međutim, za to bi se globalna proizvodnja morala kratkoročno smanjiti za najmanje 20 miliona barela što odgovara ukupnoj proizvodnji Saudijske Arabije i Rusije zajedno.

Pitanje je da li će konkurenti surađivati. „Saudijska Arabija i Rusija bi se vjerovatno upustile u takav dogovor samo ako bi i države kao SAD i Kanada smanjile proizvodnju“, kaže Fabian Deriaz, strateg za sirovine kod Credit Suisse. „To bi vodilo do jedne vrste globalnog kartela“. Međutim, to bilo u SAD-u teško spojivo sa zakonima o konkurenciji. Trump ne može jednostavno narediti stotinama naftnih firmi da smanje svoju proizvodnju.

Vjerovatno je međutim da bi on, na susretu u Bijeloj kući, mogao utjecati na menadžere da se upuste u „dobrovoljno“ smanjenje proizvodnje kao doprinos mogućem globalnom dogovoru sa Riadom i Moskvom slijedećeg tjedna. Da li će to uspjeti stoji u zvijezdama. Saudijska Arabija i Rusija započele su svoj cjenovni rat zbog 1,5 miliona barela. Sada se radi o 13 puta većoj količini. Svi odgovorni znaju da će, ako nastave kao do sada, svi  izgubiti.

 

 Christian Esch i Claus Hecking
Autor 5.4.2020. u 13:20

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija