Američka gospodarska kriza: Crash, Boom – Bang?

 Marc Pitzke
Autor 1.8.2020. u 12:20

Američka gospodarska kriza: Crash, Boom – Bang?

Američko gospodarstvo pada, tehnološki koncerni su u usponu: korona kriza zaoštrila je nejednakosti u Americi – i prijeti da razbije društvo.

Piše: Marc Pitzke, New York- Spiegel.de  

Kao u tridesetim godinama: Gladujući pred crkvenom dobrotvornom kuhinjom u Mineapolisu

Foto: KEREM YUCEL/ AFP

Kolaps gospodarstva – istorijski. Kriza na tržištu rada – ogromna. A korona pomoć za Amerikance u nuždi ističe vjerovatno krajem ovoga tjedna. U četvrtak su u SAD-u, jedna za drugom, pristizale loše ekonomske vijesti. Utješne, ohrabrujuće ili provokativne riječi nisu stizale iz Washingtona ili New Yorka nego iz Atlante gdje je sahranjen John Lewis, demokratski poslanik u Kongresu i heroj pokreta za građanska prava. Na pogrebu su govorili Barack Obama, George W. Bush i Bill Clinton, poslednja tri američka predsjednika. Najupečatljiviji je bio, ipak, govor Lewisovog mentora, 91-godišnjeg aktivista Jima Lawsona, saborca Martina Luthera Kinga.

 „ Mi nećemo šutjeti“, grmio je Lawson u Ebenezer Baptist Church, staroj Kingovoj crkvi, „dogod se naše gospodarstvo karakterizira kao robovski kapitalizam koji kontinuirano stvara nadmoć i kontrolu, umjesto slobode i jednakosti.“

“Robovski kapitalizam”, riječi odjekuju. U četvrtak je više gospodarskih podataka pokazalo kako korona kriza dramatično zaoštrava nejednakost u Americi, kao i to tko zbog toga najviše pati, a tko time profitira.

Među dobitnicima su tehnološki giganti: Amazon, Apple, Google (Alphabet) i Facebook, što je postalo jasno kad su pokazali svoje bilanse. Dan prije toga, šefovi uprava Jeff Bezos, Tim Cook, Sundar Pichai i Mark Zuckerberg, morali su se u Kongresu suzdržati od pohlepe i monopolskih trikova da bi, već 24 sata kasnije, imali povod za slavlje – blokada uslijed epidemije korone pospješuje njihovu branšu.

  • Prihod Amazona, drugog najvećeg američkog poslodavca, eksplodirao je za 40 posto na skoro 89 milijardi dolara
  • Apple je iznenadio sa skoro 60 milijardi dolara
  • Facebook sa 18,7 milijardi dolara, ima skoro dvije milijarde više nego u proljeće 2019.
  • Samo je Googleova majka-firma, Alphabet, doživjela prvo sniženje prihoda u svojoj istoriji, koje je, međutim, bilo minimalno: minus dva posto na 38,3 milijarde dolara

Koncerni su zarađivali na uređajima, appovima, online trgovini i digitalnoj reklami. Njihove dionice su u trgovini, nakon zatvaranja burze, skočile u visinu, što je njihove šefove učinilo još bogatijim. Tako je Bezos najbogatiji čovjek na svijetu, s imovinom od 114 milijardi dolara, Zukerberg peti najbogatiji (67 milijardi dolara), šef Alphabeta – Pichai je sa 280 miliona dolara, najbolje plaćeni predsjednik uprave u SAD-u. I upravo zbog Corone ovaj bi trend mogao i dalje rasti: “Konačno vjerujemo da ova velika tehnološka poduzeća imaju trajan vjetar u leđa”, rekao je analitičar Brent Thill za “Wall Street Journal”.

U suprotnosti sa tim stoje milioni gubitnika.

  • Bez obzira na tehnološki bum, cjelokupno američko gospodarstvo je doživjelo istorijski pad: u drugom kvartalu godišnji bruto domaći proizvod Amerike je pao za 32,9 posto što je najveći pad od početka računanja ove statistike 1947. godine. Pandemija je učinila svoje. „Sada znamo koliko je duboka rupa iz koje se moramo iskobeljati“, piše ekonomistica Aneta Markowska. „Trajaće dvije godine dok opet dostignemo vrijednosti kakve su bile prije Covid-19.“
  • Skoro istovremeno, objavljeni su i podaci o nezaposlenosti u SAD-u. Skoro 1,4 miliona Amerikanaca podnijelo je, proteklog tjedna, prvi zahtjev za pomoć za nezaposlene. To je bio 19. tjedan u nizu sa više od milion takvih prvih zahtjeva. Najteže su pogođeni Afroamerikanci i Latinoamerikanci. “Mi smo i dalje u očajnoj poziciji”, rekla je ekonomistica Diane Swonk za “New York Times”, “Ovo je bez presedana.”
  • Budući da su čak tri od četiri Amerikanca u nekom periodu bili pod blokadom, smanjili su se izdaci za potrošnju, koji su motor konjukture SAD-a. Povjerenje potrošača se gubi. Svako drugo američko domaćinstvo pati od gubitka prihoda, a u svakom desetom nemaju više šta jesti.

Korona kriza je povukla SAD prvo u humanitarnu katastrofu sa, dosad, 150.000 mrtvih, a sada i u ekonomsku krizu koja se po svojoj težini može usporediti samo sa Great Depression iz tridesetih godina prošlog stoljeća. Tada su dugi redovi pred javnim kuhinjama oblikovali sliku američkih ulica. Devet decenija kasnije, ovi redovi su se vratili, uključujući i redove na mjestima gdje se vrši testiranje na koronu. Razlika je tek u tome što sada ljudi sjede u svojim autima.

Uprkos tome, državna pomoć za koronu istječe ovoga petka jer se Kongres, do sada, nije dogovorio o produženju. To je mnogima neshvatljivo. Do sada su Amerikanci, koji su izgubili posao, uz mršavu podršku za nezaposlene, dobijali i dodatnih 600 dolara tjedno. Ova pomoć se sada gubi, a njenim će gubitkom izravno biti pogođeno skoro 32 miliona ljudi.

Tjednima se spore demokrati, republikanci i Bijela kuća oko novog programa. Demokrati žele da se plaćanje pomoći produži do kraja godine. Republikanci žele pomoć reducirati sa 600 na 200 dolara, ali istovremeno dati Pentagonu 14 milijardi dolara i industriji naoružanja 11 milijardi dolara. Bijela kuća želi finansirati omiljene projekte predsjednika Trumpa.

Neravnoteža se odražava i na platama šefova – dok mnogi američki koncerni otpuštaju milione radnika, njihovi šefovi i dalje dobijaju milionske plate. Neki od njih demonstrativno odustaju od dijela svoje plate, međutim savez sindikata AFL-CIO kritikuje to kao „kozmetički“ zahvat koji nema nikakvog značajnijeg učinka. To tvrde na temelju ispitivanja kojega su proveli na uzorku od skoro 3000 firmi, među kojima su bili i divovi u branšama kao Disney, Delta Air Lines, United Airlines i Marriott.

Kakve bi sve posljedice mogle prouzročiti ove razlike, ukoliko duže potraju, opisuju politolozi Michael Bang Petersen, Mathias Osmundsen i Alexander Bor u svojoj novoj studiji: „Nastup demagoških vođa, izbijanje uličnih nemira, pojava lažnih informacija i ekstremno neprijateljske političke borbe na društvenim mrežama.“ Čini li vam se ovo nekako poznato?

Svjetska gospodarska kriza tridesetih godina u Evropi je rodila fašizam. SAD su se spasile iz recesije sa New Deal-om, gospodarskim reformama Franklina D. Roosevelta. Autori navedene studije nisu tako optimistični što se tiče Donalda Trumpa koji uporno ignoriše realnost. Tako je u četvrtak navečer tvrdio da SAD doživljavaju „ekonomski povratak“ uz ponavljanje svog stava da treba pomjeriti predsjedničke izbore, o čemu on uopšte ni ne može odlučivati. Prvi twit o tome postavio je u 8.46 ujutro – tačno 16 minuta nakon objave podataka o BDP-u.

 Marc Pitzke
Autor 1.8.2020. u 12:20

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija