Dvadeset godina američkog ‘vječnog rata’ u Afganistanu

Una Čilić
Autor 13.9.2021. u 07:37

Dvadeset godina američkog ‘vječnog rata’ u Afganistanu

Kada je 31. avgusta najavio kraj povlačenja američkih snaga iz Afganistana predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden proglasio je kraj “vječnog rata” u Afganistanu.

“Ako danas imate 20 godina, ne poznajete Ameriku u miru”, rekao je Biden tada u obraćanju iz Bijele kuće.

Bidenovo obraćanje došlo je nakon što su, u izuzetnim naporima međunarodnih i američkih snaga, u dvije sedmice evakuisali više od 123.000 osoba iz Afganistana nakon što su talibani ponovo preuzeli vlast u zemlji.

Dvadeset godina prije toga, Sjedinjene Države otići će u rat u Afganistan nakon razarajućeg terorističkog napada 11. septembra kojeg su izveli pripadnici Al Kaide (Al-Qaeda).

Obraćajući se Kongresu nekoliko dana nakon napada tadašnji predsjednik George W. Bush rekao je da su neprijatelji Amerike radikalna mreža terorista i sve države koje ih podržavaju.

“Naš rat protiv terora počinje sa Al Kaidom, ali tu ne završava. To neće prestati sve dok se ne pronađe, zaustavi i porazi svaka teroristička grupa koja ima globalni domet.”

Ubrzo, Amerika odlazi u Afganistan kako bi uništili Al Kaidu, uklonili talibane sa pozicije moći i osigurali da ova zemlja prestane biti potencijalni dom za terorističke organizacije.

11. septembar: Dan koji je postao era

Ujutro 11. septembra 2001. godine devetnaest militanata povezanih sa terorističkom grupom Al Kaida oteli su četiri aviona koja su se kretala ka zapadu Sjedinjenih Država.

Drugi toranj u plamenu nako što se u njega zabio oteti avion 11. septembra
Drugi toranj u plamenu nako što se u njega zabio oteti avion 11. septembra

Prvi avion udario je u jedan od tornjeva Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Ubrzo će uslijediti i drugi. Treći toranj će udariti u zgradu Pentagona u Washingtonu, dok će se četvrti, nakon intervencije posade i putnika aviona, srušiti na polje u Pennsylvaniji.

Od kada je prvi avion udario u prvi toranj i do momenta kada su oba tornja srušena prošlo je 102 minute, procijenio je CNN. U četiri napada poginulo je 2.977 osoba.

Ubrzo je identifikovano da Al Kaida stoji iza napada. Njen osnivač, Osama bin Laden je u to vrijeme bio u Afganistanu pod zaštitom talibana.

Sedam dana nakon terorističkih napada, američki Kongres je odobrio korištenje oružanih snaga protiv onih, kako se navodi, “odgovornih za nedavne napade protiv Sjedinjenih Država”. Samo jedna osoba glasala je protiv američkog odlaska u rat.

Amerika u Afganistanu

Američki marinci formiraju konvoj u blizini Kandahara kako bi zauzeli aerodrom 13. decembar 2001.
Američki marinci formiraju konvoj u blizini Kandahara kako bi zauzeli aerodrom 13. decembar 2001.

Uskoro, kroz operaciju “Trajna sloboda” počinju prvi zračni napadi na Afganistan, uključujući Kabul i Kandahar. Napadi u kojima učestvuju i snage Sjeverne alijanse, odnosno afganistanski borci, vode se protiv talibana i boraca Al Kaide, kao i kampova za obuku i protuzračnu odbranu. Afganistanski talibanski režim je na meti zbog svoje podrške vođi Al-Kaide Osami bin Ladenu, inicijatoru terorističkih napada 11. septembra.

Par mjeseci nakon što su prvi vojnici krenuli da stižu afganistanske antitalibanske frakcije potpisale su Bonski sporazum u Njemačkoj. Stvara se privremena afganistanska administracija na čelu sa Hamdijem Karzaijem, a Bonski sporazum također predviđa raspoređivanje Međunarodnih snaga za sigurnosnu pomoć (ISAF) pod mandatom Ujedinjenih nacija u Afganistanu.

Nakon zračnog napada na kompleks špilja Tora Bora na jugoistoku Afganistana, Osama bin Laden bježi u Pakistan.

Afganistanski borci protiv talibana gledaju eksplozije nastale nakon što su SAD bombardovale Tora Bora špilje gdje se, kako navode, skrivao Bin Laden, 16. decembar 2001.
Afganistanski borci protiv talibana gledaju eksplozije nastale nakon što su SAD bombardovale Tora Bora špilje gdje se, kako navode, skrivao Bin Laden, 16. decembar 2001.

Snage Sjeverne alijanse koju podržavaju Sjedinjene Države ulaze početkom novembra u Kabul dok se talibani povlače na jug. U roku od mjesec dana, talibanski lideri su pobjegli iz južnog Afganistana u Pakistan.

Talibanski režim urušava se dok Kandahar, posljednji veliki afganistanski grad pod kontrolom talibana, u potpunosti osiguravaju američke vojne snage. Ali, talibanski vojnici nastavit će da vode gerilski rat.

Operacije završavaju, vojska se povećava

Tokom posjete Kabulu u maju 2003. godine tadašnji američki ministar odbrane Donald Rumsfeld izjavljuje da su “velike borbene operacije” u Afganistanu završene. Kaže da su SAD sada fokusirane na stabilizaciju i rekonstrukciju zemlje.

Tokom te godine u zemlji se nalazilo oko 13.100 američkih vojnika.

Fokus prelazi sa Afganistana na Irak na koji počinje invazija koja je zahtijevala preraspodjelu vojske, opreme i obavještajnih snaga. Ovo je omogućilo talibanima da se polako regrupišu, prvo na jugu i istoku, piše Reuters.

U međuvremenu u Afganistanu se 2004. održavaju predsjednički izbori na kojima ima 18 kandidata, uključujući i privremenog lidera Hamida Karzaija koji će biti izabran sa 55 posto glasova.

Talibani vježbaju na neidentifikovanoj lokaciji u julu 2009.
Talibani vježbaju na neidentifikovanoj lokaciji u julu 2009.

U narednim godinama, obzirom da su američke snage uglavnom se borile u Iraku, samo mali broj vojnika raspoređen je u Afganistanu. Potezi talibana prijete da će zauzeti dio teritorije. Kao odgovor na to NATO misija dovodi hiljade vojnika, naročito britanskih snaga. Stotine će ih poginuti u intenzivnim borbama protiv talibana u provinciji Helmand.

U februaru 2009. dok se Washington povlačio iz Iraka, novoizabrani predsjednik Barack Obama odlučuje povećati broj vojnika u Afganistanu. Afganistan odlazi dodatnih 17.000 snaga iz Amerike i 32.000 iz 40 zemalja članica NATO-a. Do sredine 2010. u Afganistanu će se nalaziti 100.000 američkih vojnika.

Dan kada je ubijen Bin Laden

Pripadnici specijalne jedinice američke mornarice spustili su se u noći 2. maja 2011., helikopterom kod skrovišta Osame bin Ladena, lidera Al Kaide koji se skrivao u Abbottabadu u Pakistanu. Bin Laden je ubijen što će kasnije potvrditi i DNK test.

Agenti američke Centralne obavještajne agencije (CIA) mjesto su nadzirali mjesecima. Kompleks u kojem se skrivao srušen je godinu dana kasnije.

U obraćanju iz Bijele kuće te večeri, američki predsjednik Barack Obama rekao je kako je napad izveo mali tim Amerikanaca, te da niti jedan od njih nije povrijeđen. Nakon borbe, rekao je Obama, Osama bin Laden je ubijen, a njegovo tijelo uzeto.

Bivši američki predsjednik Barack Obama, tadašnji potpredsjednik Joe Biden, sekretar odbrane Robert Gates i državna sekretarka Hillary Clinton zajedno sa nacionalnim sigurnosnim timom u Bijeloj kući dok čekaju informaciju o misiji u kojoj je ubijen Osama bin Laden.
Bivši američki predsjednik Barack Obama, tadašnji potpredsjednik Joe Biden, sekretar odbrane Robert Gates i državna sekretarka Hillary Clinton zajedno sa nacionalnim sigurnosnim timom u Bijeloj kući dok čekaju informaciju o misiji u kojoj je ubijen Osama bin Laden.

“Amerikanci razumiju cijenu rata. Ipak, kao država, nikad nećemo tolerisati ugrožavanje naše sigurnosti, niti ćemo stajati skrštenih ruku dok naše ljude ubijaju. Bit ćemo neumoljivi u odbrani naših građana, naših prijatelja i saveznika. Bit ćemo vjerni vrijednostima koje nas čini onim što jesmo. I u noćima poput ove, možemo reći porodicama koje su izgubile svoje viljene zbog terora Al Kaide: pravda je zadovoljena”, rekao je tada Obama.

Povlačenje i vraćanje

Nekoliko mjeseci nakon ubistva Bin Ladena, američka vojska bilježi najveće gubitke. U do tada 10 godina prisustva u Afganistanu, avgust 2011. postaje najsmrtonosniji mjesec za američku vojsku nakon što je 71 osoba ubijena.

Trideset američkih vojnika, većinom specijalnih snaga, ubijeno je 6. avgusta kada su talibani srušili helikopter. Ovo je, pisao je tada BBC najveći pojedinačni gubitak života.

Američki vojnici u Afganistanu će također činiti zločine. Jedne noći u martu 2012. godine, vojnik Robert Bales ući će u jedno afganistansko selo i ubiti 16 osoba, od čega osmero djece u najzloglasnijem američkom ratnom zločinu u posljednjih nekoliko decenija. Osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

Afganistanska vojska drži stražu dok se Afganistanci okupljaju oko američke baze u Panjawi distriktu u Kandahar provinciji nakon ubistva koje se desilo 11. marta 2012.
Afganistanska vojska drži stražu dok se Afganistanci okupljaju oko američke baze u Panjawi distriktu u Kandahar provinciji nakon ubistva koje se desilo 11. marta 2012.

Krajem decembra 2014. godine Obama je najavio zvaničan kraj borbi u Afganistanu. Prema ranijem planu do kraja 2016. trebali bi povući svu vojsku. Ashraf Ghani postaje novi predsjednik države. NATO također završava svoju vojnu operaciju u Afganistanu, a većina preostalih snaga fokusira se na trening i podršku afganistanskim snagama.

Manje od godinu dana kasnije, u oktobru 2015. Obama poništava svoju odluku o povlačenju svih američkih vojnika iz Afganistana do kraja 2016. godine, rekavši da želi zadržati 5.500 vojnika u zemlji. Odluka dolazi dok se afganistanske snage bore protiv sve učestalijih napada talibana. Samo u januaru 2018. godine ambulantno vozilo eksplodirat će u punoj ulici u Kabulu pri čemu će poginuti najmanje 103 osobe. Talibani preuzimaju odgovornost.

Policija i lokalno stanovništvo gleda u ostatke automobila na mjestu gdje se dogodio samoubilački napad u kojem je jedna osoba poginula a 13 ranjeno, 28. 12. 2015.
Policija i lokalno stanovništvo gleda u ostatke automobila na mjestu gdje se dogodio samoubilački napad u kojem je jedna osoba poginula a 13 ranjeno, 28. 12. 2015.

U prvoj godini svog mandata novi predsjednik SAD-a Donald Trump 2017. godine raspoređuje još 3.000 vojnika. On isključuje ishitreno povlačenje, rekavši da umjesto toga želi pojačati angažman američke vojske u Afganistanu, čiji broj u novembru te godine raste na 14.000.

Trumpova administracija će 20. februara 2020. u Dohi potpisati sporazum sa talibanima o konačnom povlačenju američke vojske.

Talibani pristaju da prekinu napade na američke snage, da neće dozvoliti da se njihova teritorija koristi za terorizam, da će pregovarati sa afganistanskom vladom. Američke i savezničke snage se pozivaju da se povuku iz Afganistana u roku od 14 mjeseci.

Godinu kasnije, predsjednik Joe Biden u aprilu 2021. da će sva vojska napustiti Afganistan do 11. septembra. Taj rok je u konačnici pomjeren za 31. avgust.

Evakuacije sa kabulskog aerodroma: U roku od dvije sedmice više od 123.000 stranih državljana kao i Afganistanaca napustit će zemlju
Evakuacije sa kabulskog aerodroma: U roku od dvije sedmice više od 123.000 stranih državljana kao i Afganistanaca napustit će zemlju

U roku od mjesec dana talibani će velikom brzinom da osvoje većinu Afganistana, uključujući i 15. avgusta glavni grad Kabul. Afganistanske snage sigurnosti urušile su se pred talibanima, sada svrgnuti predsjednik Ashraf Ghani bježi iz zemlje, a SAD i saveznici pokreću operaciju evakuacija.

U dvije sedmice nakon što su talibani brzinom, koju niko nije predvidio, stigli do Kabula, Sjedinjene Države i savezničke države uspjele su evakuisati preko 123.000 ljudi iz ratom razorenog Afganistana.

Cijena rata

Watson Institut američkog Brown Univerziteta kroz svoj projekat “Cijena rata” procijenio je da je u ratovima nakon 11. septembra ubijeno preko 929.000 ljudi.

Tokom dvadeset godina rata u Afganistanu živote će izgubiti najmanje 66.000 afganistanskih vojnika. Ubijeno je i više od 48.000 civila, a najmanje 75.000 osoba je ranjeno, navodi Specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana (SIGAR) uz pojašnjenje su obje brojke vjerovatno potcjenjene.

U 20 godina rata živote će izgubiti 2.455 američkih vojnika, 1.144 pripadnika saveznih zemalja. U dvije decenije rata, Amerika će promijeniti četiri predsjednika.

Rat je ostavio oko 5,5 miliona interno raseljenih osoba, a samo ove godine raseljeno je više od pola miliona stanovnika pokazuju podaci Ujedinjenih nacija.

Kada je u pitanju potrošnja, američka vlada potrošila je 145 milijardi dolara u pokušaju ponovne izgradnje Afganistana, sigurnosnih snaga zemlje, građanskih institucija, ekonomije i društva, navodi SIGAR. Pored toga, potrošili su 837 milijardi na borbe.

Prema navodima SIGAR-a troškovi su trebali da služe određenim svrhama, iako su se te svrhe evoluirale tokom vremena. U raznim momentima američka vlada nadala se da će eliminisati Al Kaidu, desetkovati talibanski pokret, uskratiti svim terorističkim grupama sigurno utočište u Afganistanu, izgraditi afganistanske sigurnosne snage tako da mogu i u budućnosti uskraćivati sigurno utočište terorističkim grupama i da pomognu građanskoj vladi da postane legitimna i dovoljno sposobna da osvoji povjerenje Afganistanaca, pojašnjavaju iz SIGAR-a.

Afganistanka pokazuje lice po prvi put u javnosti nakon pet godina života pod talibanskom vlašću, 14. novembar 2001.
Afganistanka pokazuje lice po prvi put u javnosti nakon pet godina života pod talibanskom vlašću, 14. novembar 2001.

No, kako pojašnjavaju, dok je zabilježen napredak u nekoliko polja, naročito po pitanju zdravstvene njege, zdravlja porodilja i obrazovanja, napredak je nedostižan i izgledi za održavanje ovog procesa su neizvjesni.

Nakon dvadeset godina rata i pokušaja izgradnje Afganistana, talibani su se ponovo vratili na vlast u Afganistanu. Ostaje da se vidi da li će njihova vladavina biti drugačija no kada su vladali od 1996. do 2001. godine.

Deset godina od ubistva njihovog vođe Osame bin Ladena, iako u sjeni onoga što je nekad predstavljala, Al Kaida se i dalje smatra opasnom, a njene pristalice danas djeluju u više država nego je to bio slučaj u septembru 2001. godine, kada su pripadnici grupe izveli napad na SAD.

Sjedinjene Države i partneri pomogli su da se poboljšaju bezbrojni životi u jednoj od najsiromašnijim zemljama svijeta, pomogli napretku prava žena i djevojčica, podršku nezavisnih medija, izgradnju škola, bolnica i puteva.

“Sve je to sada pod rizikom”, piše Reuters.

RSE

Una Čilić
Autor 13.9.2021. u 07:37

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija