Spaljena zemlja: Katastrofalne ekološke štete invazije na Ukrajinu

Giovana Faria
Autor 14.7.2022. u 09:08

Spaljena zemlja: Katastrofalne ekološke štete invazije na Ukrajinu

Piše: Giovana Faria

Foto: Reuters

Kao dodatak na hiljade poginulih i destrukciju ključne infrastrukture, još jedna ne tako vidljiva kriza veže se za rusku invaziju na Ukrajinu. Njene posljedice mogle bi Ukrajinu da proganjaju godinama, a radi se o oštećenju okoliša. Od bombardovanja fabrika hemikalija do šuma spaljenih projektilima, posljedice će osjetiti ne samo ekosistemi Ukrajine već i njeni ljudi.

Duga je lista štete izazvane vojnim konfliktom u Ukrajini počevši od ilegalne ruske aneksije Krima 2014., a ako joj se ne posveti odgovarajuća pažnja, mogla bi da ima dugogodišnje posljedice.

Observtorijum za okoliš i konflikte je izvijestio da je uticaj rata na okoliš počeo i prije nego što su počeli oružani sukobi. Nagomilavanje vojnih snaga i održavanje njihove borbene gotovosti može da potroši mnoge resurse. Vojna oprema i vozila traže energente koji obično dolaze od nafte, a velike vojske ispuštaju emisije CO2 koje su veće od emisija kombinovanog ispuštanja ugljen dioksida i po nekoliko država zajedno.

Studija Univerziteta Brown je pokazala da su stakleničke emisije vojske SAD-a veće od ispuštanja država kao što su Portugal, Danska i Švedska.

Nakon što je počeo konflikt, rizici su skočili a štete su postale mnogo očiglednije.

Okolišna pozadina Ukrajine

Ekosistemi Ukrajine imaju veliki značaj za Evropu:

  • Zaizimaju 35 procenata biodiverziteta Evrope
  • Dom su za više od 70.000 vrsta.
  • Prirodna vegetacija kao i poluprirodna vegetacija zauzima 29 procenata teritorije Ukrajine (kao što su uređeni travnjaci i živice, itd.).
  • Šume pokrivaju 16 procenata teritorije.
  • Ukrajina ima oko 63.000 rijeka.
  • Ukrajina zauzima 11 procenata planinskog lanca Karpata u kojem živi jedna trećina svih vrsta u Evropi.

Rijeka Sjeverski Donjec je najduža rijeka u istočnoj Ukrajini i važan je izvor svježe vode. Dnjepar je četvrta najduža rijeka u Evropi.

Nakon što su 14. marta ruske snage bombardovale postrojenje za kanalizaciju, voda iz nekoliko distrikta u Zaporožju počela je da utiče u Dnjepar bez ikakvog filtriranja.

Crvena knjiga podataka Ukrajine, dokument koji prati trenutno stanje rijetkih i ugroženih vrsta flore i faune, registrovao je 687 ugroženih vrsta životinja i 857 ugroženih biljnih vrsta u svom posljednjem izdanju 2021.

Pored ugroženosti divljeg života zbog šumskih požara izazvanih raketnim napadima, hiljade delfina je nađeno mrtvo u Crnom moru, što bi mogla biti posljedica povećane brodske buke i korišćenja moćnih sonarnih sistema podmornica, prema podacima Nacionalnog parka prirode Tuzlansko ušće u Ukrajini.

Industrijski sektor Ukrajine

Okoliš u Ukrajini se suošava sa opasnostima koje su rezultat oružanih sukoba, a pojačani su industrijskom pozadinom zemlje. Teška industrija ima veliki dio u ukrajinskoj ekonomiji, naročito na istoku zemlje. Najveća nuklearna elektrana u Evropi locirana je u Ukrajini, u gradu Zaporožje, a industrijski sektor Ukrajine doprinosi gotovo 29 procenata BDP-a.

Jedna od visokorizičnih prijetnji obuhvata skladišta jalovine (TSF) u kojima se skladišti tekući industrijski otpad. Sveukupno postoji 465 ovakvih skladišta u zemlji, koji skladište više od šest milijardi tona otpada, a 200 TSF-ova nalazi se u istočnoj Ukrajini, regiji koja je najteže pogođena ratom.

Studija iz 2019. Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), pokazala je da potencijalna prijetnja od oštećenja tih postrojenja uključuje rizik od poplava, eksplozije i hemijskih, okolišnih i rizika od požara.

Danas, tri godine nakon što je objavljen taj izvještaj, više od 40 industrijskih gradova već je napala ruska vojska.

Satelitski snimak požara u naftnom postrojenju i skladištu u Černihivu tokom ruske invazije na Ukrajinu, 21. mart.
Satelitski snimak požara u naftnom postrojenju i skladištu u Černihivu tokom ruske invazije na Ukrajinu, 21. mart.

Prema procjenama rata holandske mirovne organizacije PAX, Ukrajina je već na ivici ekološke katastrofe od početka tekućeg rata u Donbasu koji je počeo 2014. Katastrofa je izbjegnuta stvaranjem linija deeskalacije kako bi se spriječilo bombardovanje fabrika za hemikalije i neprekidnim monitoringom OSCE-a.

Međutim, od tada, mnoga industrijska postrojenja koja imaju zalihe toksičnog i radioaktivnog otpada su u lošem stanju zbog efekata prethodnih napada i nedostatka održavanja.

Početkom juna, granatiranje fabrike hemikalija pogodilo je skladišta azotne kiseline, uzrokujući da veliki oblak ružičastog dima prekrije stambena područja u Sjeverodonjecku. Guverner regije Lugansk, Serhi Hajdaj, pozvao je stanovništvo da ostane u svojim kućama, jer azotna kiselina može da bude opasna ako se udiše ili proguta ili ako dođe u dodir s kožom.

Toksični oblak dima uzdiže se iznad Rubizne u ukrajinskoj regiji Lugansk, kako pokazuje fotografija sa društvenih mreža koje je objavio ukrajinski parlament 5. aprila.
Toksični oblak dima uzdiže se iznad Rubizne u ukrajinskoj regiji Lugansk, kako pokazuje fotografija sa društvenih mreža koje je objavio ukrajinski parlament 5. aprila.

Zakoni i prepreke

Četiri povelje Ženevske konvencije koje treba da regulišu oružane sukobe ne spominju izričito okoliš. Međutim, nakon rata u Vijetnamu, napravljenje su dvije važne izmjene u zakonu.

Prva zabranjuje korišćenje nasilnih tehnika modifikacija okoliša koje ostavljaju “široko rasprostranjene, dugoročne i ozbilje efekte”. Druga blokira “metode i sredstva ratovanja koje imaju namjeru ili se od njih može očekivati da izazovu raširenu, dugoročnu i ozbiljnu štetu prirodnog okoliša”.

Od maja 2022. Ministarstvo ekologije i prirodnih resursa Ukrajine zabilježilo je 231 ekološki zločin koje je počinila Rusija.

Čak i kada su ratna djelovanja štetna po okoliš, teško je da se ona smatraju narušavanjem odredaba, jer su standardi za vojnu akciju koja potpada pod dvije nove konvencije vrlo visoki.

Štetnost po zdravlje

Ostale posljedice koje stanovništvo osjeća su plućne bolesti i razne vrste karcinoma zbog udisanja teških metala i kancerogenih tvari prisutnih u eksplozivima, ali i u ruševinama granatiranih zgrada. Azbest, vrlo otrovna tvar koja je tek nedavno zabranjena u Ukrajini, zadaje glavnu brigu kada je u pitanju zdravlje ljudi.

Azbest koji je još uvijek prisutan u konstrukciji zgrada koje se razaraju bombardovanjem može uzrokovati niz bolesti, od poteškoća s disanjem do raka pluća, želuca, jajnika i drugih organa.

Posljeratne akcije i prepreke

Stručnjaci iz Ecoaction: Centra za okolišne inicijative kažu da, nakon što se rat završi, pored dokumentovanja sve štete po okoliš (u naporima da Rusija plati za njih), takođe je važno da se uključi rehabilitacija i zaštita ekosistema u planu za oporavak Ukrajine, kao i ponovna izgradnja stambenih objekata koja će se fokusirati na prilagođavanje klimatskim promjenama.

Izvoti: Ecoaction, Međunarodni komitet Crvenog krsta, PAX For Peace, Conflict and Environment Observatory, VOX, Ministarstvo ekologije i prirodnih resursa Ukrajine, Reuters, The Guardian, Pravda, OSCE, The Washington Post, The New York Times, Al-Jazeera, državna Agencija za šume Ukrajine, i Brown University.

RSE

Giovana Faria
Autor 14.7.2022. u 09:08