Američke kaznene carine:„Štetne posledice za potrošaće, preduzeća i radnike“

Povezani članci

• Četvrtina svijeta u opasnosti da ostane bez vode
• Pucnjava u Münchenu: Najmanje 8 mrtvih, napadači u bijegu
• Sarkozy najavio “uklanjanje opasnih ljudi” iz Francuske
• Tri scenarija za kraj rata
• Cijene nafte ponovo pale, ali i dalje vlada nesigurnost
• Dina Boluarte nova predsjednica Perua nakon opoziva Castilla

Uvođenjem kaznenih carina protiv najbližih saveznika američki predsjednik izazvao je dodatnu napetost. U njegovim vlastitim redovima raste kritika na njegovu trgovinsku politiku.

Piše:Ines Zöttl, Washington

Objavu rata saveznicima prepustio je Donald Trump svome ministru gospodarstva . Kad je Wilbur Ross u četvrtak ujutro u Vašingtonu na telefonskoj konferenciji sa novinarima najavio da će SAD uvesti kaznene carine na čelik iz Evrope, Meksika i Kanade, američki predsjednik već je bio na putu za Teksas. Glavna svrha njegovog puta bila su dva termina za skupljanje priloga za kampanju za predsjedničke izbore 2020. godine.

Godinu i pol nakon svoga nastupa Trump ima na misli prije svega svoj ponovni izbor – i igra na kartu da će mu protekcionizam kod njegovih birača, osiromašenih globalizacijom, donijeti potrebne glasove.

Međutim to se može pokazati kao zabluda. Ne samo zbog toga što će Trumpov trgovački rat na više frontova nanijeti štetu  američkom gospodarstvu kao cjelini. Nego i zbog toga što će mnoga preduzeća uvozna davanja prenijeti na konačnog potrošaća kao bolno povećanje cijena. A kontra mjere sa kojima EU i Meksiko hoće reagirati mogle bi koštati američke firme podjela na tržištu u inostranstvu  – a neke Amerikance njihovog zaposlenja.

Otpor razbijačkoj politici

„Ne znam kako vi ali ja ovih toplih dana rado otvorim hladno pivo“, twitira demokratski senator Tim Kaine i upozorava: „Carine na aluminijum predsjednika Trumpa mogle bi uticati na povećanje cijena piva baš sada kad počinje ljeto.“ Trumpov problem je da kritika ne dolazi samo od demokrata. Naprotiv. U redovima republikanaca koji se tradicionalni pristaše otvorenog tržišta otpor Trumpovoj razbijačkoj trgovinskoj politici je glasan kao nikada do sada.

Uvozne carine od 25% na čelik i 10% na aluminij „imaće štetne posledice za potrošaće, preduzeća i radnike“, upozorava republikanski senator Orrin Hatch. Uticajni predsjednik Finansijskog odbora najavio je da će pritiskati vladu na izmjenu kursa.

I braća Koch, koja raspolažu milijardama i čiji novac odlučuje od dobrobiti i teškoćama mnogih republikanskih karijera izjavili su: „Zahtjevamo od Trumpove vlade da sruši ove carine.“

Hiljade zahtjeva američkih firmi  za izuzeće

Čak ni u branšama koje prema Trumpovoj predstavi treba da profitiraju od izolacionalističke politike nema velikog slavlja. Udruženje Aluminium Association ukazuje na to da bi se sa aspekta rekordne potražnje kvote i carine za tržišna gospodarstva trebale odbiti. Američka industrija čelika se posebno pribojava prepreka za Kanadu jer su industrije obje države usko povezane.

Od početka godine cijene čelika su već porasle za 40%, upozorava John Murphy, potpredsjednik američke komercijalne komore. „Danas se obim uvoza, koji pada pod carine, udvostručio.“ U ministarstvu trgovine leže već sada hiljade – neobrađenih – zahtjeva američkih preduzeća za izuzeće od već postojećih carina jer bez robe iz inostranstva stvoriće se uska grla u proizvodnji.

Berze, čiji uzlet Trump rado pripisuje na svoj politički konto, reagovale su odmah na novi riziko za konjukturu. Dow Jones Index pao je za 250 bodova. Još jače pogodilo je to Caterpillar, najvećeg svjetskog proizvođača građevinskih mašina, koji prema vlastitim izjavama očekuje da će se carine „negativno“ odraziti na prodaju građevinske i rudarske opreme.

Odgajivači svinja boje se za svoju egzistenciju

Nemir na tržištima je velik. Ponegdje su preduzeća već osjetila da trgovinski rat uvijek ima žrtve na obje strane. Kao odmazdu za američke mjere Kinezi su od aprila uveli posebnu carinu od 15% na 120 proizvoda iz Amerike.

Odgajivači svinja iz Ajove su odtada u velikom uzbuđenju. Jer osim Kineza niko ne smatra delikatesom cijele svinjske glave, uši, iznutrice i repove. Ako kupci tamo budu naručivali manje ponekog farmera bi to moglo koštati opstanka.

I EU i Meksiko ne žele bez otpora prihvatiti postupak SAD. Meksiko je najavio da će podići davanja na svinjske stomake, borovnice, jabuke, grožđe, određene vrste sira i tipove čelika iz SAD – a to je napad na ruralnu Ameriku gdje žive mnogi Trumpovi birači.

EU je posebno uzela u vizir tradicionalnog proizvođača motocikla Harley – Davidson, Levis i proizvođače viskija iz Kentakija i Tenesija. Predsjednik Udruženja destilerija Kentakija Eric Gregory se žali da su se tvrdo borili da bi američki burbon etablirali u Evropi i Aziji. Sada sve postignuto stoji na kocki.

Trupm riskira budućnost ostalih branši

Trgovinski ratovi se „dobijaju dobro i lako“ rekao je Trump u jednom od svojih uobičajenih razmetanja. Sa ovim svojim nazorom on je i u Americi prilično usamljen. Stare industrije predsjednik neće moći spasiti ovim brutalnim metodama, smatra većina eksperata. Umjesto toga on sada riskira budućnost drugih branši.

Jer Amerika nije u otvorenom klinču samo sa EU. Pregovori o sjeveroameričkom ugovoru o slobodnoj trgovini su u škripcu a da li će se sa Kinom naći neki kompromis je upitno. Osim toga američkoj vladi očigledno nedostaje strategija. Trumpovi pregovarači nisu jedinstveni. Šef svojim twiter intervencijama stvara zabunu ne samo kod protivnika nego prije svega u vlastitim redovima. Jednom zaokretu slijedi drugi.

Tako nije isključeno da Trump nakon stupanja na snagu carina na metal opet ne napravi zaokret. Njegov ministar trgovine u svakom slučaju kaže: „Radujemo se tomu da nastavimo pregovore sa Kanadom i Meksikom sa jedne strane i EU komisijom sa druge.“ Međutim Wilbur Ross već odavno nema povjerenje predsjednika. Nedavno je Trump za 80 – godišnjaka, koga je sam doveo u kabinet, izjavio da „su njegova najbolja vremena prošla“. Trump poznaje lojalnost samo dok mu donosi uspjehe.

Da sada svuda ns svijetu raste zabrinutost da će ovaj korak SAD izazvati trgovinski rat i gospodarsku krizu ne uzbuđuje Trumpa. „ Letimo za Dalas. Letimo za Hjuston. Danas ćemo imati malo zabave“, izjavio je u četvrtak prije nego što se popeo u Air Force One.

spiegel.de