Američki zemljoradnici pripremaju pobunu

Ines Zöttl
Autor 23.6.2018. u 07:50

Američki zemljoradnici pripremaju pobunu

Gubitnici u trgovinskom ratu Donalda Trumpa se mobiliziraju: Američki farmeri se boje da će im žetva ostati neprodana – pritom su oni birali Trumpa.

Piše: Ines Zöttl, Washington- Uredio: Ešref Zaimbegović

Mary Buchzeiger bila je poslednji puta u Vašingtonu  kad joj je bilo 13 godina. Tadašnja učenica osmog razreda posjetila je na školskom izletu politički centar SAD. Tridest godina kasnije opet je doputovala u glavni grad. Ovoga puta kao uspješna poduzetnica, Trumpov birač i borac protiv trgovinske politike predsjednika.

Carine na čelik ugrožavaju njenu firmu kao i mnoge druge u SAD, upozorava 43 – godišnjakinja u jednom emotivnom nastupu u ministarstvu trgovine. „Ja se borim za preživljavanje moje firme i egzistenciju mojih radnika. I borim se da zaštitim kompleksni lanac isporučilaca autodijelova koji stvara stotine hiljada radnih mjesta u SAD.“

Njena firma Lucerne International isporučuje šarnire za vrata za Jeep Wrangler, „izbrušeni dragulj“ kako ona kaže. Firma ima sjedište u saveznoj državi Mičigen ali skoro sve dijelove proizvodi u Kini. Kaznena carina od 25% na čelik pogađa 90% njenog posla. Takvu eksploziju troškova njene tvornice ne mogu podnijeti.

Mnoga preduzeća u Americi sada konstatuju da se nalaze na strani gubitnika u Trumpovom trgovinskom ratu sa ostatkom svijeta.U prvom krugu to je pogodilo one koji kupuju čelik i aluminijum u inostranstvu: proizvođače piva koji pune doze a isto tako isporučioce autodijelova na Srednjem Zapadu koji se nalaze pod velikim pritiskom konkurencije. Firme kao što je proizvođač čeličnih cijevi Borusan Mannesmann Pipe obustavile su privremeno svoje investicione planove jer se još uvijek nadaju na dozvolu za izuzeće iz ministarstva trgovine. Švedski proivođač kućanskih aparata Electrolux je zasada zaustavio proširenje svoje tvornice u Tenesiju.

Drugi se pripremaju za najgore. Postoje u svijetu samo četiri isporučioca specijalnog sirovog čelika koji trebamo, kazao je TV stanici NPR  Dave Campbell, rukovodilac tvornice za proizvodnju pila Simonds International u Big Rapidu, Mičigen. „Dvije su u Evropi i dvije u Kini.“  Proizvođač preciznih dijelova Pioneer Service iz Addisona, Ilinois, već je osjetio šta će se desiti kada bude htio veće troškove prebaciti na kupca: dugogodišnji kupac odmah je stornirao dvije naruđbe u vrijednosti od 60.000 dolara kazao je vlasnik Aneesa Muthana za “Wall Street Journal”.

Protumjere pogađaju prije svega zemljoradnike

Još glasniji protest dolazi baš iz one profesije za koji Trump misli da stoji čvrsto iza njega: američki zemljoradnici. Oni su neposredno pogođeni protumjerama koje su poduzele Kina, Kanada i Meksiko. Sa 20 milijardi dolara Kina je 2017. bila drugo najveće tržište poljoprivrednih proizvoda iz SAD. Naprimjer 2.000 uzgajivača peka oraha u SAD izvoze oko trećinu svoje žetve u Kinu.

Neki su proteklih tjedana već osjetili posledice carinskog rata. Agencija Reuters je izvjestila početkom maja da su Kinezi masivno pooštrili uvozne kontrole. U luci u južnokineskom Šenzenu svo svježe voće iz SAD ide jedan tjedan u karantinu. Oprez ili šikaniranje?

Već od aprila Kina zahtjeva dodatnu carinu od 15 do 25 posto na 128 američkih proizvoda. Za Kineze su poskupile jabuke, pomaranđe i trešnje iz SAD isto kao i vino, sekt i svinjske uši. U saveznoj državi Vašington gdje je upravo započela berba trešanja se zbog toga boje da će ove sezone njihova pokvarljiva roba ostati neprodana. I udruženje lobista Kalifornijskog instituta za vino je  pesimistično i smatra da bi se sa mukom ostvareni uspjesi američkih vinara u Kini mogle preokrenuti u “izgubljeni udio na tržištu za više godina”.

Ne bez razloga: prodaja svinjskog mesa je već opala. To smanjenje za uzgajivače svinja u ravničarskoj Ajovi, koja izvozi oko četvrtine svojih proizvoda, sumiralo se u samo dva mjeseca na 560 miliona dolara, procjenjuje Dermot Hayes,profesor na Državnom univerzitetu Ajove. Gary Asay, predstavnik branše i poljoprivrednik iz Osco, Ilionis, ukazuje na efekte drugog kruga: ko svoje svinje više ne prodaje taj treba manje kukuruza i soje za prehranu.

Najgore tek predstoji

Za farmere međutim najgore tek predstoji. Trump se uhvatio u koštac sa skoro svim gospodarskim partnerima SAD i protumjere djeluju postepeno.

  • EU će od ovoga petka uvesti kaznenana davanja za američke proizvode. U viziru su buter od oraha, motocikli Harley-Davidson i Levi’s-Jeans. U cjelini za američko gospodarstvo to je sitnica. Međutim za lokalno koncentrisane branše kao destilerije burbona u Kentakiju i Tenesiju mogle bi posledice biti bolne.
  • I Japan je iz predostrožnosti kod Svjetske trgovinske organizacije (WTO) najavio da ima pravo na kontra mjere prema SAD u visini od 451 milion dolara.
  • Kanada od 1.jula uvodi carine u obimu od 12,8 milijardi dolara od kojih će mnoge direktno ili indirektno pogoditi zemljoradnike. Na listi su između ostalih krastavci, sirup od javora, kečep i marmelada od jagoda.
  • I Meksiko, najveće izvozno tržište američkih uzgajivača svinja uvešće vjerovatno od jula carine u obimu od tri milijarde dolara. Pored svinjskog mesa tu će biti naprimjer i brusnice.
  • U konfliktu sa Kinom Trump je pokrenuo eskalacionu spiralu koja kod zemljoradnika izaziva hladan znoj. Od 6.jula stupaju na snagu američke carine na obim trgovine od 50 milijardi dolara – i Kina odgovara sa carinama na 545 proizvoda. Međutim Trump već prijeti sa dodatnim carinama na obim od 200 milijardi dolara. Kinezi ne dopuštaju sumnju da će odgovarajuće reagovati.

Na berzama su ove najave izazvale pad kurseva. Za američke farmere trgovinski rat “nije više teoretski nego izaziva izuzetan strah”, žali se Brian Kuehl iz udruženja Farmeri za slobodnu trgovinu. Lobistička organizacija, koja je osnovana 2017. iz straha od Trumpove trgovačke politike brani se sada spotovima na TV protiv Trumpovog kursa.

Jer sada se upravo dešava ono čega su se američki farmeri najviše bojali: kineske carine na soju.Radi se o četvrtini američke žetve koja se prodaje u Kinu. Još uvijek Amerika isporučuje jeftinije nego konkurent Brazil ali sa 25% uvozne carine od jula stvari će se okrenuti.

Već u aprilu smanjile su se naruđbe iz Kine. Posmatrači nisu jedinstveni u procjeni da li se radi o normalnom sezonskom odstupanju ili je to ciljani pucanj upozorenja u smjeru Vašingtona. Eksperti izvještavaju da se i američki prodavci sada boje da tovare svoju robu – iz straha da će carine biti uvedene kad kontejner tjednima kasnije stignu.

Mary Buchzeiger, ljuta poduzetnica iz Srednjeg Zapada, se ipak još jednom spasila. Odmah nakon njenog nastupa Trumpova administracija dala joj je izuzeće za njen uvoz iz Kine. Možda je djelovala i poruka koju je ona ostavila u Vašingtonu: „Baš oni koji su izabrali  predsjednika Trumpa platiće na kraju cijenu za carine.“

spiegel.de

 Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Ines Zöttl
Autor 23.6.2018. u 07:50

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija