Aneksija Krima: „Akt agresije“

Povezani članci

• Medvedev: Razlozi za ostavku reforme i faktor vremena
• Potraga za crnom kutijom Novi trag u potrazi za nestalim zrakoplovom
• Američko-njemačka bitka ideja
• Iran predstavio prvu domaću podmornicu s raketama
• Erdogan proglasio izbornu pobjedu
• Angela Merkel za jačanje NATO-a

AP/dpa

Zauzimanje ukrajinske baze na Krimu: “To se može označiti samo kao cinizam”

Ko brani rusku aneksiju Krima toga je prevario Putin: njegovi argumenti su izokretanje međunarodnog prava. To je cinički, kaže u intervjuu profesor međunarodnog prava Claus Kreß sa Univerziteta Köln.

Intervju vodio:  Thomas Darnstädt
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

SPIEGEL ONLINE: Gospodine Kreß, izgleda da je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu uspjelo da unese zabunu u područje međunarodnog prava. Bivši kancelar Helmut Schmidt brani postupak na Krimu a generalna skupština UN nasuprot tomu proglašava da je odvajanje od Ukrajine protivpravno. Šta sad?

Kreß: Veliki govor koji je prije nekoliko dana održao Putin pred državnom Dumom u Moskvi je stvarno tako dobro formulisan da postoji opasnost da se podlegne nerazumjevanju.

SPIEGEL ONLINE: Kako to da Vi govorite o aneksiji? Ruski predsjednik se hvali da je sve proteklo mirno i dobrovoljno.

Kreß: To zvuči prihvatljivo kao mnogo toga u govoru ali vodi vas u zabludu sa aspekta međunarodnog prava. U ženevskoj konvenciji iz 1949. je izričito utvrđeno da preuzimanje vojne kontrole u tuđoj državi važi kao okupacija i onda kada ta država nije pružila oružani otpor. Kod ove tvrdnje igra ulogu i sjećanje na zauzimanje Danske od strane nacističke Njemačke 1940. godine. I to je proteklo bez velikog prolijevanja krvi.

SPIEGEL ONLINE: Međutim Putin kaže da nije poslao vojnika na Krim. Oni su tamo bili legalno u okviru dogovora o crnomorskoj floti.

Kreß: I to je također poluistina. U stvarnosti Rusi su, bez potrebne saglasnosti Ukrajine, napustili svoje baze da bi blokirali ukrajinske vojne pozicije i prilaze lukama. Time je Rusija povrijedila odredbe dogovora o crnomorskoj floti. Upotrebu trupa stacioniranih u inostranstvu u suprotnosti sa dogovorom o stacioniranju tih trupa označila je Generalna skupština UN 1974. izričito kao “akt agresije”.

SPIEGEL ONLINE: Uprkos tomu Putin se poziva na održani  referendum građana Krima o odvajanju zemlje od Ukrajine – i na želju stanovništva da se priključe Rusiji. Zar se to ne mora respektovati? Može li međunarodno pravo zabraniti secesiju?

Kreß: Međunarodno pravo ne zabranjuje secesiju. Ali obrnuto jedna etnička grupa u višenacionalnoj državi nema pravo da se odvoji od te države bez njene saglasnosti. Uostalom ruski ustavni sud je 1995. u pogledu pokušaja Čečenije da se odvoji od Rusije rekao tačno to isto. Međunarodno pravo posmatra pokušaj secesije u osnovi kao internu stvar pogođene države.

SPIEGEL ONLINE: Ako secesija prema međunarodnom pravu nije zabranjena – kako tada može Generalna skupština proglasiti krimski referendum za “nevažeći”?

Kreß: Zato što je ovaj “referendum” održan ne samo bez saglasnosti države Ukrajine nego i u sjenci vojne okupacije Krima od strane Rusije.

SPIEGEL ONLINE: Iako je rezultat bio jednoznačan.

Kreß: Po međunarodnom pravu to nije bitno. Međunarodno pravo ne priznaje promjenu teritorijalnog suvereniteta ako je ona izvršena uz pomoć vanjske agresije. Uostalom iza toga stoji i istorijski opravdana bojazan da se narodi koji imaju pravo da odlučuju pod takvim uslovima ne mogu slobodno izraziti. Ne smatrate li da da je odgovor na “brižljivo” izabrana pitanja za “referendum” ispao “sumnjivo jasan” ako se pomisli da tamo osim etničkih Rusa postoje i druge grupe naroda.

SPIEGEL ONLINE: U javnoj debati raste spremnost da se Putinovo narušavanje međunarodnog prava prihvati sa argumentom da su i Nato države više puta djelovale protiv međunarodnog prava: naprimjer pri bombardovanju Srbije radi zaštite Kosova 1999. godine.

Kreß: Ne možete se žaliti ako naprimjer Helmut Schmidt podsjeća na to da su Nato države narušavale međunarodno pravo. Ipak je čudno ako se ovim argumentom želi pobuditi razumjevanje za tešku povredu međunarodnog prava učinjenu od Putina. Ne vjerujem da bi bivši savezni kancelar želio da se jedna nepravda opravdava drugom nepravdom.

SPIEGEL ONLINE: Je li onda Nato u Srbiji djelovao protivno međunarodnom pravu?

Kreß: Ja o tome nisam ubjeđen ali prihvatam da mnoge moje kolege imaju razloge da to tako vide. Međutim i ako je prihvati da su Nato države 1999. povrijedile međunarodno pravo poređenje ruske aneksije Krima i upotrebe sile Nato-a u Srbiji je zavađajuće. Ta dva slučaja nisu ni najmanje uporediva. U slučaju Kosova Savjet bezbjednosti UN je utvrdio da srpska upotreba sile sa mnogobrojnim civilnim žrtvama i oko 200.000 izbjeglica vodi ka humanitarnoj katastrofi. U slučaju Krima nezavisni posmatrači nisu mogli ustanoviti nikakvu povredu ljudskih prava kod etničkih Rusa.

SPIEGEL ONLINE: Ruski predsjednik tvrdi da bi bez “ snaga lokalne samoodbrane” do takvih narušavanja ljudskih prava moglo ipak doći.

Kreß: To se može označiti samo kao cinizam.

spiegel.de