Apetiti za Haiti

Tena Erceg
Autor 19.7.2021. u 16:27

Izdvajamo

  • U Haiti Libertéu smatraju da je cilj atentata dovesti na vlast nekoga tko će, za razliku od Moïsea, biti u stanju štititi interese domaće ekonomske oligarhije i izvana nametnutog neoliberalnog poretka od "bujajućih masa lumpenproletarijata koje su naoružane, gnjevne i ne boje se umrijeti".

Povezani članci

Apetiti za Haiti

Foto: Tcharly Coutin/XINHUA/PIXSELL

U posljednjih desetak godina Haiti su pogodili katastrofalni potres i uragan Matthew, eskalirali su nasilje naoružanih bandi i epidemija Covida-19, a sada se dogodio i atentat na predsjednika Moïsea. Iako se još ne zna tko stoji iza njega, u Haiti Libertéu spekuliraju da je to djelo haićanske elite kako bi spriječila da se “dogodi revolucija iz slamova”

“Savršena oluja” korupcije, gladi, pandemije i nasilja, koja se nad “prvom crnom republikom” Haitijem nakupljala barem posljednjih nekoliko godina, rezultirala je prošlog tjedna atentatom na predsjednika države Jovenela Moïsea. Bivši poduzetnik i vlasnik plantaža organskih banana, na čelu Haitija bio je od studenoga 2016. pa do 7. srpnja ove godine, kada je izrešetan u svojoj vili u predgrađu glavnog grada Port-au-Princea. Tamo je odmah podlegao ozljedama, dok je njegova supruga Marine završila u bolnici.

Iako je tegobna prošlost prve ropske nacije koja se oslobodila od kolonijalne vladavine izrešetana državnim udarima poput Moïsea mecima, atentati na šefove država rijetka su pojava. Posljednji se prije ovog recentnog dogodio 1915. godine, ubojstvom tadašnjeg predsjednika Vilbruna Guillaumea Sama, kojega su ubili protivnici njegove politike jačanja veza sa SAD-om. Kako bi zaštitio američke ekonomske interese na Haitiju, tadašnji američki predsjednik Woodrow Wilson nakon ubojstva Sama naredio je vojnu okupaciju koja je trajala 20 godina, pa se danas kao jedna od mogućih teorija još uvijek nerazjašnjenog atentata na Moïsea spominje i ona da su nalogodavci možda željeli isprovocirati još jednu američku intervenciju, nakon posljednje dvije koje su se dogodile 1994. i 2004., također nakon državnih udara.

Iako se u teorijama o atentatu spominje i namjera provociranja američke intervencije, Biden je zasad zainteresiran samo za što skoriju političku stabilizaciju Haitija, između ostalog i zbog bojazni od još jednog masovnog izbjegličkog vala u SAD

Iako je praktički nemoguće reći da je dvjestogodišnja nominalna samostalnost Haitija imala značajnijih razdoblja prosperiteta i mira, posljednjih deset godina za Haićane su bile neprekinut niz nesreća biblijskih razmjera. Katastrofalni potres koji se dogodio 2010. godine usmrtio je 200 tisuća ljudi, a milijun i pol njih ostavio bez krova nad glavom, da bi nakon toga UN-ove trupe onamo poslane da pomognu omogućile pojavu kolere, od koje se razboljelo pola milijuna ljudi. Uragan Matthew izazvao je 2016. novu humanitarnu katastrofu, nakon čega je do razine epidemije eskaliralo nasilje naoružanih bandi, a zatim je došla i epidemija Covida-19, protiv kojega na Haitiju nije administrirana još nijedna jedina doza cjepiva.

Na toj plodnoj pozadini godinama je bujala i politička kriza, a Moïse se već u prvoj godini svog mandata suočio s masovnim protestima za koje je okidač bilo poskupljenje benzina kao uvjet za dobivanje pozajmice Međunarodnog monetarnog fonda. Početak njegovog mandata obilježio je i takozvani skandal Petrocaribe, kada se ispostavilo da je vlada tijekom osmogodišnjeg programa (2008. – 2016.) kupovine venezuelanske nafte ispod tržišne cijene pronevjerila najmanje dvije milijarde dolara namijenjenih infrastrukturnim projektima odnosno saniranju štete od potresa i epidemije kolere.

Samo dva tjedna prije atentata, vođa bandi Jimmy Barbecue Cherizier obznanio je “početak revolucije” protiv vlade i ekonomske elite, poručivši im da će on i njegovi pristaše “uzeti banke, dućane i sve ostalo što im pripada”

Moïse je na proteste reagirao jačanjem političke represije nizom poteza koji su doveli do toga da Haiti danas, nakon njegovog ubojstva, nema nijednu granu vlasti koja ima ustavni i zakonski legitimitet, pa se stoga ne može odrediti ni tko bi sada trebao preuzeti vlast. Moïse je od prošle godine zemljom vladao dekretom, jer je prije toga raspustio parlament pa u tome tijelu danas sjedi samo deset senatora. Svima ostalima istekao je mandat, a novi nisu izabrani jer otad nisu održani nijedni izbori. Raspuštanju parlamenta prethodila je inicijativa opozicije da se raspišu novi predsjednički izbori jer je Moïseu, tvrdila je opozicija, mandat istekao u veljači ove godine, dok je predsjednik tvrdio da mu mandat ističe tek u veljači iduće godine zbog toga što je inauguracija obavljena kasnije.

Budući da je opozicija, pozivajući se na ustav, smatrala i da dužnost privremenog predsjednika treba preuzeti najviše rangirani sudac Vrhovnog suda, Moïse je trojicu članova toga suda prisilno umirovio, a potom je i predsjednik suda u lipnju umro od Covida-19. U vrijeme atentata Moïse je bio u procesu organiziranja referenduma o izmjenama ustava kojima su se trebale ojačati njegove ovlasti, prije svega ukidanjem zabrane obnašanja dužnosti u dva uzastopna mandata, što je ustavom iz 1987. uvedeno kako bi se onemogućile autoritarne devijacije predsjednika. Ustavotvorna komisija, čije je članove imenovao sam Moïse, u predloženim amandmanima predvidjela je i imunitet od sudskog progona za bivše predsjednike, sve to unatoč tome što ustav zabranjuje i samo provođenje ustavnih promjena referendumom.

Dva dana prije smrti Moïse je smijenio privremenog premijera Claudea Josepha, koji je na toj dužnosti bio od travnja, te imenovao novog, Ariela Henryja. Joseph je preuzeo kontrolu nad vojskom i policijom i proglasio izvanredno stanje u zemlji, dok je Henry, inače neurokirurg, također sebe proglasio premijerom iako ne postoji parlament koji bi to njegovo proglašenje mogao legitimno potvrditi. Josepha su podržali SAD i ostale članice takozvane Grupe jezgre, sastavljene još i od predstavnika UN-a, Evropske unije, Kanade, Francuske, Njemačke, Španjolske i Organizacije američkih država, koje i inače formalnim i neformalnim kanalima upravljaju haićanskom politikom i ekonomijom.

Loši uvjeti života doveli su do bujanja naoružanih bandi – Haiti

Loši uvjeti života doveli su do bujanja naoružanih bandi – Haiti (Foto: Ricardo Arduengo/Reuters/PIXSELL)

Iako se u teorijama o atentatu spominje i namjera provociranja američke intervencije, tamošnji predsjednik Joe Biden zasad nije zainteresiran za ništa više od što skorije političke stabilizacije Haitija, što god to točno značilo, između ostalog i zbog bojazni od još jednog masovnog izbjegličkog vala u SAD, gdje već živi oko milijun Haićana. No uplitanje će se sigurno dogoditi, kao i svaki put do sada, tim više što različiti američki think tankovi već neko vrijeme upozoravaju da je zbog dugogodišnjeg američkog “zanemarivanja” svog južnog dvorišta Kina već postala najveći trgovinski partner najmanje devet latinoameričkih zemalja, dok ih još deset participira u kineskoj investicijskoj inicijativi Pojas i put.

Uz troje koji su smrtno stradali, neposredno nakon atentata haićanska policija uhapsila je 17 osoba, za koje se ispostavilo da su njih 15 Kolumbijci, a dvojica Amerikanci haićanskog porijekla. Iz pribavljenih snimki policija je saznala i da se jedan prilikom upada u predsjedničku palaču predstavio kao agent američke Agencije za suzbijanje droga (DEA), što je DEA opovrgnula, a dvojica Amerikanca identificirani su kao 35-godišnji James Solanges i 55-godišnji Joseph Vincent, i obojica su živjela na Floridi.

Kao jedna od ključnih američkih saveznica u Latinskoj Americi Kolumbija funkcionira kao platforma za destabilizaciju SAD-u nepoželjnih režima. Njezini vojnici figuriraju kao neki od najtraženijih plaćenika uopće, a jedan od identificiranih Kolumbijaca upletenih u atentat član je specijalne jedinice kolumbijske vojske za borbu protiv terorizma.

Što se pak tiče uhapšenih Amerikanaca, prema informacijama haićanskih i američkih medija, James Solanges je na Floridi radio kao vlasnik firme koja nema svoju web-stranicu, te je upravljao jednom neprofitnom organizacijom o kojoj su podaci u međuvremenu također izbrisani s interneta. No prema pisanju Washington Posta, Solanges je radio i kao šef osiguranja za kanadsku ambasadu na Haitiju, dok glasilo haićanske dijaspore u New Yorku The Haitian Times navodi još važnije, da je Solanges radio i za Reginalda Boulosa i Dimitrija Vorbea, istaknute članove male haićanske ekonomske elite i ujedno Moïseovih protivnika.

Proglasio je izvanredno stanje u zemlji – Claude Joseph

Proglasio je izvanredno stanje u zemlji – Claude Joseph (Foto: Ricardo Arduengo/Reuters/PIXSELL)

Boulos je liječnik i biznismen, bivši predsjednik trgovinske komore Haitija, za kojega su diplomatske depeše koje je objavio WikiLeaks otkrile da je, zajedno s grupom drugih biznismena, naoružavao lokalnu policiju nakon puča u kojemu je 2004. svrgnut tadašnji predsjednik Jean-Bertrand Aristide. Američki magazin The Nation, u suradnji s haićanskim novinama Haiti Liberté, 2011. godine napisao je da je “haićanski privatni sektor oduvijek bio ključni američki saveznik u provođenju vašingtonske agende, od slobodne trgovine i privatizacije državnih poduzeća pa do dva državna udara protiv predsjednika Aristidea”, nakon kojih je uspostavljena proamerička vlast. Ta nova vlast imala je nakon puča problema s gušenjem otpora iz proaristideovih uporišta u slamovima Port-au-Princea, pa su biznismeni, kako stoji u depešama WikiLeaksa, “zabrinuti zbog manjka sigurnosti u vitalnim lučkim i industrijskim zonama Port-au-Princea navodno naoružavali lokalnu policiju dugim cijevima i municijom u cilju osiguravanja svojih poslova i zaposlenika”.

Reginald Boulos bio je i član Komisije za rekonstrukciju Haitija nakon potresa 2010. Tom je komisijom supredsjedao bivši američki predsjednik Bill Clinton, čija je privatna fondacija investicijama u kontroverzne poslovne projekte ondje gurala protržišne reforme. Osim što je bio i jedan od financijera tadašnjeg državnog udara protiv predsjednika Aristidea, Boulos se sada ponovno pojavljuje kao mogući naručitelj atentata na Jovenela Moïsea, što je ujedno i teorija koju zastupa spomenuti tjednik Haiti Liberté. Američki Politico objavio je pak da je Boulos već dva dana nakon atentata na Moïsea u ime svoje političke stranke MTVAyiti angažirao lobista u Washingtonu. Taj bivši republikanski zastupnik dobio je zadatak da izvrši utjecaj na Joea Bidena da podrži “njegovu viziju novog Haitija”, koja uključuje i privremenog predsjednika i premijera po njegovom izboru.

U intervjuu koji je dao američkom Jacobinu dva dana nakon atentata, urednik u Haiti Libertéu Kim Ives rekao je da je njihova radna teza da je haićanska elita naručila ubojstvo Moïsea kako bi spriječila da se “dogodi revolucija iz slamova” koju posljednjih mjeseci zakuhava odmetnuti bivši policajac Jimmy Barbecue Cherizier, sada vođa više bandi okupljenih u Federaciji G9.

On je 24. lipnja, samo dva tjedna prije atentata na Moïsea, obznanio “početak revolucije” protiv vlade i ekonomske elite, poručivši im da će on i njegovi pristaše, koji se regrutiraju u siromašnim urbanim predgrađima, “uzeti banke, dućane i sve ostalo što im pripada”. Ives objašnjava da je do stvaranja te klase došlo uslijed neoliberalnih reformi koje su se ondje provodile posljednjih desetljeća i koje su većinski ruralno stanovništvo pretvorile u nezaposlene stanovnike gradova. Više od polovice haićanskog stanovništva pritom su osobe mlađe od 24 godine, a UN procjenjuje da 40 posto populacije živi u stanju nesigurnosti hrane. U takvim okolnostima došlo je do bujanja naoružanih bandi koje teroriziraju sve na koje naiđu, od političara do običnih ljudi pa je, prema podacima UN-a, samo ove godine u nasilju bandi ubijeno skoro 300 ljudi, a njih gotovo 6000 tisuća bilo je početkom lipnja raseljeno.

Epicentar nasilja upravo su slamovi Port-au-Princea, a kao jedan od najutjecajniji vođa iskristalizirao se Cherizier koji je, kako tvrdi Ives, prvo radio za Moïseovu opoziciju, a potom se radikalizirao i sve političke i ekonomske elite proglasio podjednako trulima. Zbog toga se u nekim interpretacijama atentat na Moïsea pripisuje Cherizierovoj bandi, no Ives napominje da je u pitanju skupi, profesionalni atentat za kakav bande iz slamova ipak nemaju resurse.

U Haiti Libertéu smatraju da je cilj atentata dovesti na vlast nekoga tko će, za razliku od Moïsea, biti u stanju štititi interese domaće ekonomske oligarhije i izvana nametnutog neoliberalnog poretka od “bujajućih masa lumpenproletarijata koje su naoružane, gnjevne i ne boje se umrijeti”.

Portalnovosti.com

Tena Erceg
Autor 19.7.2021. u 16:27