„Astronomska inflacija“ na Kubi iznosi 70 posto – minimalno

Povezani članci

• Šta su američki birači poručili političarima na izborima?
• Zviždačica pred odborom EP-a: Facebook ugrožava integritet demokratije
• Evropski parlament se protivi nastavku pristupnih pregovora sa Turskom
• Najviše sirijskih izbjeglica u Libanu
• Venecuela: Na vojnu bazu izveden teroristički napad
• SAD povlači diplomate iz Kine zbog misteriozne bolesti

Foto: Yamil Age/AFP

Vlada u socijalističkoj Kubi bori se protiv oskudice i ekstremno rastućih potrošačkih cijena. Zbog toga se plate trebaju postepeno povećati za ukupno 450 posto.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Već mjesecima se u Njemačkoj žučno diskutuje o rastućim potrošačkim cijenama. U poređenju sa Kubom poskupljenje ovdje je ipak više nego umjereno: Inflacija u socijalističkoj ostrvskoj državi na Karibima treba prema zvaničnim podacima krajem godine iznositi preko 70 posto. Po mišljenju stručnjaka ona je međutim još znatno viša.

„Očigledno“ će njegova zemlja prekoračiti prag od 70 posto, rekao je ministar gospodarstva Alejandro Gil u parlamentu. Kuba time dolazi na jednu od najviših stopa poskupljenja u svijetu. Situacija ipak „nije uporediva ni sa jednom drugom zemljom, jer ona je namjerno izazvana“, rekao je on. Radi se o „astronomskoj inflaciji“, priznao je Gil, „ali i plate su porasle”.

Pavel Vidal, bivši ekonomski stručnjak kubanske centralne banke, rekao je da vlada primjenjuje zastarjeli model za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena koji ne uzima pravilno u obzir rastući privatni sektor i neformalna tržišta.

Stvarna inflacija, koja se događa većim dijelom na privatnim i neformalnim tržištima je potcijenjena, rekao je on – i dodao je uz to da su potrošačke cijene „sa sigurnošću“ porasle u trocifreno područje. Prema procjenama mogao bi porast biti između 100 i 500 posto. „Ovo se poklapa sa anegdotskim informacijama koje ukazuju na to da su cijene proizvoda porasle u prosjeku za četiri do osam puta”, rekao je Vidal.

Valutna reforma važi kao osnov za poskupljenje

Vlasnik jedne radnje sa hamburgerima u Havani izjavio je novinskoj agenciji Reuters kako su rastući troškovi za sirovine jako povećali njegove cijene. „Prošle godine prodavao sam burger od svinjskog mesa za 25 pezosa, sad on košta 85”, rekao je on.

Kao razlog enormne inflacije važi valutna reforma koja je iz dvije valute napravila jednu. U toku promjena, plate treba da se postepeno povećaju za ukupno 450 posto. Vlada je početkom godine povećala cijene za 44 posto. Istovremeno je povećala nivo plata. Ako je minimalna plata u januaru bila 2100 pezosa mjesečno na kraju godine bila je sa 3934 pezosa (145 evra) skoro dvostruko viša.

Gil je rekao da su na inflaciju utjecali i faktori kao epidemija korone i gospodarski embargo SAD-a protiv ostrvske države. Neefikasno državno gospodarstvo je zbog toga 2020. bilo u minusu za 10,9 posto, posebno jer je turizam bio u padu.

Gil je sada rekao da se nada da će gospodarski rast sljedeće godine opet iznositi četiri posto. Gospodarstvo socijalističke zemlje raslo je 2021. samo za dva posto – i dostiglo je samo trećinu planiranog rasta, što Gil između ostaloga dovodi u vezu sa gospodarskim sankcijama. On se pokazuje optimističnim: „Mi ćemo 2022. postepeno ukloniti inflaciju. To neće biti jednostavno ali nije ni nemoguće.”

Kuba je na početku godine reformisala svoj dvostruki valutni sistem. Pezo convertibile koji je bio vezan sa dolarom u kursu 1:1 je ukinut. Od tada kubanski pezo (Cup) sa kojim je vlada dosad između ostalog isplaćivala plate je jedino platežno sredstvo na karipskom ostrvu.

spiegel.de