Brazilski sloj

Tena Erceg
Autor 4.5.2021. u 12:08

Brazilski sloj

Foto: Mauro Pimentel/AFP

Bolsonaro je u globalnim razmjerima vjerojatno jedinstven primjer destrukcije i bijede kakva se može dogoditi u uvjetima javnozdravstvene krize ako je na čelu države ekstremno desni populist i antivakser. Sada se suočava s cijelim nizom što sudskih i političkih, što građanskih inicijativa u kojima se traži njegov kazneni progon ili opoziv

Uz Indiju, koja je zbog više od 300 tisuća novooboljelih dnevno morala angažirati vojne resurse, trenutno najveća zdravstvena, ekonomska i politička drama izazvana pandemijom koronavirusa događa se u Brazilu, državi koja je i dalje druga po redu u svijetu kada je u pitanju broj umrlih za vrijeme cijelog trajanja pandemije.

U SAD-u je od početka pandemije zabilježeno 570 tisuća smrti, a u Brazilu 390 tisuća, no za razliku od Amerike koja je brzom akcijom procjepljivanja drastično smanjila broj novooboljelih i umrlih, u Brazilu su brojke i dalje u porastu, a sada je zbog produbljivanja ekonomske recesije došlo i do enormnog porasta gladi, naročito u gradskim favelama.

Zbog novog soja koronavirusa brazilski zdravstveni sustav ponovno je na rubu kolapsa, a u porastu su inflacija, nezaposlenost i glad: ove godine u kategoriju gladnih spada 19 milijuna ljudi, što je skoro dvostruko više nego 2018.

Prema podacima studije koju je sredinom travnja objavila mreža organizacija, ove godine u kategoriju gladnih spada 19 milijuna ljudi, što je skoro dvostruko više nego 2018. Čak 117 milijuna ljudi, odnosno 55 posto ukupne populacije suočava se s problemom “nesigurnog pristupa hrani”, dok je 2019. takvih ljudi bilo 85 milijuna. Pritom je hrana od početka pandemije dramatično poskupjela, primjerice ulje trostruko, a riža dvostruko.

Zbog novog soja koronavirusa koji trenutno hara zemljom zdravstveni sustav ponovno je na rubu kolapsa, bez kisika i nužne bolničke opreme, a u porastu su inflacija, nezaposlenost i proračunski deficit. U brazilskim gradovima stoga se ovih dana mogu vidjeti dugački redovi ljudi koji čekaju donacije hrane što ih prikupljaju i distribuiraju nevladine organizacije okupljene u kampanji Tem Gente com Fome.

U prvim mjesecima pandemije vlada notornog predsjednika Jaira Bolsonara bila je uvela takozvane korona-vaučere, zahvaljujući čemu je 67 milijuna ljudi, trećina ukupnog broja stanovnika, dobivala mjesečnu pomoć u iznosu od nešto više od stotinu dolara. No zbog rasta javnog duga pomoć je prvo suspendirana, a onda ponovno uvedena, ali u trostruko manjem iznosu. U vrijeme trajanja programa Bolsonaru je značajno porasla podrška stanovništva, a u rujnu prošle godine bila ja najveća otkad je u siječnju 2019. postao predsjednik. No ona se jednako tako brzo otopila sa završetkom programa, pa se Bolsonaro sada suočava s cijelim nizom što sudskih i političkih, što građanskih inicijativa u kojima se traži njegov kazneni progon ili opoziv.

Štoviše, Jair Bolsonaro vjerojatno je jedinstven primjer u globalnim razmjerima destrukcije i bijede kakva se može dogoditi u uvjetima javnozdravstvene krize ako je na čelu države ekstremno desni populist i antivakser. Za razliku od ostalih državnika koji su u nekoj fazi pandemije bili skloni umanjivati njezine opasnosti, Bolsonaro od početka njezinog izbijanja odašilje i vuče neprekinuti niz poruka i poteza kojima je cilj relativizirati problem. U početku je tako često znao reći da je Covid-19 “obična gripica” i da bi Brazilci trebali “prestati cviliti”. Kada se u srpnju prošle godine i sam zarazio koronavirusom, nakon samo dva dana izjavio je da se izliječio lijekom za malariju hidroksiklorokinom, koji je kasnije opetovano reklamirao kao lijek protiv Covida-19 iako za to ne postoje nikakvi znanstveni dokazi. Tom je prilikom rekao i da mu je test nakon dva dana bio negativan, a potom i bez maske šetao među ljudima iako je još bio zarazan.

Senat bi trebao ispitati jesu li potezi Bolsonarove administracije usporili reakciju na pandemiju, a eventualni pozitivni odgovor morao bi značiti otvaranje procesa opoziva u parlamentu. Opoziv će zatražiti i devet opozicijskih parlamentarnih stranaka

Bolsonaro se mjesecima protivio namjeri da se nabavi cjepivo od kineskih kompanija, govoreći da “Brazilci neće biti pokusni kunići”. Zbog njega je gotovo propao dogovor o partnerstvu kineske kompanije Sinovac i istraživačkog Instituta Butantan u São Paulu za zajedničku proizvodnju 46 milijuna doza cjepiva.

Za razliku od suradnje s kineskim Sinovacom koju nije uspio sabotirati, u ožujku su američki mediji objavili da je Bolsonaro na pritisak bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa odbio ponudu Rusije za kupnju njezinog cjepiva Sputnjik V. Vijest je objavljena nakon što je to isto na Twitteru napisao proizvođač Sputnjika V, a dokazi za to pronađeni su u službenom izvještaju američkog Ministarstva zdravstva, u dijelu pod naslovom “Borba protiv malignih utjecaja u Amerikama”. Ondje ta američka institucija, koja bi se trebala baviti zdravstvom, konstatira da “Rusija radi na povećanju svoga utjecaja u toj regiji na štetu američke sigurnosti”.

Uz sabotiranje nabavke cjepiva, Bolsonaro je u siječnju spriječio i inicijativu za ostavku ministra zdravstva kada je u Manausu u državi Amazonas zbog pojave “brazilskog soja” izbio drugi val epidemije, nakon prvog u kojemu se virusom već bilo zarazilo čak 76 posto stanovnika toga grada. Također, vlada je u jednom trenutku bila prestala objavljivati statistike o zaraženima i umrlima, na što je reagirao Vrhovni sud, nakon čega se službene statistike uglavnom više ne smatraju pouzdanima, već se ljudi oslanjaju na druge izvore, poput novinarskih.

Budući da su dužnosnici na nižim razinama vlasti zbog eksplozije broja zaraženih i problema u zdravstvenom sustavu bili prisiljeni samostalno uvoditi restrikcije, Bolsonaro je te poteze u javnosti napadao kao ekstremne i štetne za ekonomiju, pumpajući sebi podršku svaljivanjem odgovornosti za ekonomske posljedice pandemije na lokalne dužnosnike. Najviše se svađao s guvernerom São Paula Joãom Dorijom, inače i biznismenom i TV voditeljem koji se spominje kao mogući protukandidat Bolsonaru na predsjedničkim izborima koji će se održati dogodine.

Zdravstvu manjka kisika i nužne bolničke opreme

Zdravstvu manjka kisika i nužne bolničke opreme (Foto: Diego Baravelli/MSF)

Početak kampanje cijepljenja na koncu je započeo u siječnju, unatoč a ne zahvaljujući Bolsonaru, koji je i tada tvrdio da to nije potrebno iako su ankete pokazivale da se skoro 80 posto stanovnika želi cijepiti. U siječnju i veljači zbog toga su diljem zemlje izbijali prosvjedi u kojima se tražila njegova ostavka i nabavka cjepiva, a tada je otvorena i istraga o kolapsu zdravstvenog sustava u Manausu. Sredinom travnja Vrhovni sud naložio je Senatu da ispita odgovornost predsjednika za posljedice pandemije, a dosad je predano više od stotinu zahtjeva za njegov opoziv, samo u travnju nekoliko desetaka.

Senat bi trebao ispitati jesu li potezi Bolsonarove administracije usporili reakciju na pandemiju, a eventualni pozitivni odgovor morao bi značiti da su stvoreni uvjeti za otvaranje procesa opoziva u parlamentu, u kojemu Bolsonaro, međutim, zajedno sa svojim partnerima ima većinu. Opoziv će zatražiti i devet opozicijskih parlamentarnih stranaka, uključujući i Radničku partiju bivšeg predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve, kojemu je u ožujku poništena devetogodišnja zatvorska kazna zbog korupcije.

Bolsonarov opoziv traži se i u vodećim medijima, a 152 katolička biskupa ranije su napisala otvoreno pismo u kojemu su ustvrdili da predsjednik nije sposoban upravljati zdravstvenom i ekonomskom krizom. Krajem ožujka apelima se pridružilo i oko 1500 vodećih biznismena i ekonomista, koji su zatražili nametanje strožih protuepidemijskih mjera, hitnu nabavku još cjepiva, besplatne maske i bolju federalnu koordinaciju. U pismu objavljenom u vodećim novinama potpisnici, među kojima su i šef narodne banke i neki od vodećih bankara, napisali su da “nije razumno očekivati ekonomsku aktivnost ili opravak u situaciji nekontrolirane pandemije”.

Protest protiv Bolsonara u Manausu

Protest protiv Bolsonara u Manausu (Foto: Bruno Kelly/Reuters/PIXSELL)

Još u srpnju prošle godine mreža zdravstvenih sindikata UNISaúde, koja okuplja više od milijun zdravstvenih radnika u svim brazilskim državama, zatražila je od Međunarodnog kaznenog suda u Haagu (ICC) da pokrene istragu o Bolsonarovim, kako smatraju, zločinima protiv čovječnosti zbog nemara u upravljanju pandemijom i ugrožavanja života i zdravlja zdravstvenih radnika i drugih stanovnika. Uz zdravstvene, peticiju su potpisali i drugi sindikati i društveni pokreti, naročito oni koji okupljaju crnce i starosjedilačke narode, među kojima je najviše žrtava pandemije. Iako se radi o simboličnom potezu, s obzirom na to da ICC nije obavezan prihvatiti slučaj, zdravstveni radnici Bolsonarovo protivljenje mjerama i promoviranje neefikasnih lijekova time su doveli u direktnu vezu sa smrtima koje su mogle biti spriječene.

Unatoč tome što se izgradila poprilična kritična masa koja bi mogla donekle ugroziti Bolsonarovu poziciju na vlasti, procjenjuje se da do opoziva neće doći s obzirom na to da, prema podacima agencije za istraživanje javnog mnijenja Datafolha, trenutno 46 posto ispitanih podržava inicijativu za opoziv, dok joj se 50 posto ispitanih protivi. S druge strane, neupitno je da Bolsonaru podrška pada jer sada 56 posto ljudi smatra da je on nesposoban za upravljanje zemljom, dok je taj udio u siječnju iznosio 50 posto. Bolsonaro najveću podršku uživa u demografskim skupinama muškaraca, među ljudima srednje dobi, među poduzetnicima i evangelicima, odnosno kod ljudi konzervativnog, religioznog svjetonazora čije su glavne brige kriminal, ekonomija i obiteljske vrijednosti. Oni Bolsonara vide kao jedino što stoji između njih i lockdowna koji bi, kako vjeruju, doveo do njihovog egzistencijalnog kraha. Procjenjuje se da Bolsonaro ima čvrsto biračko tijelo od 30-ak posto glasova, a na vlasti se održava zahvaljujući koaliciji centrističkih stranaka u Kongresu, koji u zamjenu za tu podršku dobivaju lukrativne pozicije u vladi. No i u toj se podršci naziru pukotine pa su, primjerice, u siječnju Bolsonarovi koalicijski partneri tražili smjenu ministra zdravstva iako se on tome protivio.

Treći važan element za propagiranje bolsonarizma desničarski su digitalni mediji, naročito YouTube kanali, koji u zadnje vrijeme doživljavaju eksplozivan rast i u smislu broja kanala i u smislu svojih višemilijunskih sljedbi. Prema istraživanju koje je nedavno proveo portal e-commerce Brasil, danas više ljudi gleda YouTube nego bilo koji klasični televizijski kanal, a u posljednjih pet godina zabilježen je porast od 165 posto. Čak 95 posto ispitanih reklo je da vijesti prati preko YouTubea, a vrijeme gledanja kanala povećalo se u godinu dana za 70 posto. U tim se medijima perpetuiraju Bolsonarovi tropi o pandemiji, propagiraju lažni lijekovi, negira djelotvornost protuepidemijskih mjera i napadaju guverneri i drugi lokalni čelnici koji mu se protive, a on sam prikazuje se kao spasitelj države i naroda od socijalizma venezuelanskog tipa.

Portalnovosti.com

Tena Erceg
Autor 4.5.2021. u 12:08

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija