Britanski zahtjev za reformom Europske unije mogao bi postati – “zarazan”

tačno.net
Autor 8.2.2016. u 10:35

Britanski zahtjev za reformom Europske unije mogao bi postati – “zarazan”

Velika Britanija bi prema novom prijedlogu mogla novopridošlim radnicima iz ostatka EU-a ograničiti pravo na socijalna davanja vezana uz radni odnos. Jednom kada bi to postalo propis, istu bi mjeru mogle koristiti i ostale članice

Britanski birači možda će već u lipnju ove godine odlučivati o sudbini svoje zemlje u Europskoj uniji. Prema informacijama kojima barataju britanski mediji, referendum o članstvu u EU mogao bi biti održan 23. lipnja, pod uvjetom da se zemlje članice EU-a uspiju u narednih mjesec dana dogovoriti oko zahtjeva Britanije za reformu Unije.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk objavio je ovoga tjedna kompromisni prijedlog za dogovor s Londonom, koji je s dosta rezerve primljen u Britaniji, ali i u nekim članicama, osobito iz srednje Europe.

Tim državama upitan je prijedlog po kojem bi Velika Britanija mogla novopridošlim radnicima iz ostatka EU-a ograničiti pravo na socijalna davanja vezana uz radni odnos. Jednom kada bi to postalo europski propis, istu bi mjeru mogle koristiti i ostale članice.

Ta ideja nailazi na neodobravanje i među hrvatskim sindikatima. Britanski premijer David Cameron traži reformu EU-a, a »zapravo je riječ o deregulaciji i daljnjoj liberalizaciji«, ističe Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

– On rado zadržava jedinstveno tržište i tri od četiri temeljne slobode: slobodu kretanja roba, kapitala i usluga. Samo se za radnike traži vraćanje granica! Ako se to pravo da Britancima, morat će se dati i drugima zbog načela nediskriminacije, napominje Pezelj, uvjerena da se na taj način neće vratiti povjerenje građana u europski projekt.

– Dapače, oni se sve manje osjećaju Europljanima. I dok su nacionalne vlade i Europska komisija novcem poreznih obveznika spašavale financijski kapital odnosno banke, koje su i proizvele krizu, pogubnim mjerama štednje masovno su osiromašili građane, i to nastavljaju činiti. Istovremeno uopće se ne vrednuje pozitivan utjecaj rada migranata na nacionalne ekonomije, na konkurentnost, potrošnju, na održivost sustava socijalne sigurnosti, posebice mirovinskog, kaže naša sugovornica.

»Novi dogovor« s Velikom Britanijom sadrži i druge prijedloge koji se tiču konkuretnosti EU-a, jačanja suvereniteta država članica, osobito njihovih nacionalnih parlamenata, ekonomskog upravljanja, odnosno davanja jamstava zemljama poput Britanije koje nisu uvele euro da neće biti diskriminirane ili pogođene odlukama eurozone… O tim prijedlozima još se razgovara, a zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula očekuje da će neki od prijedloga biti i modificirani.

Prema njegovoj ocjeni, neke od predloženih ideja »ozbiljno zadiru u identitet Europske unije«, odnosno u praksu da se Unija »drži integrirano na jednom visokom stupnju«. Britanski premijer prepoznao je kao vrstu svog političkog cilja da to razlabavi, smatra Picula. I on primjećuje da je Cameron zainteresiran da EU zajamči punu slobodu kretanja roba i novca, »ali ne i ljudi, pogotovo ne njihovih prava«, što reflektira poziciju Britanije od samo početka, a Cameron je sada želi »uklesati u mramor«.

Opipljive posljedice

Hoće li mu to poći za rukom, odlučit će šefovi vlada i država članica, možda već na summitu u veljači. Na njihovu odluku, izvjesno je, utjecat će i odgovor na pitanje koje bi bile političke i gospodarske posljedice britanskog napuštanja EU-a. Da Velika Britanija, nakon 43 godine članstva, napusti Uniju, bio bi to presedan u povijesti EU-a – unatoč tome što je 1982. godine Grenland, zbog neslaganja s Bruxellesom oko ribarskih kvota, izglasao izlazak iz Unije koji je stupio na snagu tri godine kasnije. No, Britanija je jedno od najjačih europskih gospodarstava, stara zemlja članica, koja je, iako poslovično rezervirana prema »kontinentu«, bitan kotač u europskoj integraciji.

Napuštanje Unije imalo bi opipljive posljedice i za britansko gospodarstvo. No, odgovor na pitanje bi li od toga imali više koristi ili štete, ovisi o tome koga pitate. Za zagovornike članstva, izlazak bi nedvojbeno nanio velike štete Britaniji, njezinim tvrtkama, financijskom sektoru, građanima… Suprotni tabor uvjeren je da bi Britanija, u pregovorima s Bruxellesom, mogla zadržati određene povlastice, kao što je pristup zajedničkom tržištu, primjerice, kroz Europski ekonomski prostor po uzoru na Norvešku, a istovremeno bi se riješila regulatornog i birokratskog tereta, uštedjeviši i na uplatama u zajednički europski proračun.

Precizne računice nema niti za moguće ekonomske posljedice za ostatak EU-a. U skladu s time, teško je procijeniti bi li i kolike eventualne štete moglo imati i hrvatsko gospodarstvo. Velika Britanija nije među najvažnijim trgovinskim partnerima Hrvatske, podsjeća predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago, napominjući da je, međutim, Britanija važna i zbog toga što »preko nje, imate pristup i prema drugim zemljama Commonwealtha«.

– U interesu je Hrvatske da Velika Britanija ostane dio Europske unije, smatra Bago koji procjenjuje da bi, u slučaju tzv. Brexita, nastale određene štete za europsko, pa i hrvatsko gospodarstvo, ali bi još i veća bila politička šteta za EU jer bi Unija pokazala »da nije u stanju naći zajednički jezik i rješavati krize«.

Nije isključeno da bi britanski primjer poželjele slijediti i neke druge članice EU-a, pa eurozastupnika Ivana Jakovčića ne iznenađuje što prijedlozi za dogovor idu u pravcu da se zadovolje interesi Velike Britanije. To se odnosi i na prijedlog vezan uz radnike, odnosno za ograničavanje njihovih prava.

– To je loša odluka za slobodu kretanja i zajedništvo u Europi, ali je ipak manje bolna odluka od onoga što visi nad svima nama, a to je mogućnost raspada arhitekture EU-a, upozorava Jakovčić. Napominje pritom i da odluka o pravima radnika Hrvatsku  ipak, barem zasad, ne treba toliko zabrinjavati budući da je hrvatskim građanima u potrazi za poslom atraktivnije tržište Njemačke, Austrije, Italije… A trenutno nema naznaka da bi i te zemlje mogle posegnuti za istom mjerom, ako im bude na raspolaganju.

Nove dileme

Slično razmišlja i europarlamentarka Dubravka Šuica koja ističe da je ključna uloga sada na Europskom vijeću za koje očekuje da će ipak popustiti Britaniji.

– Moramo procijeniti što je vrednije za Europsku uniju, a vrednije je da smo skupa s Velikom Britanijom u EU, kaže Šuica.

No, i postizanje dogovora imat će dubokih posljedica za budućnost Europske unije. Na tu mogućnost upozorava Picula: »Cameronova nastojanja mogla bi pribaviti imitatore« u EU. Ako se danas-sutra nekom drugom europskom lideru ili državi ne budu sviđale europske obveze, mogli bi na sličan način zaprijetiti izlaskom iz EU-a i tražiti da dobiju nešto što u tom trenutku temeljnim ugovorima nije predviđeno.

– Zato je jako važno kako će se postaviti Europsko vijeće, kaže Picula, dodajući da trenutno u tom tijelu (koje čine premijeri i/ili predsjednici država članica) sjedi dosta ljudi koji dijele Cameronovu viziju i žele vidjeti Bruxelles što dalje od onoga za što smatraju da spada u nacionalne ovlasti.

Drugim riječima, čak i postizanje dogovora otvara nove dileme za EU. Kako to Picula pojašnjava, pitanje je što ako ovaj tip zahtjeva postane »zarazan«, odnosno ako se zemlje članice počnu raznim protekcionističkim mjerama izuzimati iz europskog zakonodavstva. Zato Picula zaključuje da je pitanje dogovora s Britanijom značajno i zbog toga što će profilirati Uniju za godine koje dolaze.

novilist.hr

tačno.net
Autor 8.2.2016. u 10:35

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija