Carine na meksičku robu
Američko gospodarstvo poziva na uzbunu

Povezani članci

• Hiljade na protestu u Minsku uprkos policijskim pretnjama silom
• Demokrate zadržavaju kontrolu nad Senatom nakon ključne pobjede u Nevadi
• Haos u Kolumbiji: U Bogoti uveden policijski sat, građani gnjevni zbog reformi
• Merkel pozvala EU da osigura vanjske granice
• Porošenko: Sporazum o pridruživanju s EU 16. rujna
• Kako žive deca u gej brakovima: Voljeni, uspešni, ponosni

Američko gospodarstvo poziva na uzbunu" />

Foto: AFP

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Donald Trump hoće da uvede nove carine na meksičke proizvode. Gospodarstvo upozorava na opasnost ovih mjera. I centralna banka Fed je pod pritiskom.

U SAD su gospodarska udruženja oštro kritikovala od predsjednika Donalda Trumpa najavljeno povećanje carina na uvoz iz Meksika. Sektorska udruženja upozoravaju da će carine negativno uticati na poslove i potrošače u SAD, koji već trpe pod dejstvom trgovinskog spora sa Kinom.

Uticajna američka trgovinska komora traži puteve da zaustavi ovu namjeru. „Mi nemamo drugog izbora nego da iskoristimo svaku mogućnost da ove planove srušimo“, kazao je vicepredsjednik organizacije, Neil Bradley, u petak. Ispituju se i pravne mogućnosti. Posebno je pogođena automobilska industrija, ali i udruženja iz oblasti energije i agrara se izjašnjavaju protiv povećanja carina.

Vlada u Vašingtonu ne prihvata ovu zabrinutost. Američka preduzeća bi trebala da zahtijevaju od svojih meksičkih partnera da utiču na svoju vladu kako bi se ova borila protiv ilegalne imigracije, zahtjeva glasnogovornik Bijele kuće, Judd Deere. Trump je najavio carine na svu meksičku robu da bi tu zemlju prisilio na mjere protiv ilegalne imigracije. Ako Meksiko ne reagira, carine bi od juna do oktobra trebale rasti u pet procentnih koraka do 25 procenata.  Meksički ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard leti u Vašington da bi pregovarao o rješenju.

Automobili, energija i pivo

Meksiko je prije svega zbog svoga niskog nivoa plata poželjna lokacija za proizvođače automobila. Odatle se snabdijeva američko tržište. Automobili i autodijelovi predstavljaju najveći dio izvoznih dobara Meksika u SAD. Udruženje autoisporučilaca Mema upozorava da carine djeluju na potrošače kao porez. Proizvodi bi poskupjeli a radna mjesta i investicije bi bili ugroženi. „Zaključak: Ovaj korak podriva stabilnost američkog gospodarstva“, objašnjava ovo udruženje. Automobilski sektor već trpi pod od Trumpa uvedenim carinama na čelik i aluminijum, koje poskupljuju proizvodnju u SAD. Preduzeća kao General Motors, Tesla ili Fiat Chrysler već su zatražili izuzeće.

I energetski sektor bi bio pogođen carinama jer iz Meksika dnevno dolazi do 700.000 barela nafte u rafinerije u SAD gdje se prerađuju u benzin, dizel i druge proizvode. Sa svoje strane Meksiko kupuje dnevno više od milion barela ulja i benzina iz Amerike. Energetski koncern Chevron se naprimjer boji da bi odvjetne mjere Meksika mogle ugroziti ovaj lukrativni posao. Udruženje američke petrohemije upozorava na moguće povećanje cijena benzina u SAD. I pivarski sektor pokazuje jaku povezanost obadvije susjedne države: Veliki dio meksičkog piva koje se proda u Americi proizveden je iz američkog ječma i hmelja. „Da li vozači kamiona, seljaci, mjesni trgovci ili omiljene gostionice – sve grupe će biti pogođene ovom odlukom“, kazao je sagte Jim McGreevy, predsjednik udruženja američkih pivovara.

Prije kratkog vremena Amerika, Meksiko i Kanada usvojili su trgovinski dogovor. Međutim sada raste nesigurnost da li bi se dogovor kao što je planirano uskoro mogao ratificirati. Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador smatra da ne postoji razlog da se ratifikacija USMCA stavi na led. Meksikanci bi htjeli ispuniti svoje obaveze da bi ugovor stupio na snagu. U Kanadi je ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland rekla da se radi o bilateralnim odnosima SAD i Meksika i odbila je da to komentariše. Dogovor USMCA je ispregovaran prošle godine nakon više od 15 mjeseci djelom teških razgovora.

Sniženje kamata sve vjerovatnije

Stručnjaci smatraju da bi prijetnja uvoznih carina na meksičku robu mogla Centralnu banku Fed pokrenuti da još u ovoj godini smanji kamatne stope. Izgledi na stalno rastuće carine na uvoz iz susjedne države značajno su povećali rizik za gospodarstvo i vjerovatnoću da Fed na to mora odgovoriti, smatra cijeli niz analitičara i ekonomista. „Šteta za poslovno povjerenje mogla bi biti trajna“, napisao je ekonomista JP Morgan Michael Feroli.

Za slijedeću sjednicu sredinom juna malo stručnjaka računa sa smanjenjem kamata ali u septembru i decembru mogla bi Centralna banka učiniti ove korake, prognozira Feroli.

Finansijska tržišta kalkulišu sa dva smanjenja kamata u ovoj godini, svaki puta za 0,25 procentnih bodova. Analitičari banke Barxlays čak očekuju da će Centralna banka smanjiti kamate za ukupno 0,75 procentnih bodova. Sada osnovna kamata leži u rasponu od 2,25 do 2,5 procenata nakon što su je monetarne vlasti na čelu sa Jerome Powellom prošle godine zbog dobre konjukture agresivno podigli.

Ove godine zbog trgovinskog konflikta sa Kinom i slabijeg svjetskog gospodarstva napravili su pauzu. Smanjenje kamata kao što je zahtijevao predsjednik Trump Fed je smatrao neopravdanim jer su mnogi podaci o konjukturi ukazivali na neprekidni rast.

Međutim to bi se sada moglo promijeniti. Novi spor oko carina sa susjednom zemljom koji posebno pogađa auto, naftni i agrarni sektor moglo bi pokrenuti Fed da upotrebi svoju municiju u sniženju kamata. Konjukturni izgledi su postali lošiji, kaže analitičar Cornestone Roberto Perli. Dejstvo carina je teško procjeniti. „Međutim bilo bi naivno vjerovati da samo Meksiko time može nešto izgubiti.“

faz.net