Česi u krizi štede, pokazuju istraživanja. Od čega odustaju, a od čega ne?

Povezani članci

• Najmanje 29 žrtava poplava u Indoneziji
• Incident u Francuskoj: Nuklearni lanac
• Anketa: Škoti za nezavisnost od Velike Britanije
• Japanski premijer: Učiniti sve da se zaustavi ispaljivanje rakete
• Najmanje 116 ljudi poginulo u sukobu bandi u ekvadorskom zatvoru
• UN i WHO šalju nove konvoje u Siriju

Foto: Profimedia.cz

Ekonomska kriza i brzo rastuće cijene (ne samo) energije prisilile su mnoge Čehe na promjenu njihovih navika. Više nego ikada prije koncentrisali su se na uštede u oblasti energije. Razmatraju izdatke za aktivnosti u slobodno vrijeme. Međutim stalno kupuju ali drugačije nego do sada.

Piše: Dana Jakešová, preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Aktuelno istraživanje firme Edenred pokazalo je da Česi najviše štede na jelu i energiji. Na grijanju i osvjetljenju nastoji uštediti skoro 67 posto upitanih. Preko polovine je priznalo da štedi u kupovini i kupuju jeftinije namirnice. Isti broj je u vezi sa ekonomskom krizom ograničio posjete restoranima.

A uštede traže i na drugim mjestima. Četiri od deset ljudi prema istraživanju Edenreda ide manje na kulturne i društvene akcije, isti broj ograničava kupovinu odjeće. Trećina ljudi odlaže kupovinu robe za dugotrajnu upotrebu, naprimjer elektronike, 28 posto ljudi štedi na aktivnostima u slobodnom vremenu.

Četvrtina ispitanih manje koristi usluge osobnog karaktera, naprimjer ide rjeđe frizeru, manje troši na kozmetiku ili zubnu higijenu. Oko 16 posto ljudi manje se vozi autom. Međutim, zanimljivo je da mnogo manje ljudi ograničava potrošnju alkohola koja je dugoročno u zemlji, u međunarodnom poravnanju, na veoma visokom nivou.

Nova kućna tehnika kasnije

Ove trendove potvrđuje i praksa. I podaci trgovaca pokazuju da su ljudi odlučili da više štede. Prihod e-commerce se u trećem kvartalu ove godine zaustavio 5 posto ispod nivoa prošle godine. „Još krajem augusta je izgledalo da će u godišnjem poređenju cifre biti na nuli što bi značilo da se prihod e-commerce vratio na lanjski nivo. Međutim, u septembru su mnogim ljudima došla nova plaćanja, a zajedno sa znatno hladnijim vremenom počelo je razmišljanje o nadolazećoj zimi. U poređenju sa prošlom godinom ljudi su trenutno smanjili kupovine,“ opisuje tok trećeg kvartala u e-commerce Tomáš Braverman, CEO grupe ocjenjivača u regionu CEE Heureka Group.

Taj trend se prema podacima Heureka Group najviše odrazio na kategorijama kao što je mala bijela tehnika, možda suvišne stvari. Na godišnjem nivou u trećem kvartalu se smanjila prodaja naprimjer robotskih usisivača (-42 posto), sušilica veša (- 40 posto), mašina za kafu (-18 posto), mašina za pranje suđa (-18 posto) ili kuhinjskih robota (-14 posto).

Više robe po nižim cijenama

Ekonomska neizvjesnost i rastuće cijene međutim mijenjaju pristup ljudi baš ka kupovini proizvoda za svakodnevne potrebe. Kupovina se više promišlja i planira. „U podacima vidimo da se u mnogim kategorijama kupuje praktičnije pakovanje sa više komada, razna multi pakovanja, koja u konačnici mogu sniziti cijenu jedinice proizvoda”, objašnjava Michal Buzek, šef analitičara savjetnika za kupovinu Heureka.cz.

Kao primjer navodi se sortiment iz drogerije, naprimjer dječije pelene ili toaletni papir. Dok su lani najprodavanija pakovanja toaletnog papira bila po 8 i 16 komada ove godine prodaju su predvodila pakovanja od 48 i 32 komada. Njihova cijena je za godinu porasla za 23 posto. Pelene su poskupile za godinu za 16 posto, a i ovdje su kupci sa pakovanja od 30 komada prešli na mega povoljni paket od 170 komada.

Skuplje namirnice se toliko ne kupuju

Slično se ljudi ponašaju i pri kupovini namirnica. Svejedno da li u prodavnici ili online. I ovdje kupci svoje kupovine više planiraju. „Naprimjer na mobilnoj aplikaciji Moj Globus se standardno najviše koristi ‚Akcijska ponuda‘ i ‘Popis za kupovinu’ koji pomažu u planiranju kupovine”, kaže Aneta Turnovska, glasnogovornik Globusa.

 Kod kupaca u Globusu povećava se interes za proizvode vlastitih marki tog lanca. To je radi traženja niže cijene, a i dobijenim iskustvom o kvalitetu tih proizvoda. Razumljivo da privlače i veća ekonomska pakovanja bilo da se radi o namirnicama ili drogeriji.

Nasuprot tome, u Globusu su zabilježili opadanje interesa za kvalitetnije robe kao što je alkohol poznatih marki, luksuznije čokolade ili poslastice. „Međutim, sada pred Božić se taj trend može opet promjeniti,“ dodaje Turnovska.

Online kupovina namirnica ostaje u trendu…

Smanjenje kupaca ne bilježe ni online supermarketi. Baš suprotno, naprimjer Košik.cz bilježi rastući broj. Sve više kupaca je pritom iz manjih mjesta u Češkoj i na Moravi. “To, da su online supermarketi skuplji ili manje povoljni za redovnu kupovinu je naime mit,” kaže František Brož, glasnogovornik Košik.cz. “Nastao je jednostavno – imamo tako široku ponudu da osim svakodnevnih namirnica za niske cijene imamo i niz kvalitetnih proizvoda.”

Kao prednost navodi i činjenicu da kupac u online supermarketu pregledno vidi sve cijene. Pojeftinjenu robu ne mora “loviti” po cijeloj radnji. “Kupci tako mogu kupovati u formi ‚multibuy‘ ili ‚više za manje‘ – znači ako kupi više proizvoda onda su oni jeftiniji,” dodaje Brož. To se naprimjer isplati kod pića, jogurta, ali i skupljih pozicija kao što su pelene, tablete za mašinu za pranje suđa ili deterdženti koji se mogu povoljno kupiti za zalihu.

Osim toga redovito se na Košiku rasprodaju proizvodi kojima se bliži istek roka upotrebe ili imaju malu trajnost. “Ako znate da ćete večeras peći meso, možete kupiti bio farmersko meso za cijenu normalnog i biti veseli. Pomaže da se ne rasipa, a još budete uživati u jelu”, kaže Brož.

A dalja ključna stvar – pri online kupovini prije nego što platite uvijek znate koliko će vas koštati i možete kontrolisati sastav poziciju po poziciju. Ako ste prekoračili planirani iznos možete u miru razmisliti šta izbaciti iz košare potpuno ili zamijeniti za jeftinije. A od srednje velike kupovine nećete ništa platiti za prevoz.

… međutim mijenja se spisak za kupovinu

Međutim, sastav nabavke se promijenio, isto kao i u standardnim prodavnicama. „Svaki kupac ima omiljene druge proizvode a te nastoji kupiti u najvišem kvalitetu. Može to biti maslac, hljeb, mlijeko, sir ili naprimjer farmersko suho meso,“ opisuje Brož. U drugih proizvoda se priklanjaju markama koje traže optimalni odnos između kvaliteta i cijene.

Onda je grupa proizvoda koja se prorijedila u košarama – to su stvari za užitak, poput grickalica, slatkiša, slatkih pića, egzotičnijeg voća, vina. Odnosno one brze kupovine, kada ljudi ubacuju par stvari u “košaru” za koje upravo imaju apetit, a za dva-tri sata ispred televizije grickaju svoje omiljene čipsove. To ne znači da se te stvari uopšte ne kupuju. Puno češće kupci tih proizvoda čekaju na akcijsku ponudu.

Na drugu strani pojavili su se novi tipovi kupovine. „Može se vidjeti da ljudi više kuha kod kuće i pripremaju užinu – za školu ili posao. Dakle uz velike kupovine radi se više „dopunskih“, sa svježim povrćem, pecivom i mliječnim proizvodima,“ ukazuje Brož na nove trendove.

Restorani i kafane

Objedi u restoranima su znatno poskupili. Iz plaćanja bonovima za topli obrok Gastro Pass Card frme Sodexo Benefity naime proizlazi da je u septembru prosječna cijena objeda dostigla 172 krune (14 KM). U Pragu nedostaje još manje od pet kruna da bi cijena objeda prešla granicu od 200 kruna (16 KM). Najjeftinije je u septembru bilo u Olomouckom okrugu (152,6 kruna) i na Visočini (154 krune).

Statističari međutim istovremeno govore da se objeda kao prvi odriču ljudi koji nemaju ka dispoziciji bonove za topli obrok. Potvrđuje to i Unija saveza poslodavaca Češke Republike prema kojima ti koji imaju bonove odlaze na objed dva puta češće nego oni koji umjesto toga imaju neoporezovanu gotovinu u vidu paušala ili na koncu nemaju nikakav prijem. “Bon za objed je tako jedna od malo učinkovitih stvari koje mogu spriječiti trenutni odliv gostiju iz restorana i istovremeno poboljšavaju budžet porodice”, misli Jan Michelfeit iz firme Sodexo Benefity.

Uz to u restoranima koji su uključeni u program “Novac nazad” ljudi mogu dobiti do 15 posto potrošenog nazad na konto bonova. Znači da čovjek koji dobija bonove u vrijednosti od 180 kruna, što je aktualno poreski najbolja vrijednost bonova na dan, ima za mjesec 3.600 kruna. A ako svih 20 radnih dana objeduje u restoranu koji je uključen u program „Novac nazad” može zahvaljujući tome dobiti 540 kruna mjesečno.

I sami restorani i kafane nastoje izaći u susret mušterijama. “Lagano povećanje cijena nastojimo mušterijama kompenzirati poboljšanim ponudama, prednostima kluba vjernosti i uključivanjem cjenovno pristupačnijih proizvoda u naš prodajni portfolio,” potvrđuje Aleš Franek, direktor Costa Coffee ČR.

idnes.cz