Deca Islamske Republike koja su ustala protiv klerikalnog režima

Golnaz Esfandiari
Autor/ica 31.12.2020. u 07:49

Deca Islamske Republike koja su ustala protiv klerikalnog režima

Piše: Golnaz Esfandiari

Otac Ruholaha Zama, sveštenik koji je služio kao šef iranske državne propagandne agencije 80-ih, dao mu je ime po vođi revolucije iz 1979. godine i osnivaču Islamske Republike, ajatolahu Ruholahu Homeiniju.

Ali kad je odrastao, Ruholah Zam se okrenuo protiv klerikalnog establišmenta koji je stvorio njegov čuveni imenjak, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Zamove opozicione aktivnosti – uključujući njegov popularni kanal Amadnjuz na društvenoj mreži Telegram s više od milion pratilaca – koštale su ga života pošto su iranski zvaničnici optužili kanal za podsticanje nasilja tokom masovnih protesta od decembra 2017. do januara 2018. godine.

Zam, koji je za sebi izabrao ime Nima umesto Ruholah, obešen je 12. decembra pošto je osuđen po nejasnoj optužbi za “korupciju na Zemlji”. Ta krivična optužba koristi se protiv disidenata, špijuna i onih koji pokušaju da sruše islamski establišment.

Imao je 42 godine.

Zam je 2019. navodno, pod nejasnim okolnostima, namamljen u Irak iz Pariza, gde je živeo u egzilu. Veruje se da su ga uhvatili pripadnici Islamske revolucionarne garde (IRGC) i odveli u Iran gde je poslat na sud i osuđen na smrt.

Zam je samo jedan od nekolicine sinova i kćeri Islamske Republike koji su se pobunili protiv sistema koji su stvorili njihovi očevi.

Veruje se da je Zam – koji je otvoreno rekao da radi na rušenju islamskog establišmenta kojeg je optužio za “pljačkanje zemlje” – jedini od tih potomaka koji je nedavno pogubljen.

Njegov otac Mohamad Ali Zam nije uspeo da ga zaštiti od vlasti ili da spreči njegovo pogubljenje. Sveštenik je na Instagramu napisao da njegov sin nije ni znao da je njegova smrtna kazna potvrđena u žalbenom postupku kada su se otac i sin sastali dan pre nego što je obešen.

Među ostalim istaknutim “pobunjenicima” je i najstariji Homeinijev unuk Hosein Homeini, koji je bio otvoreni kritičar, kako je smatrao, represivnog sistema koji je osnovao njegov deda.

U medijskim intervjuima je optuživao iranske lidere da ugnjetavaju narod i krše ljudska prava.

Homeini je 2003. otišao u SAD, gde je objavio da Iranci žele demokratiju i slobodu, dodajući da su uvideli da religija treba da bude odvojena od države.

U Iran se vratio s porodicom 2005. godine i, prema nekim izveštajima, stavljen je u privremeni kućni pritvor u svetom gradu Kom, mada nije procesuiran.

Medijski izveštaji su kasnije sugerisali da su ograničenja ukinuta pošto su njegovi ugledni rođaci posredovali u njegovo ime. Profesor na Teheranskom univerzitetu 2018. je objavio fotografiju s Hoseinom Homeinijem i napisao da je unuk osnivača islamske republike “zauzet predavanjem i diskusijama” u Komu.

Nema popusta kod stare garde

Najstariji sin bivšeg komandanta Revolucionarne garde Mohsena Rezaja takođe je bio kritičan prema iranskom establišmentu. Ahmad Rezaj se 1988. preselio u SAD gde je u intervjuima za medije snažno napadao klerikalni establišment, optužujući ga za izvođenje “terorističkih napada”.

Ahmad Rezaj (desno) s ocem, bivšim komandantom Revolucionarne garde Mohsenom Rezajem. (arhivska fotografija)
Ahmad Rezaj (desno) s ocem, bivšim komandantom Revolucionarne garde Mohsenom Rezajem. (arhivska fotografija)

On se vratio u Iran 2005. godine, ali nije bio suočen s krivičnim gonjenjem. Šest godina kasnije pronađen je mrtav u hotelu u Dubaiju. Neki izveštaji sugerišu da je umro od “prevelike doze lekova”.

Fazeh Hašemi Rafsandžani, ćerka jednog od osnivača Islamske Republike, bivšeg predsednika Akbara Hašemija Rafsandžanija, takođe je postala otvorena kritičarka establišmenta.

Fazeh Hašemi Rafsandžani je ćerka pokojnog iranskog predsednika Akbara Hašemija Rafsandžanija. (arhivska fotografija)
Fazeh Hašemi Rafsandžani je ćerka pokojnog iranskog predsednika Akbara Hašemija Rafsandžanija. (arhivska fotografija)

Ona je upozorila je da je sistem – čijem je stvaranju pomogao njen otac – oslabljen i da bi mogao da se uruši. Takođe je rekla da su iranski lideri “zloupotrebljavali” islam da bi progurali svoje ciljeve.

Fazeh Hašemi Rafsandžani je u intervjuu 2018. rekla da su “zastrašivanje” i “strah” glavne stvari koje podupiru islamski režim.

Nekoliko puta je na kratko privođena i 2012. je dobila šestomesečnu kaznu zatvora zbog “širenja propagande protiv sistema”, što je optužba koja se često iznosi protiv kritičara i intelektualaca.

Rafsandžani je 2016. izazvala je kontroverzu kada je posetila bivšeg cimerku iz zatvora, liderku verske zajednice Bahai koja je suočena s državnim progonom od Islamske revolucije 1979. godine.

Moćni sveštenici su sastanak opisali kao “odvratan” i protivan normama dok je bilo poziva da se ona procesuira. Njen otac je takođe kritikovao sastanak opisujući veru Bahai koja je nastala u Iranu kao “devijantnu sektu”. Ona je kasnije u intervjuu rekla da nije zažalila zbog sastanka.

Podele unutar porodica počele su u prvim godinama revolucije kada su neki sinovi i rođaci zvaničnika Islamske Republike pridružili grupama kao što je Organizacija mudžahedin kalk (MKO), koja je osamdesetih izvršila niz smrtonosnih napada i kasnije stala na stranu Iraka tokom krvavog iransko-iračkog rata 1980-88.

Među njima je Hosein Džanati, jedan od sinova šefa moćnog Saveta čuvara, ajatolaha Ahmada Džanatija koji je takođe i predsednik Skupštine eksperata. Ta grupa ima zadatak da nadgleda rad vrhovnog vođe i bira njegovog naslednika.

Ajatolah Ahmad Džanati, šef iranske Skupštine eksperata. (arhivska fotografija)
Ajatolah Ahmad Džanati, šef iranske Skupštine eksperata. (arhivska fotografija)

Prema nekim izveštajima, Hosein Džanati je ubijen u sukobima sa snagama bezbednosti 1981. Njegov brat, bivši ministar kulture Ali Džanati, rekao je u intervjuu 2017. da ajatolah Džanati nikada nije izrazio tugu zbog smrti svog sina, ali je dodao da je “definitvno veoma uzrujan” zbog njegove sudbine.

Još jedan istaknuti slučaj sina koji se udaljio od stavova svog oca je sin bivšeg vođe molitvi u gradu Orumieh, Golama Reze Hasanija, koji je član levičarske organizacije Fedaijin kalk.

Hasani je u svojim memoarima 2005. opisao kako je pomogao vlastima da uhapse njegovog sina Rašida 80-ih godina. Rašid je pogubljen ubrzo posle hapšenja.

Hasani je rekao da nije bio tužan kada je čuo vest o pogubljenju Rašida zato što je osećao da je obavio svoju dužnost.

“Kada je reč o islamskoj revoluciji, nikada neću oklevati da obavim svoje dužnosti, čak i kada je reč o mom sinu”, rekao je on.

RSE

Golnaz Esfandiari
Autor/ica 31.12.2020. u 07:49