Demokratska dilema

Jeremy Shapiro
Autor 23.12.2021. u 11:29

Demokratska dilema

Foto: DPA

Prijeti li povratak Trumpa? Umjesto da sve karte stavljaju na popularne mjere, Biden i njegova partija trebali bi poboljšavati narativ jačine.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Tamna vremena za američke demokrate u Vašingtonu: Podrška predsjedniku Bidenu pala je na nešto iznad 40 posto i približava se Trumpovom rekordnom padu. U Virdžiniji su po prvi puta nakon 2009. izgubili guvernerske izbore, a u Njudžersiju su poraz tijesno izbjegli. Ankete, koje su provele same demokrate pokazuju koliko je Biden izgubio podršku. Širom zemlje u izbornim krugovima gdje su rezultati tijesni oni su u zaostatku. Oko 52 posto biračkog tijela je nezadovoljno Bidenovim radom. Prema svemu, ovo nazadovanje ukazuje na mogući poraz na izborima za kongres u novembru 2022. Trenutno se demokrate pripremaju za slučaj da izgube svoju malu većinu u predstavničkom domu i možda čak i u senatu.

Razlozi za pad demokrata u očima birača su mnogobrojni i kontraverzno se diskutuju. Mnogi stručnjaci vide razlog u tome da Biden, nasuprot svome obećanju, nije pandemiju stavio pod kontrolu. Drugi smatraju inflaciju, probleme u lancima isporuke i slab konjukturni oporavak odgovornim za Bidenove neugodnosti. Neki ukazuju na nedostajuću snagu u vođenju i izostanak političkih uspjeha: katastrofalan poraz u Afganistanu i povlačenje američkih trupa, dugo i teško nadmetanje sa republikancima oko izglasavanja infrastrukturnog paketa u kongresu, i činjenica da Biden čak ni svoju vlastitu partiju ne može pokrenuti na davanje saglasnosti za ogromna socijalna izdavanja – osnovu njegove unutrašnjo-političke agende.

Do sada Biden kod centralnih tema nije briljirao sa kompetentnošću.

Pritom je Biden obećao da će se sa njim u Bijelu kuću vratiti kompetentnost i politička mudrost. On će dovesti tim političkih profesionalaca i upravljati zamkama parlamentarnog mehanizma u kongresu. Do sada Biden kod centralnih tema nije briljirao sa kompetentnošću.

Sve ovo naravno omogućava da ponovo oživi strah od prijetećeg povratka nekadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa. Izgleda da je jasno da se Trump zagrijava za novu kandidaturu za predsjednika: On drži mitinge, javlja se za riječ sa oštrim stavovima i napadima na svoje protivnike – sa zaglavljem pisma koje jako sliči onom predsjednikovom i poslao je, svejedno iz kojeg razloga, čak i izaslanika“ na Balkan. U republikanskoj partiji je i dalje veoma omiljen iako on u cjelini razdjeljuje stanovništvo. Podrška kod pristalica vlastite partije doseže često do 90 posto to nije u istoriji uspio još ni jedan predsjednički kandidat. Odluči li dakle Trump da nastupi još jednom i zdravlje ga poslužinjegova nominacija za republikanskog predsjedničkog kandidata 2024. je skoro sigurna.

Republikanci trenutno u saveznim državama u kojima se odlučuju izbori pojačavaju svoje napore da ljude odbiju od izbora i da mogu oboriti tijesne izborne rezultate.

Mnogo manje je izvjesno kako bi on prošao na predsjedničkim izborima. Međutim, republikanci trenutno u saveznim davama u kojima se odlučuju izbori pojačavaju svoje napore da ljude odbiju od izbora i da mogu oboriti tijesne izborne rezultate. Ukoliko bi izbori ispali tako tijesni i kontroverzni kao 2020. mogli bi republikanci uspjeti prevarom preko elektorskog tijela doći do pobjede. Posljedica bi bila ili ustavna kriza ili drugi mandat Donalda Trumpa oboje nisu veseli izgledi za demokrate.

Apsolutno je moguće da se demokrate opet izvuku iz aktuelne depresije. Još smo na početku Bidenovog mandata i još mu ostaje vremena do međuizbora da svoj paket socijalnih davanja imenom Build Back Better provede kroz kongres i da pobere plodove svoga zakona o infrastrukturi kada on ostvari svoje blagotvorno djelovanje na konjukturu. Gubitak većine u kongresu bio bi doduše katastrofa ali ne bi značio kraj njegovog predsjedništva. U novijoj istoriji bilo je mnogo predsjednika koji su na međuizborima najmanje u jednoj od kongresnih komora izgubili većinu ali su se nakon poraza u određenoj mjeri oporavili. Često je prilika da se opozicija optuži za političke teškoće bila čak prednost i pomogla im je da poslije dvije godine opet budu izabrani to se desilo kod Reagana, Clintona i Obame. Kod Bidena bi moglo biti slično.

Same negativne emocije su ipak slab temelj za trajnu podršku.

Međutim, ponešto ukazuje na to da Bidenovi izazovi imaju dublje korijene i više su nego samo početne teškoće u predsjedavanju. Osnovni problem mogao bi biti da je stvarno malo ljudi eksplicitno glasalo za Bidena. Na izbore 2020. izašlo je toliko građana kao nikada prije. Učešće na izborima iznosilo je 67 posto biračkog tijela sedam posto više nego 2016. Razlog za dolazak na izbore onih koji da tada nisu izlazili bio je nedvosmisleno Trump: Kod demokrata on je djelovao tako da su išli na izbore da bi ga spriječili. Kod republikanaca on je mobilisao svoje pristalice. Mali dio Bidenovih birača izrazilo je oduševljenje demokratskim kandidatom, ali mnogi su pokazali svoju ogromnu mržnju prema Trumpu. Međutim, same negativne emocije su ipak slab temelj za trajnu podršku.

Predsjednik Biden vlada kao anti Trump. On pokušava, kao kontra sliku arogancije i političkog haosa, da stvori utisak političke kompetentnosti sa mirnom rukom. To ima političku logiku ali ponekad Biden djeluje umorno i bez inspiracije. Na predsjedničkim izborima 2024. on će imati skoro 82 godine. I sve manje se može tvrditi da se na njemu ne vidi njegova starost. Ipak izgleda da se on odlučio za ponovnu kandidaturu.

Mnoge demokrate se tajno nadaju da će Supreme Court ukinuti važeći zakon o pobačaju i time otvoriti put saveznim državama da opet zabrane pobačaj.

Republikanci već rade na poruci koja ciljano uzima u vizir Bidenove nepokrivene bokove: On pokazuje slabosti kod teme doseljavanja, u vanjskoj politici i u borbi protiv inflacije. U kulturalnim pitanjima on je izručen na milost i nemilost radikalnom krilu svoje partije naprimjer po pitanju da li takozvana critical race theory“, dakle spor o različitim školama mišljenja i pokretima o rasi i rasizmu, treba da se obrađuju u školskoj nastavi. Mnogo toga na ovim primjedbama je pretjerano ili jednostavno izmišljeno ali u međuvremenu se kristalizuje imidž Joe Bidena, koji bi 2024. mogao voditi tome da birači, koji za njega nisu baš zagrijani, ne izađu na birališta.

Demokrate trenutno reaguju na to time da još jače forsiraju svoju političku agendu. Oni hoće da svoj cjelokupan zakonodavni program realizuju iduće godine i uz to boduju sa uspjesima njihovog, tada više od pet biliona dolara, teškog paketa izdataka sa kojim će novac ići u različite popularne programe od pomoći tokom korone preko infrastrukture do brige o djeci. Mnoge demokrate se tajno nadaju da će Supreme Court ukinuti važeći zakon o pobačaju i time otvoriti put saveznim državama da opet zabrane pobačaj. Jer ovo bi na nacionalnom nivou izazvalo zakonodavnu debatu oko sporne teme gdje se mnoge demokrate vide u prednosti.

Ova agenda ima apsolutno snagu transformacije i prihvaćena je kod širokih narodnih masa. Međutim, možda ide mimo srži stvari naše polarizovane ere socijalnih medija. Ljudi političke mjere jedva primjećuju. Većina živi u mjehuru svoga plemena i trenutno se ne mogu ničemu podučiti.

Odlučujuće za pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD-u je visoko učešće na izborima. A za to je opet potreban emocionalni narativ koji govori o vlastitoj rukovodnoj snazi i čvrsto ukorijenjenom zlu suprotne strane. To znači: Ukoliko demokrate ne uspiju da odbace imidž slabosti oni će vjerovatno izgubiti ne samo međuizbore nego i predsjedničke izbore 2024. godine. I to neovisno od toga šta urade u zakonodavnom području.

Što se više demokrate koncentrišu na političke sadržaje utoliko je nažalost veća opasnost da će izgubiti izbore.

Jeremy Shapiro je direktor istraživanja kod European Council on Foreign Relations (ECFR).

ipg-journal.de

Jeremy Shapiro
Autor 23.12.2021. u 11:29