Druga u svijetu po broju zaraženih, ali s minimalnim brojem umrlih. Kako se Rusija bori protiv korone?

 Jelena Jurišić
Autor 27.5.2020. u 09:26

Druga u svijetu po broju zaraženih, ali s minimalnim brojem umrlih. Kako se Rusija bori protiv korone?

 fotografija: Vladimir Putin u posjetu bolnici u Moskvi u kojoj se liječe oboljeli od corona virusa (Kremlj)

Jednako odlučno kao što se suprotstavila zarazi (prva je počela zatvarati granice) Rusija se suočila i s gospodarskom krizom. Nezaposlenost se još nije povećala, zabranjen je izvoz žitarica, a ministar financija ima planove kako krpati proračun sve do 2024. godine

Svakog dana u posljednja tri tjedna Rusija je druga u svijetu po broju pozitivnih na testiranju na novi koronavirus, a od nedjelje je i po ukupnom broju zaraženih na drugom mjestu. Počelo je to razdoblje s oko 7.000 zaraženih, a posljednja dva tjedna kreće se oko 9-11 tisuća. Premda je ta brojka bila i 2-3 puta manja od dnevnog broja zaraženih u SAD-u, mogli smo i u našim i u stranim medijima, čak i početkom travnja kad je tamo bilo i 40 puta manje zaraženih nego sada, čitati i slušati kako je u Rusiji stanje katastrofalno, vlada kaos i potpuni raspad zdravstvenog sustava.

Da, broj pozitivnih na COVID-19, prema posljednjim podacima ruskog ministarstva zdravstva, prešao je 325 tisuća, što je svakako velika brojka. Do sada je ozdravilo gotovo 100.000 ljudi, a 27% oboljelih se liječi u bolnicama. Odnedavno je broj dnevno zaraženih manji od broja izliječenih, a Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako je Rusija ušla u fazu stabilizacije. Udio zaraženih u ukupnom stanovništvu kreće se oko 0,25%. Gotovo polovina,  preko 155 tisuće zaraženih stanovnici su Moskve, gdje je njihov udio oko 1,2%. No najvažnije je što je smrtnost u Rusiji niska, oko 1% (umrlih je 3250), a na samom početku rusko je zdravstvo od vlasti dobilo zadatak – boriti se za svaki život. Tamošnji zavod za javno zdravstvo navodi dva razloga niske smrtnosti: spremni i funkcionalni  zdravstveni sustav te rana prijava oboljelih liječniku, pri pojavi prvih simptoma.

Prvi zaraženi koji je stigao u Moskvu iz Evrope, točnije iz Milana, otkriven je 1. ožujka. Idući su stizali iz cijele sjeverne Italije, a potom i Courchevela, St. Moritza, Garmischa i drugih prestižnih skijališta. Kritičari zamjeraju proboj zaraze iz EU, no zaustaviti bolest putnika nije lako u tolikoj zemlji

Dodala bih još tri, prva dva su priprema i pravovremene reakcije još na samom početku epidemije u Kini koje su, po mišljenju tamošnjih virologa i epidemiologa, odgodile širenje zaraze virusa u Rusiji za dva mjeseca.  Prvi zaraženi otkriveni su 31. siječnja, oboje su kineski državljani. Tada je vlada donijela odluku o postupnom zatvaranju granice s Kinom, zbog čega je bilo žestoko kritizirana, i doma i u inozemstvu (Rusija je bila prva država koja je zatvorila svoju granicu zbog epidemije), a prometne veze svedene su na minimum. Uvedena je kontrola na graničnim prijelazima za sve putnike iz Kine te njihova obavezna samoizolacija, zatim i zabrana ulaska kineskim državljanima, a potom i državljanima Južne Koreje, Irana, kasnije Italije, Njemačke, itd. U veljači je zabilježeno još troje pozitivnih, to su bili putnici koji su vratili s kruzera Diamond Princess i nalazili su se u karanteni. Svi su ozdravili. A prvi zaraženi koji se stigao u Moskvu iz Evrope, točnije iz Milana, otkriven je 1. ožujka. Idući su stizali iz cijele sjeverne Italije, a potom i Courchevela, St. Moritza, Garmischa i drugih prestižnih skijališta. Od tada se virus širi zemljom. Kritičari vlastima zamjeraju taj proboj zaraze iz EU, no zaustaviti „bolest putnika“ kako tamošnji epidemiolozi nazivaju novi koronavirus, u tako velikoj državi izravno povezanoj zračnim prometom gotovo sa cijelim svijetom iz svojih milijunskih gradova čini se i na papiru kao nemoguća misija. Za dva tjedna prekinuta je nastava u školama i na fakultetima, a nakon još dva, od 29. ožujka  cijela je zemlja odlukom predsjednika Putina ostala doma, na plaćenim neradnim danima. Sve do 12. svibnja.

Treći razlog su znanje i iskustvo u liječenju raznih virusa, a međunarodni stručnjaci priznaju da su njihovi ruske kolege daleko ispred u liječenju virusa koji potječu od divljih životinja. Stoga je nekoliko njihovih timova vodećih virologa i infektologa na prvom stadiju epidemije otišlo pomagati Kini, dijeleći informacije s ruskim zdravstvenim sustavom. Po povratku prenosili su svoja iskustva, a potom je jedan od njih zajedno s cijelim vojnim laboratorijem i nekoliko vojnih timova prebačen u Italiju. Drugi kasnije u Srbiju, a treći u Armeniju. Tako su stjecali dragocjeno znanje i iskustvo na temelju kojega se u Rusiji danas liječe bolesnici.

„Spasila nas je Italija, dobivali smo detaljne informacije što se tamo događa, znali smo što nam prijeti pa smo pripremu snažno podigli te tako dobili nisku smrtnost“, izjavio je u dokumentarcu koji je emitiran na državnoj televiziji doktor Denis Procenko, ravnatelj moskovske 40. bolnice, tzv. Komunarke, glavne u gradu za liječenje oboljelih od COVID-a. Dodao je kako je sreća u nesreći što su polovina oboljelih u Moskvi, koja se davno počela ozbiljno pripremati za epidemiju i u kojoj je zdravstvo na visokoj razini.

Inače, oko 48% zaraženih nemaju nikakve simptome, nalaze se u svojim domovima u samoizolaciji i otkrivaju se zahvaljujući poprilično brojnom testiranju. Trenutno je u obaveznoj samoizolaciji oko 250.000 ljudi. Do sada je u Rusiji testirano više od 8,1 milijuna ljudi, posljednjih dana 300.000 dnevno, dok ih je prije mjesec dana bilo pet puta manje. Testiranja se provode u više od 670 laboratorija diljem zemlje, a u siječnju je Državni znanstveni centar za virusologiju i biomedicinu Vektor iz Novosibirska napravio prva dva sustava testova, koja su provjerena na uzorcima u Kini te su ih i državna agencija i WHO odobrili. Osim tog, provodila su ih još samo tri laboratorija, dva u Moskvi i jedan u Sankt Peterburgu, koji je  kasnije napravio vlastit test. U Novosibirsk su iz svakog novog laboratorija u kojem su pokrenuta testiranja dva tjedna slani svi uzorci na provjeru. U međuvremenu je test poboljšan, pokrenuta je proizvodnja, do sredine ožujka „izbačeno“ je 100.000  sustava za testiranje, a do tada ih je Rusija već dijelila zemljama kojima je harala epidemija, poput Kine, Irana i Italije.

Prije tri tjedna pokrenuta su i serološka testiranja, kako bi se otkrilo stvarno stanje s brojem oboljelih, pronašle osobe s imunitetom te potencijalni davatelji krvi, uz one koji su već ozdravili, iz koje se izrađuje plazma pomoću koje se eksperimentalno liječe najteži bolesnici. Prvi krug testiranja proveden je na medicinskim djelatnicima, a on je pokazao kako je udio pozitivnih na antitjela među njima 20%. U Moskvi je počelo masovno besplatno testiranje, svakog dana u 30 klinika poziva se 70.000 ljudi, a uskoro će i u drugim regijama. Istovremeno se u mnogim ruskim znanstvenim institutima provode istraživanja čiji je cilj pronaći lijekove i cjepiva protiv virusa. Trenutno se provode klinička ispitivanja za 5 lijekova i tri cjepiva, od 47 na kojima znanstvenici rade. Za jedno cjepivo su počela testiranja na ljudima.

Iako stanje nije katastrofalno ni kaotično, problema ima, doduše manje nego u prvim tjednima epidemije. Prvenstveno s nedostatkom medicinskog osoblja, pogotovo u Dagestanu, Moskvi i nešto manje u Moskovskoj oblasti, a na područje glavnog grada i okolice otpada oko 60% svih zaraženih u zemlji. S tim se problemom polako suočavaju i Sankt Peterburg i Nižnji Novgorod, koji slijede po broju oboljelih. Otprilike oko 30% osoblja u moskovskim bolnicama koje liječe oboljele zaraženi su, a njihov udio među smrtno stradalima je oko 10%. Do sada je u cijeloj Rusiji kao ispomoć angažirano više od 44.000 studenata posljednje dvije godine i poslijediplomskih studija medicinskih fakulteta. Svakodnevno stotine sestara i liječnika prolaze obuku za borbu sa zarazom, a dio ih se s poliklinika prebacuje u bolnice na ispomoć. A Agencija za medicinu i biologiju pripremila je tzv. rezervu liječnika i medicinskih sestara, te ih iz regija gdje je niska razina pozitivnih prebacuje u one kojima nedostaje osoblje.

Nedostatka ležajeva i prostora za liječenje zasad nema. Najbliža tome je opet Moskva, koja je prije pandemije u svojih 115 bolnica imala ukupno 30.000 kreveta, a do kraja travnja 22.000 su u 30-ak bolnica pripremljene za oboljele od virusa, od kojih 1.500 otpada na montažnu specijaliziranu bolnicu sagrađenu za mjesec dana u predgrađu. Početkom svibnja počelo je preuređivanje dodatnih pet velikih prostora (izložbeni centar, sportske dvorane i šoping centar) u privremene stacionare s još 3.000 kreveta, no od proteklog vikenda značajno se smanjuje broj novozaraženih Moskovljana. U cijeloj zemlji pripremljeno je više od 164.000 bolničkih kreveta za oboljele.

Tatjana Gulina izvještava o desetostrukom poskupljenju opreme i maski. Putin odgovara – oduzmite im dozvole za rad.

U početku je veliki problem bila medicinska oprema, pogotovo u provinciji. Maske su iz apoteka nestale još početkom veljače, rijetki su ih dobavljači do kraja mjeseca uopće prodavali, dakako i po desetke puta većoj cijeni. Viralnim hitom postao je video na kojem podpredsjednica vlade Tatjana Gulikova oprezno izvještava predsjednika o takvim slučajevima, a Putin oštrim glasom naređuje: svima im oduzmite dozvole za rad! Dakako, ljubitelji brze zarade, kao i korumpirani lokalni moćnici došli su na svoje. Prema dnevnom listu Kommersant, krajem ožujka 28 regija imalo je problema s nedostatkom opreme. U međuvremenu je rasla proizvodnja maski, od 800.000 dnevno u siječnju povećanjem broja proizvođača i kapaciteta došlo se do 10 milijuna dnevno sredinom svibnja, a do tada ih je i Kina isporučila preko 150 milijuna. Slično je i za proizvodnjom zaštitnih odijela, maski, rukavica, respiratora, dezinfekcijskih sredstava, itd. Svakodnevno se proizvodi oko 1,2 milijuna odjela, stotine tisuća zaštitnih naočala, ali i oko 100 respiratora tjedno (plan proizvodnje na razini države za cijelu godinu bio je 2.200 komada, sada je 28.000). Nestašica maski za najveći dio zemlje sada je prošlost (početkom mjeseca još su četiri regije prema podacima Ministarstva za izvanredna stanja imale problema s nedostatkom opreme), ima ih u slobodnoj prodaji, doduše ne još u svakoj apoteci ili trgovini. U Moskvi se prodaju po cijeni od 20-30 rubalja (manje od 2-3 kune), a kolega iz Voroneža ih je nekidan u lokalnom trgovačkom centru vidio za 450 rubalja po komadu! Naime, od završetka obavezne samoizolacije u zemlji je nošenje maski i zaštitnih rukavica obavezno u javnom prijevozu i svim zatvorenim prostorima, pa neki na tome žele zaraditi. Na gotovo svakodnevnim video sastancima ili predsjednika ili premijera države s ministrima i  gubernatorima ukazuje se na neprihvatljivost te pojave, traži se već angažman inspektora i policije, prijeti kaznenim prijavama.  No premda se smatra da je Rusija zbog snažnih predsjedničkih ovlasti centralizirana država i kad Putin naredi svi se do Vladivostoka pokoravaju bez pogovora, u praksi odluku Kremlja ili vlade treba spustiti na 85 regija, od njih na lokalnu razinu…

A najveći je problem tijekom epidemije u Rusiji neposlušnost građana i odbijanje mnogih mladih da poštuju samoizolaciju. Bježanje iz bolnica i stacionara, ulične auto-utrke, kvartovski tulumi, javna okupljanja i roštiljade događali su se do prošlog tjedna gotovo svakodnevno, unatoč strogim kaznama. Kada je proglašeno plaćeno neradno razdoblje milijuni Moskovljana, unatoč preporukama epidemiologa, pohrlilo je na vikendice, k rodbini u druge regije, u koje su upravo oni donijeli virus. U Moskvi je u jednom danu, nakon što su podaci s elektronskih propusnica spojeni s prometnim i nadzornim kamerama, otkriveno 70.000 vozača i 270.000 vozila bez propusnica, a za volanom je bilo više od 1.400 osoba pozitivnih na virus koji su prekršili propisanu karantenu.

Nagli rast zaraženih krenuo je mjesec dana od uvođenja obavezne samoizolacije. Očekivano, ispostavilo se da su najugroženiji, stariji od 65 godina, najposlušniji, njihov udio među oboljelima je ispod 20%. Doduše, bio je i niži prije 1. svibnja, kada su ih, suprotnom preporukama vlasti, posjećivali djeca i unuci. Upravo na njih starije generacije koje su odrasle u Sovjetskom Savezu i iskusile strogu disciplinu, nisu prenijele to iskustvo. Među pozitivnima na virus punoljetnih do 45 godina je preko 40%, a onih do 65 iznad 35%. Prije Praznika rada širenje epidemije ponegdje je, kao u Čeljabinsku, pospješio Uskrs jer su se  neki svećenici i vjernici oglušili na zabranu održavanja misa javno. Na Kavkazu detonator pandemije bio je Ramazan. Par dana uoči njegova početka na inicijativu  nekih religioznih vođa u Vladikavkazu  je održan spontani prosvjed protiv samoizolacije, sudjelovalo je barem dvije tisuće ljudi. Tjedan dana kasnije glavni grad Sjeverne Osetije postao je jedan od najvećih epicentara zaraze u državi. Tome je pridonijela i tradicija da se navečer nakon posta okupljaju obitelj i prijatelji te zajedno jedu. Što je pospješilo širenje virusa cijelim Kavkazom, ponajviše u Dagestanu koji je sada na petom mjestu u zemlji po broju zaraženih.

Bilo je i nesmotrenih odluka vlasti, na primjer moskovskih, koje su uvele elektronske propusnice za kretanje gradom i ulazak u njega te odlučile da će ih policajci provjeravati za svaku osobu i vozilo. Prvog jutra na ulazima u stanice metroa tisuće i tisuće naguranih ljudi čekali su na ulazak i do dva sata. Nisu svi ni imali maske, a o razmaku moglo se samo sanjati. Nema šanse da se tada nitko nije zarazio! Proslavile su se i vlasti u Murmanskoj oblasti, koje su zažmirile zbog dobrih odnosa s tvrtkom Novatek i propustile sredinom travnja zatvoriti gradilište na Arktiku budućeg pogona za proizvodnju ukapljenog plina i LNG terminala, kada se broj zaraženih mjerio na desetke (tada je na njemu radilo više od 11.000 ljudi). Sada ih je gotovo 2.200, na sreću više od 90% ih nema simptome. Predsjednik Baškirije odlučio je zataškati propust stare znanice, ravnateljice jedne od bolnica u glavnom gradu Ufi, koja je tijekom ožujka odbijala kupiti sustave za testiranje na virus, što su tražili brojni doktori zbog velikog broja pacijenata s visokom temperaturom. Čak je i lagao da preminula starica nije bila zaražena COVID-om, nekoliko dana kasnije u bolnicu je uvedena karantena, osoblje i pacijenti su testirani. Pozitivno je bilo 170 ljudi, a neki su u međuvremenu preminuli. Nitko sada ne zavidi vlastima Saratovske oblasti koje su prošlog utorka zbog povoljne epidemiološke situacije i malog broja oboljelih otvorili trgovine, kafiće, restorane, parkove. Ovog utorka ponovno su uveli karantenu jer je dan ranije otkriveno 117 zaraženih. Federalnim vlastima dio javnosti zamjera što nisu zabranile kretanje po zemlji nakon uvođenja obavezne samoizolacije. A mnogima ni danas ne ide u glavu iznenadna Putinova odluka da posjeti bolnicu u Komunarki, prođe cijelu „crvenu zonu“, susretne se s jednim pacijentom te održi tamo sastanak s vodstvom državnog kriznog štaba. Panika je nastala nakon pet dana kada je doktor Procenko, s kojim je predsjednik proveo gotovo dva sata, objavio da je zaražen. Ruskog lidera virus je ipak zaobišao, za razliku od njegovog glasnogovornika Peskova, premijera Mišustina te ministara graditeljstva, znanosti i kulture.

Rusija je drugi tjedan u prvoj fazi ublažavanja mjera uvedenih zbog pandemije. Kad je proglašavana obavezna samoizolacija Vladimir Putin je regionalnim čelnicima da ovlasti da sukladno epidemiološkoj situaciji na svom području sami odaberu koje će predložene mjere uvesti. Isto je i sada. Stoga samoizolacija i dalje traje u žarištima epidemije – Moskvi, Moskovskoj oblasti, svim kavkazskim republikama, sve do kraja mjeseca. No 20-ak regija, među kojima su, na primjer, Karelija, Altaj i Sahalinska oblast, spremno je već sada za potpuno ukidanje svih mjera jer zadovoljavaju sva tri uvjeta koja su postavili epidemiolozi: koeficijent rasta 1 ili manji (što znači da oboljeli može zaraziti najviše jednu osobu, a trenutno je na razini cijele zemlje ispod 1,03), broj praznih postelja u bolnicama veći od 50%  i broj dnevno testiranih 70% na 100.000 stanovnika. No glavni sanitarni doktor Rusije Ana Popova naložila je oprezno ukidanje mjera.

  • Gospodarstvo

Uz razvoj epidemije jednako važna tema u Rusiji su stanje gospodarstva te socijalne i gospodarske mjere koje donose vlasti za borbu s krizom koju je izazvala. A nju je osjetila i prije virusa, još u veljači ministar financija Anton Siluanov objavio je kako zemlja svakodnevno gubi milijardu rubalja zbog smanjenja trgovine s Kinom. Zatim je došla i naftna kriza, nakon što je Saudijska Arabija dala ultimatum Moskvi da u roku od dva sata pristane na jednostrano smanjenje proizvodnje od 400.000 barela. Svi znamo kako je odgovorila, a nakon drastičnog pada cijene nafte na burzi u New Yorku Siluanov je smirivao naciju kako novčanih zaliha za krpanje rupe u državnom proračunu ima dovoljno do kraja 2024. (proračun za ovu godinu formiran je pri cijeni nafte od 42 dolara za barel, a sav prihod iznad te cijene ide u Fond nacionalnog blagostanja u kojem trenutno ima oko 180 milijardi dolara). Šest godina sankcija promijenile su i ulogu energetike u ruskom gospodarstvu, koje više ne ovisi samo o njoj, njeni prihodi sada čine oko 35% državnog proračuna. A  prema podacima Središnje banke Rusije od prošlog tjedna, državne rezerve iznose 562,8 milijardi dolara. One su nešto veće nego mjesec dana ranije, što znači da vlada još nije trebala posegnuti za njima zbog ove krize. Treba dodati kako su tijekom prvih mjeseca dana obavezne samoizolacije radile strateške tvrtke i industrije, otprilike 20% zaposlenih u zemlji, a od prošlog tjedna praktički svi osim većine uslužnih djelatnosti.

Mjere predlaže i najavljuje predsjednik Putin, u čestim obraćanjima naciji, a razrađenim odlukama donosi ih vlada, u nekoliko navrata zbog njih je Državna duma mijenjala odgovarajuće zakone. U prvom takvom obraćanju od 25. ožujka proglasio je prva dva neradna tjedna i najavio cijeli niz socijalnih mjera te nekoliko gospodarskih. Isplaćivanje do kraja godine obiteljima s djecom do 3 godine starosti dodatnih 5.000 rubalja mjesečno (kasnije je dodano i po 10.000 za djecu do 16 godina); utvrđivanje minimalne plaće tijekom bolovanja zbog zaraze virusom u visini prosječne plaće u zemlji od 12.130 rubalja, do koliko je povećan i dodatka za nezaposlene (s dotadašnjih 8.000); uvođenje kreditne pauze na 6 mjeseci (kako glavnice, tako i kamata) za samozaposlene mali i srednji biznis (kojima je na isto razdoblje omogućena i odgoda plaćanja poreza, osim PDV-a, i prepolovljena davanja za osiguranja) te osobe kojima su prihodi pali za najmanje 30%; moratorij od 6 mjeseci na proglašenje bankrota.

Do sada je doneseno 80  različitih socijalnih i gospodarskih mjera. Neke su zvučale predobro, ali im je primjena još prespora. Na primjer, beskamatni krediti za isplaćivanje plaća zaposlenima. Banke su praktički ignorirale odluku Putina, zatim je naredio da državni Vnešekonombank bude garant za takve kredite, ni to nije pomoglo, a onda im je zaprijetio uskraćivanjem državnih potpora. Oko 1.300 tvrtki do sada je dobilo takve kredite. No nisu svi zadovoljni pomoći vlade. Poduzetnici se prisjećaju kako im je zbog krize 2008. isplaćivala financijska sredstva, čega ovoga puta, barem za sada nema. No trenutno nema ni povećanja nezaposlenosti koja je krajem 2019. iznosila 4,6% jer je korištenje mjera za gospodarstvo uvjetovano neotpuštanjem zaposlenika. Određene mjere donose i regionalne i lokalne vlasti, najčešće je riječ o smanjenju cijena na komunalne usluge, lokalne poraze i najamnine. Prema istraživanju koje je početkom svibnja proveo moskovski Centar strateških  istraživanja, oko 70% vlasnika malih i srednjih tvrtki namjerava koristiti državne mjere pomoći, prvenstveno odgode vraćanja kredita i plaćanja poreza te smanjenja troškova osiguranja. Čak 93% ih smatra kako će im ova kriza rezultirati smanjenjem prihoda, ali u odnosu na travanj 20% manje ih smatra da će morati dijeliti otkaze, dok ih 11% manje smatra kako će bankrotirati.

Nedavno je Europska banka za obnovu i razvoj izmijenila svoje prognoze za Rusiju, korigiravši predviđeni pad BDP-a s 6,4% na 4,5%.  No vlada je ipak optimističnija i predviđa pad BDP-a za ovu godinu za najviše 3%. Ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov informirao je ruskog predsjednika kako se ono polako obnavlja te da inflacija na kraju godine neće biti veća od 4% (2019. inflacija je bila najniža u povijesti zemlje – 3%). Optimizam vlade krije se u činjenici da je zemlja u proteklih šest godina naučila živjeti u kriznim uvjetima, iz čega je gospodarstvo čak i profitiralo, posebno poljoprivreda koja je sada druga po prihodu od izvoza, iza energetike. Prošle godine od prodaje žitarica Rusija je zaradila više od 25 milijardi dolara, a primjerice od izvoza oružja 15 milijardi. Stoga ne čudi da je među prvim odlukama vlade bila i zabrana izvoza žitarica, što je izazvalo rast njihovih cijena na međunarodnom tržištu. Time je Moskva osigurala zalihe hrane za svoje stanovnike i visoke prihode nakon žetve.

Autorica je docentica na Hrvatskim studijima, doktorirala na Moskovskom državnom sveučilištu M.V. Lomonosova

Ideje.hr

 Jelena Jurišić
Autor 27.5.2020. u 09:26

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija