Dugovi: Evropska konjuktura slabi

tačno.net
Autor 5.5.2013. u 09:51

Dugovi: Evropska konjuktura slabi

“To nije kriza, to je kapitalizam”.  Državni dugovi rastu i dalje

Štediti, štediti, štediti: Tako glasi evropski univerzalni recept protiv krize. Međutim rast nije na vidiku, dugovi se povećavaju. Umjesto napretka prijeti nazadovanje – i u Njemačkoj. Doduše EZB se bori protiv toga jeftinim novcem. Međutim to samo pomaže dizanju kurseva akcija.

Von Nicolai Kwasniewski

Preveo: Ešref Zaimbegović

Evropa je bolesna i odozgo propisana terapija je već godinama ista: štediti, privatizirati i reformirati. I opet štediti. Međutim uspjeh izostaje: državni dugovi u evrozoni i dalje rastu. Samo Njemačka može, prema prognozama EU komisije, ove godine minimalno smanjiti svoj deficit – međutim i on sa više od 80% bruto domaćeg proizvoda leži daleko iznad dozvoljene granice od 60%. Prosjek evrozone je 96%. Državni dugovi u zemljama kao Italija, Irska, Portugal, Belgija, ali također Španija i Francuska su daleko iznad ovog prosjeka.

Nadanje je u tome da ako svi štede, prije svega zemlje u krizi na granicama evrozone, deficit bi se mogao smanjiti. I ako još gospodarstvo počne rasti tada će valutna unija imati krizu pod kontrolom. Međutim to ne izgleda tako. Mali rast koji su mnogi vidjeli kao predznak silnog napretka izgleda da je za nama.

U petak je EU komisija snizila svoju prognozu – za tekuću i za narednu godinu. Prema toj prognozi cijela evrozona će u 2013. imati  pad od 0,4% a u 2014. računa se sa mini rastom od 1,2%. Jedina evro zemlja koja će imati slijedeće godine značajniji rast je Estonija sa 4%, slijede Slovačka sa 2,8% i Irska sa 2,2%. To nisu velika narodna gospodarstva koja bi mogla izvuči Evropu iz krize. Tu ulogu bi mogla preuzeti Njemačka ali i tamo će rast u 2013. biti samo 0,4%.

 “Naša potraživanja ćemo svakako izgubiti”

Postoji jedan jedini izlaz, kaže Daniel Stelter iz konsultantske firme Boston Consulting Group, a to je odricanje. “Vlade bi morale ljudima reći istinu: Ili ćemo prihvatiti otpis dugova ili se moramo pomiriti sa visokom inflacijom – što opet obezvrijeđuje štednju građana.”

Stelter je napisao knjigu o prezaduženosti zapadnog svijeta pod naslovom “Bilionska dugovna bomba”. On ima jednostavno objašnjenje zašto ministri finansija evrozone i dalje insistiraju na programu štednje: “Mnogi političari nisu svjesni stvarnih dimenzija krize.” Stelter je za jedan plan koji je EU već razmatrala i odbacila: Zemlje finansijeri moraju se odreči većeg dijela svojih potraživanja, naprimjer putem fonda za izmirenje dugova koji bi se finansirao preko evro obligacija.” Naša potraživanja ćemo izgubiti u svakom slučaju”, kaže Stelter.

Najnoviji podaci o konjukturi daju stvarno malo povoda za nadanje: u Njemačkoj opet padaju prihodi od poreza, indeks menadžera nabavke u evrozoni stagnira, u Njemačkoj čak pada, Ifo-indeks, najvažniji njemački barometar industrije je u martu iznenađujuće pao, a i prognoze OECD su prevaziđene.

Čak ni očajnički potez Evropske centralne banke (EZB) od četvrtka ne obećava pomoć: EZB šef  Mario Draghi snizio je kamate na rekordni nivo od 0,5%. Cilj, da banke u južnim evro zemljama daju više kredita firmama da bi one mogle investirati i obezbjediti razvoj, EZB ovim međutim neće ostvariti. Umjesto toga jeftini novac omogućava vatromet kurseva na berzama. Njemački indeks akcija DAX dostigao je u petak najviši kurs svih vremena od 8.122 boda. Prethodni najviši kurs na zatvaranju berze bio je dostignut 16.7.2007. sa 8.105 bodova. Međutim to nije dugo održivo.

Ako evrozona ne može pomoći sama sebi: može li to ostatak svijeta? I ovdje izgledaju očekivanja rasta prilično slabo: američko gospodarstvo raste ove godine samo 1,9%, tendencija opadanja, u Japanu je porast 1,6%. Jedino Kina sa 8,1% stoji dobro, međutim treba uzeti u obzir da 7% važi kao donja granica za stvaranje dovoljno radnih mjesta i rješavanje problema razvoja.

Njemačka se ovim kretanjima neće moći otrgnuti, upozorava Stelter i traži brzo reagovanje: “Što duže politika igra na vrijeme a socijalna bijeda raste utoliko je veći riziko političkih napetosti – tada će prva zemlja napustiti evrozonu i možda će se raspati cijela valutna unija.” Ovaj stručnjak međutim ne očekuje da će se nešto brzo desiti i ukazuje na jednu izjavu bivšeg šefa evrogrupe Jean-Claude Junckera, koji je jednom rekao: “Mi svi znamo šta treba raditi, međutim ne znamo kako ćemo na koncu biti ponovo izabrani.”

spiegel.de

 

 

Tagovi:
tačno.net
Autor 5.5.2013. u 09:51