“Economist” izračunao: Putinova politika košta investitore bilion dolara

tačno.net
Autor/ica 28.7.2014. u 10:28

Izdvajamo

  • Sa lakom pretjeranošću zaključuje „Economist“: Bilion dolara je suma koju gube investitori u Rusiji jer Vladimir Putin svojom politikom ruinira budućnost zemlje. Sa tipično britanskim humorom list je čak izmislio odgovarajući naziv za ovu razliku između ruskih akcija i prosjeka zemalja u razvoju: „DOG“, tj. "Discount for Obnoxious Government", dakle smanjenje vrednosti zbog nepopularne vlade. A ono kod predsjednika Putina ispada veće nego kod njegovih kolega i koleginice Hassana Rohanija (Iran), Cristine Kirchner (Argentina) und Roberta Mugabea (Zimbabve).

Povezani članci

“Economist” izračunao: Putinova politika košta investitore bilion dolara

AFP

Ruske akcije momentalno kod investitora lošije stoje od udjela u preduzećima iz Irana ili Argentine. To je i zbog ukrajinske krize – ali prije svega zbog katastrofalne ekonomske politike Kremlja.

Piše: Christian Rickens
Preveo: Ešref Zaimbegović

Moskovska berza: razočaravajuće vrednovanje

U koju državu bi ste u sadašnjem trenutku najprije uložili vaš novac: Rusija, Iran, Argentina ili Zimbabve?

„Sačuvaj bože, ni u jednu od njih“, mogao bi biti približan odgovor.

Sa pogledom na berzansku statistiku svake od tih zemalja odgovor ispada nešto diferenciraniji kako je to izračunao britanski časopis “Economist”. Prema tim izračunima Rusija je najmanje privlačna a odmah iza nje su Iran i Argentina. Zimbabve (podsjećamo: kleptokratski režim, nedavno prevaziđena hiper inflacija) se pokazuje u poređenju sa njima kao ljubimac investitora.

Za svoju kalkulaciju “Economist” je uzeo odnos kursa i dobitka preduzeće notiranih na berzi (njemačka skraćenica – KGV) u svakoj od tih zemalja. Ta cifra pokazuje koliko godišnjih dobitaka su investitori spremni da plate za akcije preduzeća. Što je ta cifra veća utoliko je veće povjerenje koje investitori imaju u budući razvoj preduzeća. Ukoliko se posmatra odnos kursa i dobitka svih preduzeće notiranih na berzi radi se o povjerenju u narodno gospodarstvo jedne zemlje.

Nekada BRIC, sada DOG

Otrežnjavajući rezultat ovog posmatranja: ruske akcije prema “Economistovom” obračunu imaju KGV 5,2. Također trgovinskim sankcijama pogođeni Iran leži kod 5,6. Argentina stoji pred novim državnim bankrotom – i ima KGV od 6,1. Nasuprot tomu Zimbabve se 2012. oslobodila iz zone smrti i KGV tamošnjih preduzeće leži tijesno pod prosjekom zemalja u razvoju (“Emerging Markets”) od 12,5.

I Rusija je nekada pripadala skupini država sa navodno izvanrednim izgledima za budućnost i razvoj. Investiciona banka Goldman Sachs vidjela je u Rusiji pored Brazila, Indije i Kine čak jednu od četiri buduće svjetske gospodarske velesile (“BRIC”). Međutim Putinova politika je to iz temelja izmjenila. Ukupna vrijednost svih ruskih preduzeće notiranih na berzi iznosi prema “Economistu” samo još 735 milijardi US – dolara. Kada bi međutim ruske akcije bile vrednovane isto tako visoko kao u ostalim zemljama u razvoju, dakle sa prosječnim KDV od 12,5 tada bi ta vrijednost bila 1,77 biliona dolara. To pokazuje razliku od oko bilion dolara ili oko 750 milijardi evra.

Putin kod investitora nepopularniji od Mugabea

Sa lakom pretjeranošću zaključuje „Economist“: Bilion dolara je suma koju gube investitori u Rusiji jer Vladimir Putin svojom politikom ruinira budućnost zemlje. Sa tipično britanskim humorom list je čak izmislio odgovarajući naziv za ovu razliku između ruskih akcija i prosjeka zemalja u razvoju: „DOG“, tj. “Discount for Obnoxious Government”, dakle smanjenje vrednosti zbog nepopularne vlade. A ono kod predsjednika Putina ispada veće nego kod njegovih kolega i koleginice Hassana Rohanija (Iran), Cristine Kirchner (Argentina) und Roberta Mugabea (Zimbabve).

Osim toga jasno je da je Putinova niska DOG – vrijednost samo djelomično povezana sa njegovom agresivnom politikom prema Ukrajini. Već prije sporne aneksije Krima investitori su zaobilazili rusko tržište akcija u širokom luku. Stalno navođeni razlozi za ovu skepsu su:

  • Nedostatak pravne države što vodi ka strahu od oduzimanja preduzeća.
  • Raširena korupcija koja otežava da se u Rusiji obavljaju čisti poslovi.
  • Promašena gospodarska politika koja pokušava modernizaciju gospodarstva voditi centralno iz Kremlja umjesto da to prepusti tržištu.
  • To opet vodi ka tome da se jednostrana zavisnost Rusije od eksploatacije i prerade sirovina neće mjenjati u dogledno vrijeme.
  • Na koncu tu je i niska stopa nataliteta sa 1,6 poroda po ženi i niska prosječna očekivanost života od samo 70 godina (kod muškaraca su to samo 64 godine). Time dolazi do smanjenja stanovništva što će dugoročno opterećivati gospodarski razvoj Rusije
  • I konačno strah od trgovinskih sankcija Zapada koje bi mogle otežati pristup ka zapadnom kapitalu kao i pristup ruskih preduzeća na zapadna izvozna tržišta.

Pametna politika mogla bi na svim ovim tačkama nešto promjeniti. Međutim vođstvo iz Kremlja se rađe baca na vanjskopolitičke avanture. Sa posledicom da cijelo rusko tržište akcija danas vrijedi manje nego što je zajednička tržišna vrijednost Apple i Microsofta.

spiegel.de

tačno.net
Autor/ica 28.7.2014. u 10:28