Egipćani podijeljeni po pitanju uloge islama

Autor 27.4.2011. u 00:33

Egipćani podijeljeni po pitanju uloge islama

Svrgnuti egipatski lider Hosni Mubark čeka da se vojna bolnica u Kairu pripremi da ga primi nakon što su ljekari rekli da je dovoljno dobro da putuje.

Prije toga krajem prošle sedmice egipatski sud donio je odluku da se ime bivšeg predsjednika i njegove supruge ukloni sa svih javnih mjesta.

U ponedjeljak je, prema AFP oko 500  ljudi, pristalica Mubaraka, protestovalo protiv njegovog krivičnog gonjenja ispred zgrade državne radio-televizije u Kairu. Demonstranti su uzvikivali “Sloboda za predsjednika “.

No prekoputa njih bili su i oni koji su tražili brzo procesuiranje, 82-godišnjeg Mubaraka. Sukob između dvije strane spriječile su snage sigurnosti. 

U nedjelju je odlučeno da se Mubarak prebaci u vojnu bolnicu u Kairu, nakon što su ljekari saopštili da može da putuje. Mubarak se inače nalazi u bolnici u Šarm el Šeiku, ljetovalištu na Crvenom moru, gdje je otišao odmah nakon pada s vlasti, a gdje ima kuću. Posljednje dvije sedmice Mubark je proveo u privatnom krilu bolnice Mazrea, nakon što je potvrđeno da ima srčanih problema.

Ljekari koji ga liječe posljednjih sedmica saopštili su da Mubarak može biti premješten a da mu zdravlje ne bude ugroženo, sve dok ima ogovarajući medicinski tretman.

Sudska odluka o premiještanju u zatvor Tora, gdje se već nalaze njegovi sinovi Gamal i Ala, kao i više visokih zvaničnika bivšeg režima i biznismena bliskih vlastima, za sada je obustvljena jer je vojna bolnica u Kairu, Međunarodni medicinski centar, gdje je prvo trebalo da boravi, saopštila da još nijesu spremni da ga prime.

Sa druge strane javni tužilac Abdul Maguid Mahmud insistira na tome da je Mubarak dovoljno dobro da bi mogao biti prebačen iz Mazrea bolnice u Tora zatvor i pridružiti se sinovima i bivšim saborcima, svi zajedno optuženi za korupciju, kriminal i zloupotrebe službenog položaja.

Vojni medicinski centar je pak obrazložio da ova ustanova nije opremljena za pružanje intenzivnu njegu u slučaju bilo kakvog pogoršanja zdravstvnog stanja Mubaraka, a što je zbog njegovih srčanih problema vrlo moguće.

U svakom slučaju nakon što bude prebačen, Mubarak koji je Egiptom vladao punih 29 godina, biće ispitan zbog optužbi za korupciju, uključujući i one da je njegova vlada snadbijevala Izarel gasom po cijenama manjim od tržišnih.

Takođe će biti ispitan o sopstvenoj ulozi u naređivanju nasilja nad anti-vladinim  demonstracijama u kojima je poginulo više od 800 ljudi.

Uklanjanje slika i imena

BBC izvejštač iz Kaira Džonatan Hed (Jonathan Head) navodi da mnogi Egipćani sumnjaju da su nove vojne vlasti koje trenutno upravljaju zemljom, spremne da zaista zatvore čovjeka kojeg mnogi vojnici i ne samo oni doživljavaju kao ratnog heroja, iako se sumnjiči za ozbiljne zlopotrebe tokom vladavine bivšeg režima.

Ali, kako navodi BBC dopisnik, pritvaranje njegovih sinova i najbližih saradnika, kao i odluka o produženju pritvora za samog Mubaraka te sumnje za sada stavlja po strani.

Protestanti zahtijevaju proces protiv Mubaraka, april 2011.

Osim toga, prošlog je četvrtka egipatski sud donio odluku da se ime svrgnutog predsjednika i njegove supruge Suzan uklone sa svih javnih mjesta u toj zemlji. Riječ je o hiljadama trgova, ulica, biblioteka i škola u Egiptu koje nose imena bivšeg predsjedničkog para.

Portreti Hosnija Mubraka, odmah po okončanju revolucije uklonjeni su iz većine javnih mjesta i ustanova u zemlji.

U obrazloženju sudske odluke, sudija Muhamed Hasan Omar je naveo da je ”postalo jasno da su razmjere korupcije koja se otkriva  iz dana u dan daleko prevazišle bilo čiju maštu”.

Nakon ove odluke u svim ministarstvima je naređeno uklanjanje Mubrakovih slika i imena, a što se tiče preimnovanja ulica koja su noslila Mubarakovo ime, kako javlja BBC, sve su češći prijedlozi da nose imena ljudi ubijenih tokom 18-dnevnih protesta.

Promjena imidža SAD

Posljednje istraživanje javnog mnjenja u Egiptu pokazalo je da su Egipćani nakon svrgavanja Mubaraka, koji je zemljom vladao skoro 30 godina, veoma optimistični po pitanju budućnosti, ali da su veoma podijeljeni po pitanju uloge islama u javnom životu.

Oko 30 procenata ispitanika u anketi lice u lice, Pew Research Centra (PRC) reklo je da podržava islamski fundametalizam, a otprilike isti procenat mu se protivi. Četvrtina ispitanika nema jasan stav o tome.

Mnogi na zapadu su pretpostavili da nakon revolucije u Egiptu, najbolje organizovana politička grupacija Muslimansko bratstvo ima najveću šansu da postane dominanta u političkom životu. Oni prema istraživanju PRC zaista uživaju podršku između 37 i 38 posto građana. Margina greške ovog istraživanja je inače plus-minus 4 posto.

Međutim, samo je 17 odsto ispitanika reklo da bi željelo da vidi da Muslimansko bratstvo predvodi buduću egipatsku vladu.

Jedan od zabrinjavajućih podataka  je da 54 odsto ispitanika želi da se anulira Mirovni sporazum sa Izaraelom postignut 1979.

Skoro dvije trećine Egipćana smatra da bi civilni zakoni trebalo da slijede Kuran, ali istovremno se navodi da postojeći sekularni Ustav Egipta je već baziran na Kuranu.

Jedan od zabrinjavajućih podataka iz istraživanja je da 54 odsto ispitanika želi da se anulira Mirovni sporazum sa Izaraelom postignut 1979, ali 36 procenata njih je reklo da porazum treba zadržati.

Sobhi Saleh iz Muslimanskog bratstva koji kaže da podržava sporazum, rezultate istraživanja  ovako komentariše:

“Postoji razlika između osjećanja ljudi prema Izraelu i njihovih političkih stavova .Oni koji žele da se održi sporazum motivisani su interesom Egipta. To nije zato što prihvataju Izrael.“

Istraživanje PRC je takođe potvrdilo da je vojska i dalje izuzetno popularna u zemlji, 9 od 10 građana podržava njihov način vođenje zemlje kao i ulogu koju su odigrali tokom svrgavanja Mubaraka. Ipak ovaj rezulatat zabrinjava civilni sektor u  Egiptu zbog rasta popularnosti vojnih nad civilnim vlastima.

Takođe treba reći i da je anketa utvrdila da osjećanja Egipćana prema SAD, nekad glavnom savezniku na Zapadu, nijesu najtoplija, skoro 40 posto gleda negativno na ulogu SAD u nedavnim dešavanjima, 52 procenta ne odobrava kako se američki predsjednik Barak Obama nosi sa revolucijama na Blikom istoku.

Samo 15 odsto Egipćana želi bliskije odnose sa SAD, 43 posto želi veću distancu a oko 40 procenata bi željelo da odnosi dvije zemlje ostanu kakvi jesu.

Slobodna Evropa

Autor 27.4.2011. u 00:33

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija