EP napravio novi korak prema reguliranju digitalnog tržišta

Povezani članci

• Amerikanci zabrinuti zbog jačanja kineskih aktivnosti u svemiru
• Poplave u Vijetnamu odnijele 37 života
• Davos 2020: Može li nas kapitalizam još spasiti?
• EU pozvala na uzdržanost i smirivanje tenzija u Hongkongu
• Začuđujuća logika realpolitike
• U Briselu sastanak zvaničnika Danske, Švedske i Njemačke

foto: DW

Evropski parlament je usvojio stav o uredbi kojom će se regulirati tehnološki divovi radi osiguranja pravednijeg tržišta za mala i srednja preduzeća, ali i radi zaštite korisnika.

Evropski parlament je većinom glasova usvojio stav o uredbi kojom će se regulirati tehnološki divovi radi osiguranja pravednijeg tržišta za mala i srednja preduzeća, ali i radi zaštite korisnika.

Parlament je usvajanjem stava o Aktu o digitalnom tržištu dao zeleno svjetlo za početak pregovora s državama članicama o pravilima koja reguliraju rad velikih internetskih platformi u Uniji, prenosi Hina.

Izvjestitelj Andreas Schwab rekao je da je usvajanjem pregovaračkog stava EP jasno pokazao da se protivi nepoštenim poslovnim praksama digitalnih divova.

“Naša je poruka jasna: Unija će provoditi pravila socijalne tržišne ekonomije i u digitalnoj sferi, a to znači da pravila tržišnog natjecanja određuju zakonodavci, a ne uvjeti poslovanja digitalnih divova”, izjavio je Schwab.

Na posljednjoj plenarnoj sjednici ove godine, stav o Aktu o digitalnim tržištima zastupnici su usvojili sa 642 glasa za, osam protiv i 46 suzdržanih.

Velike internetske platforme

Ta uredba predviđa niz obveza i zabrana te sankcije koje bi trebale poslužiti za odvraćanje velikih internetskih aktera koji zloupotrebljavaju svoj položaj.

Također, cilj je uredbe i korisnicima osigurati pristup širokom izboru proizvoda i usluga na internetu.

Pojavili su se neki vrlo veliki akteri, koji su postali vrlo moćni i koje niko ne nadzire, a pružaju usluge internetskog posredovanja, društvene mreže, internetske tražilice, operativne sisteme, usluge internetskog oglašavanja, računarstvo u oblaku i usluge razmjene videozapisa.

Takve velike internetske platforme koje usluge pružaju u najmanje tri države članice Unije i koje koristi više od 10 posto stanovništva EU-a, 45 miliona korisnika, smatrat će se “nadzornicima pristupa” za koje će vrijediti posebna pravila.

Prihvaćen je i amandman na izvorni prijedlog Evropske komisije kojim je minimalan godišnji prihod potreban da bi se preduzeće smatralo nadzornikom pristupa povećan na osam milijardi eura, sa predloženih 6,5 milijardi.

balkans.aljazeera.net