Europske metropole u lovu na londonske financijaše

tačno.net
Autor 2.7.2016. u 09:52

Europske metropole u lovu na londonske financijaše

Snažan kratkotrajni potres prodrmao je prošlog petka financijska tržišta nakon što je postalo izgledno da će Ujedinjena Kraljevina napustiti Europsku uniju. I dok se dio burzi proteklih dana oporavljao nadoknađujući gubitke i ostavljajući ulagače da pokušaju procijeniti koje će dugoročne efekte Brexit imati za njihove investicije, londonski financijaši imali su još jednu dodatnu brigu – gdje će živjeti?

Piše: Karlo Vajdić, tportal.hr

U tjednima prije britanskog referenduma nije nedostajalo najava velikih svjetskih banaka i financijskih kompanija kako će Brexit imati negativne posljedice za London i njegovu financijsku industriju. Većina njih slagala se da će barem dio te industrije morati svoje utočište potražiti negdje drugdje. Sad, kad britanski izlazak postaje sve izvjesniji, postavlja se pitanje: kamo će se ipak preseliti londonski financijaši? Odgovor je dvojak: nitko ne zna i – svagdje.

Najglavniji razlog za predviđeni financijaški egzodus leži u regulativi poznatoj pod popularnom sintagmom: ‘financijska putovnica’. Radi se o činjenici da bilo koja financijska kompanija koja zadovolji regulativu jedne zemlje članice EU-a smije automatski svoje usluge nuditi na svim ostalim tržištima unutar Unije, a da ne mora prolaziti sličan proces na svakom pojedinom nacionalnom tržištu. U trenutku kad Britanija izađe iz članstva, to pravilo prestaje važiti, odnosno Ujedinjenu Kraljevinu će se početi tretirati kao i bilo koju drugu državu izvan EU-a.

Stoga, žele li i dalje zadržati pristup privlačnom tržištu Unije, banke i financijske kompanije koje su dosad na jedinstvenom europskom tržištu poslovale iz Londona morat će, svakako, otvarati nove poslovne jedinice negdje na teritoriju EU-a. U tome će se seliti i dio poslova jer, pomalo paradoksalno, kroz godine London je postao i mjesto na kojem se ostvarivao enormni dio trgovine i transakcija vezanih uz euro, iako Britanija nikad nije napustila svoju valutu funtu.

Financijsko sjedište svijeta

Razlozi za to leže u činjenici da se London može smatrati financijskim središtem svijeta. Iako New York možda i dominira u nekim kategorijama (tamošnja burza je i dalje najveća svjetska burza), taj američki grad velik dio svojeg značaja u financijama duguje činjenici da je on, prije svega, financijsko središte SAD-a. Nešto poput situacije u kojoj je, do prije dvije-tri godine, kroz londonsku zračnu luku Heathrow dugo vremena prolazilo najviše međunarodnih putnika, iako je bilo i aerodroma koji su godišnje primali i više ljudi nego London, poput onih u američkim gradovima Atlanti ili Chicagu.

London je, jednostavno, najumreženije međunarodno financijsko središte. Jedan razlog, slobodan pristup jedinstvenom tržištu EU-a, zahvaljujući ‘financijskoj putovnici’, već smo spomenuli. Drugi razlog leži u jednom, izvan financijskih krugova, manje poznatom događaju. Radi se o deregulacijskom potezu vlade legendarne, ali i zloglasne, britanske premijerke Margaret Thatcher.Njezina vlada je 1986. godine u jednom potezu olabavila značajan dio financijske regulative što je dalo krila londonskim bankarima i burzovnim mešetarima. Do sredine osamdesetih značaj Londona u svjetskim financijama polako je slabio.

Treći razlog za londonski financijski prosperitet leži u kuriozitetu koji se zove ‘the City’. Teritorij pod punim imenom ‘City of London’ britanski je ekvivalent njujorškog Wall Streeta, mjesta na kojem je koncentriran najveći dio financijske industrije grada. No, za razliku od Wall Streeta, City of London je i administrativno zasebna jedinica od samog Londona te ima vlastiti parlament i gradonačelnika.

City enklava unutar Britanije

U nizu raznih administrativnih i zakonskih reformi, kroz stoljeća se londonski City uspio održati kao enklava za koju neki tvrde da upravo zahvaljujući tom malom ekskluzivitetu unutar britanskog zakonskog okvira, banke i financijske kompanije koje imaju urede u tom gradu mogu lakše održavati odnose s poznatim poreznim oazama, poput britanskih otoka Guernsey, Isle of Man ili Jersey, kao i nešto udaljenijih otočja koja su, također, pod britanskom jurisdikcijom, poput Britanskih Djevičanskih Otoka ili Kajmanskog otočja u Karibima. Samo jedna od zanimljivosti vezanih uz City je ta da glasove na izborima za lokalnu samoupravu uz nekoliko tisuća stanovnika, imaju i korporacije i tvrtke koje tamo posluju, a broj njihovih glasova daleko nadmašuje stanovnike.

Svi ovi razlozi doveli su do toga da je danas, prema dostupnim podacima, u financijskoj i pratećim industrijama u Velikoj Britaniji zaposleno oko 2,2 milijuna ljudi, od čega trećina u samom Londonu. Prve procjene su da bi se do 2020. godine, od toga, u inozemstvo moglo prebaciti do stotinjak tisuća radnih mjesta. Naravno, ne treba smetnuti s uma da aktivna financijska industrija na poslu održava i niz drugih sektora, poput građevinarstva, tehnologije ili transporta. Odlazak financijaša iz Londona neće značiti gubitak samo radnih mjesta u bankama nego i u drugim sektorima ekonomije.

No, gdje će svi oni završiti? U dosadašnjim spekulacijama spomenuti su: Dublin, Amsterdam, Pariz, Frankfurt, Berlin i Luksemburg. Svaki od gradova ima svoje razloge i svoju privlačnost i u ovom trenutku čini se da bi svaki od njih mogao uhvatiti neki dio financijskog izbjeglištva.

Frankfurtska burza
Frankfurtska burzaReuters

Amsterdam i Pariz spominju se kao dva grada koja, poput Londona, imaju dugu tradiciju u financijskoj industriji. Amsterdamsku burzu smatra se najstarijom u svijetu, a oba grada, zbog kolonijalne prošlosti, imaju i vrlo dobre ekonomske odnose s ostatkom svijeta. Burze iz oba grada, zajedno s briselskom su 2000. godine stvorile zajedničku trgovinsku platformu Euronext koja je dodatnim širenjem u međuvremenu postala vrlo bitan igrač u globalnim financijama. Amsterdam je, kao odredište financijaša iz Londona, privlačan dijelom i zbog regulative ponešto nalik onoj koja je prisutna u poreznim oazama. Pariz, s druge strane, već jest sjedište Europske regulativne agencije za vrijednosnice i tržišta, krovnog regulatora za burze u EU-i.

Njemački gradovi Frankfurt i Berlin nemaju međunarodnu ekonomsku i kulturalnu povezanost i umreženost kao London, Amsterdam ili Pariz. No, ekonomska dominacija Njemačke unutar Unije i položaj Frankfurta kao sjedišta eurozone, odnosno Europske centralne banke, svakako će biti dio razloga zašto bi se dio financijaša iz Londona mogao odseliti u Njemačku.

Zašto se sve vrti oko prijeboja i namire

Jedan od vrlo važnih segmenata financijske industrije su tzv. prijeboj i namira. To su poslovi koji se obavljaju prilikom svake transakcije vrijednosnim papirima ili valutama, a u osnovi se radi o tome da institucije zadužene za njih vode računa o tome tko je vlasnik vrijednosnica prije i nakon transakcija. Prilično neatraktivan posao, no kako se radi o bilijunima i bilijunima vrijednosti transakcija godišnje, profiti su vrlo atraktivni. Velik dio tih poslova vezanih uz eure danas se radi u Londonu i Europska središnja banka već ih je svojevremeno pokušala izmjestiti odatle, no to joj nije uspjelo. Nakon izlaska Britanije iz članstva EU-a, jurisdikcija će se svakako mijenjati i ti se poslovi više neće moći uopće obavljati u Londonu.

Kao gradovi koji bi lako mogli profitirati od Brexita spominju se i Dublin te Luksemburg. Dublin je u posljednja dva desetljeća postao omiljeno europsko sjedište za niz svjetskih tehnoloških kompanija. Kako je velik broj malih i brzorastućih tehnoloških tvrtki, tzv. start-up kompanija, usko vezan uz privlačenje poduzetničkog i investicijskog kapitala, taj segment financijske industrije lako bi se mogao iz Londona odseliti u Dublin. Brexit će vjerojatno donijeti i određene prepreke pri zapošljavanju stranaca u Britaniji, a procjene govore da su u malim inovativnim i tehnološkim tvrtkama u Londonu oko trećina zaposlenih stranci, odnosno petina njih je iz drugih država EU-a. Kao poželjno mjesto za inovativne male tvrtke spominje se i Berlin.

Luksemburg je, pak, miljenik fondovske industrije. Niz velikih svjetskih kompanija koje upravljaju fondovima već ima podružnice u Luksemburgu i ta će tradicija zacijelo biti vrlo važna pri odluci oko odlaska iz Londona. Privlačnost Luksemburga za fondove i velike investitore leži u njegovoj regulativi koja omogućava određenu razinu tajnosti.

Hong Kong
Hong KongYoutube

Sve u svemu, teško je očekivati da će londonska financijska industrija kroz Brexit proći neokrznuto. Ne postoje predviđanja da će se financijaši, a ni poslovi koje oni nose, masovno preseliti u neki drugi financijski centar, ali pojedini segmenti financija će vrlo vjerojatno donijeti nove prilike nizu gradova kontinentalne Europe. U međunarodnim odnosima izvan EU-a, u preslagivanju koje će uslijediti u iduće dvije do tri godine, svoju priliku bi mogli pokušati ugrabiti Singapur ili Hong Kong, gradovi koji posljednjih godina figuriraju kao konkurencija Londonu u međunarodnim financijama.

Sigurno je da Brexit donosi puno problema za London. Katastrofu ne treba očekivati, kao uostalom ni za britansku funtu, no teško se može očekivati da će britanska prijestolnica imati ulogu u financijama koju je imala dosad.

tačno.net
Autor 2.7.2016. u 09:52