Frontex na frontu

Tena Erceg
Autor 7.5.2022. u 09:05

Frontex na frontu

Foto: DW/E. Elezi

Evropska agencija za zaštitu granica Frontex aktivno je sudjelovala u protjerivanju najmanje 957 tražitelja azila, takozvanim pushbackovimakoji su zabranjeni evropskim i međunarodnim pravom, u Egejskom moru u periodu između ožujka 2020. i rujna 2021. godine.

Evropska agencija za zaštitu granica Frontex aktivno je sudjelovala u protjerivanju najmanje 957 tražitelja azila, takozvanim pushbackovima koji su zabranjeni evropskim i međunarodnim pravom, u Egejskom moru u periodu između ožujka 2020. i rujna 2021. godine. Pokazalo je to zajedničko istraživanje nizozemske istraživačko-novinarske organizacije Lighthouse Reports i četiri evropske medijske kuće – njemačkog Der Spiegela, švicarskih SRF-a i Republike te francuskog Le Mondea. Pozivajući se na Evropski zakon o pravu na pristup informacijama, njihovi su novinari dobili uvid u Frontexovu internu bazu podataka o incidentima prilikom pokušaja migranata da uđu u Evropsku uniju.

EU agencija, čiji budžet iznosi 758 milijuna eura, već je od ranije pod istragom zbog navoda da je u komplotu sa grčkim vlastima protjerivala tražitelje azila. Najnoviji uvid u njegovu bazu podataka, koja se zove Jora, pokazuje da su Frontexovi zaposlenici takve pushbackove namjerno registrirali kao “sprječavanje odlaska”, što je termin koji agencija koristi za slučajeve kada vlasti države koja nije članica EU-a, primjerice Turska, protjeruju migrante iz vlastitih teritorijalnih voda i šalju ih prema mjestu s kojega su došli.

Agencija je novinarima ustupila redigiranu verziju baze podataka koja međutim sadrži vidljive opise 145 incidenata koje Frontex naziva “sprječavanjem odlaska”, pri čemu se ti opisi razlikuju od onih kakve su zabilježile turske vlasti, svjedoci, povjerljivi izvori i dokumenti koji su procurili u javnosti. Kako navodi The Guardian, u najmanje 22 slučaja azilantima je naređeno da se iskrcaju s brodova na kojima su doplovili u Egejsko more, nakon čega su prebacivani na grčke gumene čamce za spašavanje i ostavljeni su da plutaju morem. Takav slučaj dogodio se u svibnju prošle godine grupi od skoro 50 tražitelja azila koje je turska obalna straža pronašla na narančastim gumenim splavima nekoliko sati nakon što su već bili pristali na grčki otok Lezbos i stupili u kontakt s norveškom nevladinom organizacijom Aegean Boat Report, kojoj su poslali i podatke o lokaciji na kojoj se nalaze. Iako se radilo o pushbacku, odnosno ilegalnom protjerivanju, Frontex je slučaj evidentirao kao “sprječavanje odlaska”, a organizacije za pomoć migrantima tvrde da takvi slučajevi nisu incidentni već sistematski.

Sličan događaj, također iz svibnja 2020., opisao je i Der Spiegel prema svjedočenju Palestinca Amdžada Naima. On se u trenutku protjerivanja s još tridesetak ljudi nalazio na čamcu samo nekoliko metara udaljenom od obale grčkog otoka Samosa, pa im je trebalo biti omogućeno da u Grčkoj zatraže azil. U tom trenutku, međutim, izbjegličkom čamcu približili su se brod grčke obalne straže i helikopter, a zakrabuljeni muškarci s broda zapucali su u more i kukom uništili motor njihovog čamca. Izbjeglice su prebacili na svoj brod, a zatim ih, kako dokazuje 55 sekundi videa koji je Naim uspio snimiti mobitelom, iskrcali na gumenu splav bez motora i svojim 18-metarskim brodom odvukli prema Turskoj, čija ih je obalna straža spasila nekoliko sati kasnije. Ovaj incident zabilježen je u Frontexovoj bazi podataka u koju su novinari dobili uvid, a helikopter koji Naim spominje, navodi Der Spigel, bio je njemački. No u njemu se ne spominje grčki patrolni brod, ni prekrcavanje azilanta na splav i njihovo protjerivanje, iako Naimova snimka to dokazuje. Štoviše, prema pisanju Der Spiegela, svi incidenti koje Frontex definira kao “sprječavanje odlaska” ustvari su pushbackovi, što znači da evropska agencija sustavno falsificira svoju bazu podataka, čiji bi se svaki upis od strane grčkih vlasti trebao verificirati u sjedištu agencije u Varšavi. Njemačkom listu anonimno su to potvrdili dvoje zaposlenika Frontexa i jedan pripadnik obalne straže Grčke.

Istraživanje, u kojemu su sudjelovali i novinari iz Švicarske, objavljeno je uoči referenduma koji će se u toj zemlji održati 15. svibnja, a na kojemu će se glasati o tome hoće li njihova vlada nastaviti financirati Frontex, što ona čini iako nije članica EU-a. Referendum je raspisan nakon što su prikupljene 62 tisuće potpisa za peticiju kojom se traži prekid suradnje s agencijom, uz obrazloženje da bi financiranje Frontexa Švicarsku moglo dovesti u situaciju da bude direktno odgovorna za kršenja ljudskih prava tražitelja azila.

Iako Frontex negira sve navode, agencija i njezin direktor FabriceLeggeri od ranije su pod istragom evropske antikorupcijske agencije OLAF, zbog čega je EU zamrznula financiranje agencije dok traje istraga. Neki članovi Radne skupine za nadzor Frontexa, koju čine evropski parlamentarni zastupnici, zatražili su i potpunu suspenziju svih Frontexovih operacija u Grčkoj. S druge strane, grčke vlasti negiraju da provode ilegalna protjerivanja, dok se Frontexovi dužnosnici uvijek kada se suoče s takvim optužbama žale da nemaju ovlasti provoditi istrage o postupanju pojedinačnih država. Unatoč istragama i dokazima i dalje tvrde da se dosljedno drže temeljnog principa međunarodnog prava o tretmanu izbjeglica koji se naziva non-refoulement, a kojim se državama zabranjuje da tražitelje azila vraćaju u zemlje u kojima im prijeti opasnost.

Novosti

Tena Erceg
Autor 7.5.2022. u 09:05