Globalne centralne banke pojačavaju borbu protiv inflacije

Povezani članci

• Više od laži
• U izraelskim zračnim udarima ubijena četiri Palestinca
• Engleska ukida sve mjere uvedene zbog omikrona
• Transporter tečnog gasa “Prelude”: Šel porinuo najveći brod na svijetu
• Pravoslavni Patrijarh iz ZAPADNE OBALE osudio Radmanovića i poručio mu da podrži Palestinu jer su Muslimani i Krišćani braća
• Optužnica protiv Pussy Riota zbog prekida finala SP

Foto: REUTERS/Eric Gaillard

Centralne banke u SAD-u, Evropi, Kanadi i dijelovima Azije ubrzano podižu kamatne stope pokušavajući da obuzdaju brzi rast cijena roba i usluga. Tako bi globalna ekonomija mogla ući u fazu skupljih kredita i mogućeg naglog pada ekonomske aktivnosti a pojedine zemlje i u recesiju, pišu svjetski mediji.

Neugodno tvrdoglava inflacija

Usred nestašica uzrokovanih pandemijom, inflacija je porasla od početka 2021. u mnogim zemljama širom svijeta. Iako su se centralne banke nadale da će se ekonomije ponovo pokrenuti i da će se potrošnja normalizovati, rat u Ukrajini je samo intenzivirao situaciju remeteći opskrbu naftom i hranom, što je dovelo do još većeg skoka cijena, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Kreatori globalne ekonomske politike počeli su, kako naglašava list, ozbiljno da reaguju ove godine, sa najmanje 75 centralnih banaka koje su podigle kamatne stope, mnoge sa istorijski niskih nivoa.

Dok će Evropska centralna banka (ECB) ove sedmice napraviti svoje prvo povećanje kamatne stope od 2011., druge centralne banke već su počele s agresivnijim pristupom.

Zvaničnici od Kanade do Filipina posljednjih sedmica ubrzavaju tempo povećanja kamatnih stopa zbog, naglašava Njujork tajms, straha da potrošači i investitori počinju očekivati stalno veće cijene – pomak kojim bi inflacija mogla postati trajna karakteristika ekonomije.

Kako kamatne stope skaču širom svijeta, čineći novac koji je godinama bio jeftin za pozajmljivanje skupljim one, dodaje njujorški list, izazivaju strah među investitorima da bi globalna ekonomija mogla naglo usporiti – i da bi se neke zemlje mogle naći u bolnoj recesiji, jer potrošači i kompanije manje troše.

Da se inflacija ipak pokazala neugodno tvrdoglavom pokazuje najnovije očitavanje indeksa potrošačkih cijena u Sjedinjenim Državama koje je premašilo očekivanja analitičara sa 9,1 odsto. U Kanadi, inflacija je najbržim tempom od 1983., dok je u Velikoj Britaniji na sličan način na vrhuncu od 40 godina.

To naglašava da globalni faktori, uključujući ograničenu ponudu robe široke potrošnje kao što su automobili i odjeća, te porast cijena nafte i hrane, izazivaju veći dio rasta cijena. To također objašnjava zašto toliko centralnih banaka provodi sličan – i brži – odgovor, čak i ako to povećava rizik od recesije, napisao je njujorški list.

‘Obrnuti valutni rat’

Niz velikih povećanja kamatnih stopa koje su uvele američke Federalne rezerve izvršio je pritisak na centralne banke širom svijeta da slijede njihov primjer kako bi se suprotstavile sve većoj inflaciji i jakom dolaru, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Analiza londonskog lista pokazala je da se centralne banke sada, više nego u bilo kojem drugom periodu posljednjih decenija, odlučuju za velika povećanja kamatnih stopa od 50 baznih poena ili više, otkrivajući izazove suočavanja s pritiscima cijena i višim američkim stopama.

Porast koje su uvele američke Federalne rezerve, uključujući njegovo prvo povećanje od 75 baznih poena od 1994., kao i strah od posrnuća globalne ekonomije, ojačali su američki dolar u odnosu na gotovo sve valute.

Kako se mnoga dobra na međunarodnim tržištima cijene u dolarima, jak dolar doprinosi inflatornim pritiscima tako što, naglašava Fajnenšl tajms, povećava cijenu uvoza – stvarajući ono što su analitičari opisali kao “obrnuti valutni rat” između kreatora monetarne politike.

Kanadski kreatori politike postali su posljednji koji su iznenadili tržišta rastom većim od očekivanog, odlučivši se za povećanje od 100 baznih poena 14. jula, najveće od bilo koje ekonomije iz grupe zemalja G7 od 1998. Filipini su sljedećeg dana podigli stope za 75 baznih poena, dodaje list.

U tri mjeseca do juna, 55 centralnih banaka koje je pratio Fajnenšl tajms napravilo je 62 povećanja referentne kamatne stope od najmanje 50 baznih poena. U julu je do sada napravljeno još 17 velikih povećanja od 50 baznih poena ili više, što je označilo najveći broj velikih promjena stope posljednjih decenija.

Odluke Evropske centralne banke

Centralni bankari širom svijeta se bore da se prilagode tvrdoglavo visokoj inflaciji koja je u opasnosti da izmakne kontroli te nastoje izvršiti pritisak na snažnije političke akcije koje povećavaju rizik od globalne recesije, ukazuje Rojters (Reuters).

Investitori u Sjedinjenim Državama već raspravljaju o tome hoće li Federalne rezerve sada morati da isporuče veliko povećanje kamatne stope od 100 baznih poena, najveće od 1980-ih, na svom predstojećem sastanku 26. i 27. jula nakon najnovijih pokazatelja da cijene rastu više i brže nego što se očekivalo.

S druge strane, dodaje Rojters, Evropska komisija (EK) smanjila je svoje prognoze ekonomskog rasta u zoni eura za ovu i narednu godinu i revidirala svoje procjene inflacije 14. jula uglavnom zbog uticaja rata u Ukrajini.

Komisija sada očekuje da će inflacija dostići vrhunac od 7,6 odsto prije nego što padne na četiri odsto 2023. godine. Komisija je, napisao je Rojters, u maju prognozirala da će cijene u zoni eura porasti za 6,1 odsto ove godine i 2,7 odsto u 2023. godini.

Evropska centralna banka i Banka Japana bile su jedine dvije centralne banke s naprednom ekonomijom koje do sada nisu odgovorile na inflaciju povećanjem kamatnih stopa. Izgleda da će se to promijeniti, barem za ECB na sastanku 21. jula, kada se očekuje da će zvaničnici podići referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena u svom prvom povećanju od 2011. Još jedno povećanje se očekuje u septembru.

Rast kamata do 2023.

Globalne kamatne stope će vjerovatno nastaviti rasti do 2023. kada će “vruće cijene početi da se hlade kao odgovor na akcije centralnih banaka”, kaže Kristalina Georgieva, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda u izjavi za američki televizijski kanal CNBC.

Cijene roba, poput nafte, možda su se izjednačile i počele da opadaju posljednjih mjeseci, ali Georgieva je rekla da će se to desiti kao odgovor na rizike od recesije, a ne nužno zato što je inflacija ukroćena.

Iako mnogi podaci koji se koriste za određivanje inflacije kasne, Georgieva je rekla za CNBC da svi znakovi ukazuju na to da inflacija još nije obuzdana. Ona je dodala da je najvažnije da se inflacija kontroliše, inače će prihodi erodirati, što će najviše pogoditi najsiromašnije dijelove svijeta.

Globalne cijene hrane su, ističe američki televizijski kanal, dostigle rekordni maksimum između marta i aprila ove godine, prema podacima Svjetske banke. Indeks cijena prehrambenih proizvoda Svjetske banke za mart-april porastao je 15 odsto u prethodna dva mjeseca i bio je više od 80 odsto veći nego prije dvije godine.

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je na nedavno održanom samitu G-20 da će se broj neuhranjenih u svijetu povećati za 7,6 miliona ove godine i za 19 miliona u 2023.

Budžeti domaćinstava i kredibilitet banaka

Centralne banke širom svijeta ubrzavaju povećanje kamatnih stopa, nastojeći da uguše nalet inflacije, koji su, naglašava Blumberg (Bloomberg) djelimično same stvorile.

Uljuljkani sniženim potrošačkim cijenama već dvije decenije centralni bankari su po vlastitom priznanju pretpostavili da će pritisci troškova koji se pojavljuju od 2021. uskoro nestati.

Međutim, naglašava Blumberg, zastoji u lancu snabdijevanja pokazali su se trajnijim – i sada je porast cijena energenata i roba nakon ruske invazije na Ukrajinu odlučno uklonio svaki slučaj postepenosti u borbi protiv inflacije.

To je tempo koji nijedna centralna banka nije planirala prije samo nekoliko mjeseci, a vjerovatno će izazvati šok rasta koji povećava rizik od recesije.

“Na kraju će kreatori monetarne politike staviti cijene pod kontrolu. Ipak, to se neće dogoditi dovoljno brzo da spasi domaćinstva od velikog udara na njihove budžete, ili centralne banke od velikog udarca na njihov kredibilitet”, ocjenjuje glavni ekonomista Blumberga Tom Orlik.

RSE