Godišnji izvještaj: Amnesty kritikuje evropsku azilantsku politiku

tačno.net
Autor 24.5.2013. u 07:38

Godišnji izvještaj: Amnesty kritikuje evropsku azilantsku politiku

Milioni su u bijegu od rata i nasilja – no Evropa se štiti, kritikuje Amnesty International. U svome godišnjem izvještaju zahtjevaju borci za ljudska prava od EU-država a također i od Njemačke više aktivnosti. Inače moglo bi umrijeti još više ljudi.

By: Theresa Breuer
Preveo: Ešref Zaimbegović

Brojevi su zastrašujući. Na svijetu je prošle godine ubijeno između 800.000 i 1,1 milion ljudi u 131 građanskom ratu. Samo ustanak u Siriji koštao je do kraja decembra 60.000 ljudskih života. U međuvremenu UN računa sa skoro 80.000 mrtvih.

Situacija u Siriji se prema organizaciji za odbranu ljudskih prava Amnesty International u proteklim mjesecima dramatično pogoršala. Međutim EU države su primile samo 40.000 izbjeglica iz te države – ovo oštro kritikuju borci za ljudska prava. „ EU se drži lijepo u pozadini“, kaže generalna tajnica Amnesty u Njemačkoj Selmin Caliskan, prilikom objavljivanja godišnjeg izvještaja organizacije u četvrtak. Njemačka i druge evropske države morale bi jače poduprijeti susjedne države Sirije, koje su primile mnogo izbjeglica.

U cjelini azilantska politika EU  je “nedostojna” nosioca Nobelove nagrade, kritikuje Amnesty. Granične kontrole su pojačane i zajednica evropskih država se ograđuje, kaže Caliskan. To bi se moralo promjeniti. “EU nije do sada preuzela nikakvu odgovornost za izbjeglice i zato umire toliko ljudi u Sredozemnom moru.”

U Evropi kritikuje Amnesty i mađarsku vladu, koja sa stalno novim izmjenama ustava dodatno ograničava ljudska prava. Ubuduće bi trebala čak i “ uvreda časti mađarske nacije” spadati pod kaznena djela. Amnesty traži od EU da zaustavi ovu politiku. Osim toga Njemačka bi trebalo da zaustavi izgon tražilaca azila u Mađarsku jer tamo prijeti povreda ljudskih prava.

Angažman može biti opasan po život

Lista zemalja koje su prošle godine kršile ljudska prava je dugačka. Amnesty je u svome izvještaju za 2012. ukupno istražila i dokumentirala kršenje u 159 država:

  • U 112 država ljudi su zlostavljani i mučeni.
  • U preko 50 država sigurnosne snage bile su odgovorne za protupravna ubijanja.
  • 21 vlada dozvoljavala je 2012. godine pogubljenja.
  • U 80 zemalja održavani su nekorektni sudski postupci.
  • 57 država držalo je u zatvoru nenasilne političke zatvorenike.
  • U 101 zemlji bilo je ograničavano pravo na slobodno mišljenje.
  • U 36 država dešavala su se protupravna preseljavanja i iseljavanja.

Boriti se za ljudska prava znači za aktiviste širom svijeta još uvijek opasnost za vlastiti život. Jedan od najpoznatijih slučajeva prošle godine je Malala Yousafzai. Pakistanka je bila na putu kući  iz škole kada su joj nepoznati 9.oktobra 2012. ispalili hitac u glavu. Protiv svih očekivanja teško povrijeđena 15-ogodišnjakinja je preživjela. Kasnije su pripadnici Talibana prihvatili odgovornost za ovaj slučaj. “Prekršaj” mlade Pakistanke: Na svome blogu zastupala je pravo djevojaka na školovanje.

Oštre kritike dobila je i Rusija za svoj odnos prema domaćim i stranim nevladinim organizacijama. Tamo je parlament prošle godine zaključio da se organizacije, koje su politički aktivne i dobijaju pomoć iz inostranstva, moraju ubuduće registrovati kao “inostrani zastupnici”. U martu su na osnovu novog zakona provedene racije kod mnogih inostranih nevladinih organizacija, među ostalima kod Human Rights Watch i Konrad-Adenauer-Stiftung.

I Etipoija, Egipat i Uganda su 2012. zloupotrebljavali zakone da bi potisnuli civilni društveni angažman.

Napredak u Meleziji i Singapuru

U pojedinim područjima vidi Amnesty i napredak. Malezija i Singapur su prošle godine preduzele korake za ukidanje smrtne kazne. U USA ukinuo je Connecticut smrtnu kaznu kao 17. savezna država.

Kao pozitivan korak ocjenjuje Amnesty i usvajanje internacinalnog Ugovora o trgovini oružjem. 155 država je u aprilu u UN glasalo za jedinstvene standarde u trgovini oružjem. Samo Iran, Sirija i Sjeverna Koreja glasali su protiv ugovora.

Na osnovu ugovora treba se u buduće oštrije ispitivati ko dobija isporuke oružja i da li su povrede ljudskih prava učinjena oružjem. Amnesty se nada da se time može smanjiti nasilje u građanskim ratovima.

spiegel.de

tačno.net
Autor 24.5.2013. u 07:38

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija