Grčka će potonuti prije nego što se EU dogovori

Autor 15.6.2011. u 06:38

Grčka će potonuti prije nego što se EU dogovori

Rješenje za grčke dugove nije ni na vidiku. Sastanci se održavaju, prijedlozi propadaju, riječ “bankrot” se izbjegava, a pomaka nema. No, ima i vrlo zanimljivih ideja poput dobrovoljne pomoći.

Briselski krizni sastanak o Grčkoj u utorak navečer nije donio nikakav konkretan rezultat. Ministri financija zemalja eurozone odustali su od planiranog pismenog priopćenja o dužničkoj krizi koja se sve više zaoštrava u Grčkoj. “Radi se o vrlo teškoj temi”, zaključio je nakon višesatne rasprave Jyrki Katainen, finski ministar financija. Prema izjavama diplomata, sastanak skupine zemalja eurozone završio je bez približavanja stajališta. “Za stolom se nije našla niti jedna opcija koja bi prošla”, izjavio je jedan diplomat EU-a. Euroskupina će se sastati ponovno u nedjelju u Luxembourgu za večerom, prenosi Deutsche Welle, a to je dan ranije nego što je bilo planirano. Odlučujući faktor za napredak u raspravi bit će sastanak njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Sarkoyzja u petak u Berlinu.

Grčka se nalazi pred državnim stečajem ukoliko se ipak ne pronađe rješenje za tu visoko zaduženu zemlju. Atena je već prije godinu dana od Europljana i MMF-a primila 110 milijardi eura. Idući obrok od 12 milijarda eura dolazi u srpnju, taj iznos Grčkoj je neophodno potreban, ali još nije odobren. Osim toga, radi se o novom paketu pomoći. Najprije je bilo riječi o financijskim potrebama u visini od 90 do 120 milijarda eura, ovisno o trajanju i vezivanju vjerovnika i mogućoj dobiti iz privatizacije. Ministri financija članica EU-a nisu suglasni oko toga je li kod drugog paket spašavanja potrebno reprogramiranje dugova Grčke i kako bi ono moglo izgledati. Pritom se postavlja pitanje: s kojim gubitkom moraju računati privatni vjerovnici Grčke, a to su prije svega europske banke i osiguranja, i koje su posljedice rezanja dugova.

Oko tog pitanja vodi se žestoki prijepor između Njemačke s jedne strane i Europske središnje banke, Francuske i Europske komisije s druge strane. Dok Njemačka želi da u daljnjim troškovima u svakom slučaju sudjeluju i privatni vjerovnici, druga strana to odbija, jer strahuje da će zemlja otići u stečaj. Pojedine zemlje namjeravaju prepustiti samim privatnim vjerovnicima da odluče o tome žele li sudjelovati. “Sudjelovanje privatnog sektora mora biti dobrovoljno”, zahtjeva belgijski ministar financija Didier Reynders. Kada bi se prisiljavalo banke, osiguranja i mirovinske fondove, tada bi to moglo poljuljati cijeli financijski sustav eurozone. Udio privatnih vjerovnika u paketu pružanja pomoći procjenjuje se na oko 30 milijarda eura.

Prema mišljenju stručnjaka, rješenje za Grčku moglo bi izgledati tako da banke na dobrovoljnoj bazi kupuju grčke obveznice, ako stare isteknu. Međutim, rejting agencije upozoravaju da svaka suodgovornost i jamstvo, pa čak i ako je ona dobrovoljne prirode, može imati potencijalno katastrofalne posljedice za druge klimave kandidate kao što su Irska, Portugal, a na kraju možda i Španjolska.

Na početku briselske sjednice bilo je očito vrlo žestokog protivljenja njemačkim zahtjevima da se privatno gospodarstvo uključi u rješavanje dužničke krize. Prevelika je zabrinutost euro-partnera da bio takav korak mogao još više produbiti dužničku krizu i cijelu monetarnu uniju povuči u ponor.

Grčke mjere štednje s programom privatizacije obuhvaćaju 50 milijardi eura. One uključuju i mnoge povišice poreza. Tako će se prihodi od 8.000 do 10.000 eura godišnje za četiri godine oporezivati za tri posto više. Osim toga, PDV za restorane i barove povećava se na 23 posto. Očekuje se da će se smanjiti primanja državnih službenika, umirovljenika te izdaci za zdravstvo i obrazovanje, obranu i socijalne usluge.

poslovni.hr

Autor 15.6.2011. u 06:38

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija