Grčka je rekla NE: Izbacivanje iz eurozone moglo bi biti bolno

Izdvajamo

• Rezultati jučerašnjeg referenduma na kojem su grčki birači odbacili zahtjeve međunarodnih kreditora dovela je Grčku na rub izbacivanja iz eurozone, što je događaj kakav još nije zabilježen u relativno kratkoj povijesti europske monetarne unije.

Povezani članci

• Novo svjetsko gospodarstvo Made in USA
• Napadač iz Osla ‘bio inspirisan napadima’ u Christchurchu i El Pasu
• Vlasti Ukrajine između Moskve i Brisela, demonstranti prenoćili na ulici
• Nakon ograničenja cijene ruske nafte: Poskupila nafta na svjetskom tržištu
• Vijeće sigurnosti uvodi zonu zabrane leta iznad Libije, Gadafi kreće na Benghazi?
• Većina Europljana smatra da Ukrajini treba ponuditi članstvo u EU

Rezultati jučerašnjeg referenduma na kojem su grčki birači odbacili zahtjeve međunarodnih kreditora dovela je Grčku na rub izbacivanja iz eurozone, što je događaj kakav još nije zabilježen u relativno kratkoj povijesti europske monetarne unije.

Grčki bankarski sustav koji je praktički već u kolapsu, nakon ovakvog rezultata referenduma mogao bi ostati bez interventne pomoći Europske središnje banke kojom se održavala likvidnost, što bi ujedno značilo i izlazak iz eurozone.

Grčka Vlada bi prvo trebala uvesti paralelnu valutu, no ako u kraćem roku ne primi nikakvu financijsku pomoć, morala bi potpuno napustiti euro, i uvesti pravu valutu s uporištem u Grčkoj središnjoj banci.

Nova valuta gotovo bi sigurno devalvirala za 50 do 70 posto, a prema iskustvima iz prošlosti, uslijedila bi snažna recesija, kao što je to bio slučaj u Argentini prije 15 godina.

Moguća humanitarna kriza zbog uvođenja drahme

Mišljenja ekonomista o efektima nove valute na grčko gospodarstvo su podijeljena. Pozitivan scenarij je da bi slabija drahma ojačala izvoz i turizam, odnosno učinila ih konkurentnijima.

Grčka bi imala priliku obnoviti neke industrije koje su propale. No, to svejedno, kratkoročno ne znači bolji standard građana, a pitanje je jesu li Grci toga svjesni.

Sa druge strane, postoje mišljenja da uvođenje drahme ne može poboljšati konkurentnost grčkog gospodarstva jer je uvoz tri puta veći od izvoza, te slabijom valutom uvozni proizvodi postaju skupji, što bi moglo proizvesti humanitarnu krizu koja u Europi nije viđena od 2. svjetskog rata. Drugi problem je što Grci, kao i Hrvati zapravo “vole” euro, tako da će i dalje štedjeti u eurima što će razviti crno tržište valuta, a drahmu će koristiti samo za plaćanja.

Grčke kompanije također bi se mogle naći u problemima. Nakon napuštanja eura, mnogima od njih moglo bi se dogoditi da im dugovi prema stranim kreditorima ostanu u eurima, dok im je većina prihoda u lokalnoj valuti, što bi im otežalo ili onemogućilo plaćanje kredita (slično kao što je slučaj s dužnicima u švicarskim francima).

Sutra sastanak šefova eurozone

Podsjetimo, španjolska konzervativna vlada, koja od Grčke potražuje 26 milijardi eura, sazvala je za danas jutro hitan ministarski sastanak nakon što je sinoć postalo jasno da su Grci na referendumu rekli “ne” uvjetima vraćanja duga kreditorima (61,31 posto “protiv”, 38,69 posto “za”).

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande telefonski su, nakon ishoda grčkog referenduma o mjerama štednje međunarodnih kreditora, dogovorili summit čelnika eurozone za utorak.

index.hr