Guverner Rusnok: Ne bojimo se ekonomiju malo ohladiti povećanjem kamatnih stopa

Radoslav Tomek
Autor 31.5.2021. u 09:47

Izdvajamo

  • U svakom slučaju očekuje nas etapa više inflacije i to i zbog pregrijanog tržišta rada iz prošlosti. Očekujemo da će to trajati otprilike cijelu drugu polovinu 2021. godine kada ćemo se kretati znatno nad našim inflacionim ciljem a ponekad vjerovatno i nad triprocentnom granicom inflacionog pojasa. Monetarnom politikom, koja funkcioniše sa zakašnjenjem od godinu i po, to sada nije moguće popraviti. Ali to je situacija koja govori u korist vraćanja monetarne politike u normalu. Evidentno je da ćemo početi povećavati kamatne stope. Jedino pitanje je kako brzo, da li će to biti već u junu ili u avgustu sa novom prognozom. Ali pravac je jednoznačan, u to niko ne sumnja.

Povezani članci

Guverner Rusnok: Ne bojimo se ekonomiju malo ohladiti povećanjem kamatnih stopa

Guverner Češke narodne banke Jiří Rusnok – Foto: ČNB

Razgovor sa J. Rusnokom, guvernerom ČNB vodio Radoslav Tomek
(Denník N 26. 5. 2021)

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

U kakvoj kondiciji je češka ekonomija nakon drugog talasa covida?

U sličnoj kao i druge ekonomije u EU. U prva četiri mjeseca ove godine tvrdo su je pogodila sva ograničenja. BDP je lani pao za 5,4 posto što je istorijski pad. Ta kriza je u svakom slučaju drugačija u tome da je eksogena, došla je spolja a nije bila izazvana problemima u ekonomici ili finasijskom sistemu. Ekonomija nije funkcionisala zbog lockdowna i administrativnih mjera a ne zbog nedostatka potražnje.

Kriza je bila specifična i time da je reakcija vlasti bila veoma brza i velika a Češka nije izuzetak. Kao prvo vlada je obezbjedila ogroman priliv novca na smirenje slučaja a razumljivo veoma opuštenu novčanu politiku. Snizili smo kamatne stope za dva procentna boda na 0,25 posto, proveli smo neke makroprudencijalne mjere i takođe mjere za povećanu likvidnost u finansijskom sektoru, orijentisane ne samo na banke. Iako neki od tih instrumenata nisu iskoriteni već samo to da su bili k dispoziciji uticalo je na smirivanje tržišta na početku krize.

Gospodarstvo je izgubilo minimalni dio svoga potencijala, ako se radi o zaposlenosti. Stav ekonomije je pomalo kontradiktoran ali njena osnovna infrastruktura nije bila fatalno oštećena tako da bi na otvaranje trebala reagovati pozitivno i voditi ka prilično brzom oživljavanju. Iako smo za rast u ovoj godini prilično skeptični.

Mislite li da će se pokrenuti kupovna groznica, jer će domaćinstva realizovati odložene nabavke? A kakve signale imate iz preduzetničke sfere? Imaju li veće povjerenje u budućnost, povećavaju li investicije?

Može se očekivati da potrošačka potražnja, koja je dugo bila ograničavana zatvorenim prodavnicama, brzo oživi. Procjenjuje se da je u Češkoj dodatna štednja uslovljena pandemijom dostigla 200 do 300 milijardi kruna (8 do 12 milijardi evra prim.prev.) Ako se ograničenja u drugoj polovini godine ne vrate potrošnja domaćinstava bi trebala biti jednim od ključnih pokretača gospodarskog rasta u ovoj godini.

Preduzetnički sektor je na jednu stranu zavisan na inostranoj potražnji a na drugu stranu postoje ograničenja na strani ponude, kao što su problemi sa logistikom, nedostatak dijelova i sirovina i istovremeno neprestani nedostatak radnika. Tržište rada, koje je pred krizu bilo jako pregrijano, ohladilo se samo malo. Mnoge firme javljaju o problemima sa obezbjeđenjem radnika a kod nekih od njih to čak ograničava proizvodne kapacitete. Bojim se da će se ta situacija nastaviti.

Veoma dobro bi se trebale kretati javne finansije. Privatne su međutim važnije a situacija kod njih nije jednoznačna. Teško je to procijeniti. Glavnim izvorima rasta bi u svakom slučaju trebala biti privatna potrošnja i izvoz. Ali već je konac maja a to što smo izgubili za prva četiri mjeseca će se sigurno potpisati na konačnom rezultatu.

Koliko ste u centralnoj banci nervozni zbog problema na strani ponude, kao što je nedostatak čipova i skupa logistika. Koliko dugo bi morali trajati da bi uticali na rast gospodarstva?

Danas vam ne mogu dati ozbiljnu prognozu. Međutim to je svakako problem. Preliminarni podaci doduše pokazuju da naprimjer Škoda Auto u sravnanju sa ostalima u Evropi stoji relativno dobro ali gledajući na to kakvu veliku vagu ima auto industrija u češkoj ekonomiji može taj uticaj biti značajan.

Jedna stvar su konjukturna kolebanja spojena sa covidovom krizom i njenim odjecima a druga su strukturne promjene koje su se dešavale već prije pandemije. Počinje prelazak na elektro mobilnost što je sigurno pitanje na još dugo vremena ali je jasno da će to uticati na autosektor sa aspekta bruto ekonomskog učinka. Automobila će vjerovatno biti manje, biće skuplji a trebaće manje komponenti. Sa kratkoročnog gledišta radi se o negativnoj strukturnoj promjeni koja se mora pojaviti i u češkoj ekonomiji.

Je li elektrifikacija automobila najveći izazov za češku industriju?

To je jedan od izazova. Na sreću češka ekonomija – iako to na prvi pogled ne izgleda – nije tako fatalno zavisna na automobilskoj industriji. Njen udio, iako je na evropske odnose visok, nije tako dramatičan a mnogi podisporučioci će se vjerovatno uspjeti relativno brzo prilagoditi.

Postoje i važniji izazovi, naprimjer energetika. Jasno je da ćemo od uglja prelaziti na druge izvore električne energije ali tih nemamo puno a nijedan novi atomski izvor nije na vidiku. Do tog doba moraćemo naći druge alternative a to u velikom obimu ne može biti ništa drugo nego plin. Da, udio obnovljivih izvora će porasti ali sa gledišta prirodnih uslova to Češkoj neće pomoći. Osim toga poskupljuju emisione dozvole što se odražava i na cijenu struje. Zajedno sa digitalizacijom i cjelokupnom modernizacijom ekonomije to je veliki izazov.

I nadalje će biti neophodno osigurati razumnu konsolidaciju javnjih finansija koje su dospjele na dugoročno neodrživ nivo. Radi se o kompleksnoj stvari na koju utiču navedeni i drugi faktori. Treba računati s tim da će ekonomija biti u stalnim promjenama.

Jako tržište rada i rastuće cijene ulaznih elemenata govore u korist rasta potrošačkih cijena. Od posljednje prognoze ČNB inflacija je prešla vaš pojas tolerancije. Šta to za vas znači?

Bilo je to za dvije desetine više nego što smo očekivali. Da, čeka nas doba povećane inflacije koju donedavna nismo baš dobro predviđali. To je  međutim povezano više sa globalnim nego lokalnim razlozima koji tome samo doprinose. U nekim oblastima postoje pritisci ponude na koje monetarnom politikom u kratkoročnom horizontu ne možemo uticati kao što su prehrambeni proizvodi a danas posebno gorivo.

Kad se cijena nafte udvostruči to se mora negdje pojaviti. Takođe cijene prehrambenih proizvoda kopiraju globalni razvoj cijena komodita a tu je također nedostatak određenih roba, naprimjer građevinskih materijala ili elektronike, često uslovljen problemima u logistici. To sve se prenosi do potrošačkog segmenta zajedno sa nastojanjem da se višim maržama anulira prethodni gubitak. Vidjećemo, koliko će to potrošači prihvatiti ali izgleda da hoće do određene mjere.

Također i zbog toga što se njihovi prihodi nisu dramatično smanjili. Jednim od fenomena ove krize je i to da ne vidimo neku skupinu stanovništva koja bi bila puno oštećena bilo zahvaljujući državnoj pomoći ili zahvaljujući korištenju rezervi koje su imali. Manje pogođeni smo bili i zbog toga što je Češka zemlja industrije a ona nije bila pogođena tako kao uslužne djelatnosti.

U svakom slučaju očekuje nas etapa više inflacije i to i zbog pregrijanog tržišta rada iz prošlosti. Očekujemo da će to trajati otprilike cijelu drugu polovinu 2021. godine kada ćemo se kretati znatno nad našim inflacionim ciljem a ponekad vjerovatno i nad triprocentnom granicom inflacionog pojasa. Monetarnom politikom, koja funkcioniše sa zakašnjenjem od godinu i po, to sada nije moguće popraviti. Ali to je situacija koja govori u korist vraćanja monetarne politike u normalu. Evidentno je da ćemo početi povećavati kamatne stope. Jedino pitanje je kako brzo, da li će to biti već u junu ili u avgustu sa novom prognozom. Ali pravac je jednoznačan, u to niko ne sumnja.

Vaš alternativni scenario računao je sa tim da ako pandemiju ne uspijemo savladati monetarna politika bi ostala olabavljena. Je li sa toga aspekta covid u Češkoj već pod kontrolom?

Sa pandemijom je kao sa vremenom. Ali sada imamo prilično veliku sigurnost da je minimalno privremeno a nadajmo se i u dugoročnom horizontu pod kontrolom. Vakcinacija se konačno ubrzala, imamo visok stepen prirodne imunizacije u tom smislu da je mnogo ljudi prebolilo covid. Nisam epidemiolog ali može se pretpostavljati da ćemo to savladati. Tako da je taj scenario sada vjerovatno samo teoretski.

Većina ljudi ove godine predviđa rast kamata za pola procentnog boda. Je li u igri i optimistički scenario razvoja ekonomije koji bi zahtijevao razantniju reakciju?

Ne mogu ga isključiti. Koncem godine se može pokazati da je to neophodno. Ali mislim da je to manje vjerovatno.

Kruna je jača nego što ste predviđali. Kako će to izmješati karte u cjelom monetarno političkom miksu?

Da, jača je nego što se očekivalo ali se to može brzo korigovati. To nam pomaže da prigušimo inflaciju, taj uticaj na potrošačke cijene je jači prilikom promjene kursa nego prilkom promjene kamatnih stopa. Ukoliko bi se jačanje nastavilo a bilo izraženije to bi nam smanjilo potrebu brzog povećanja kamata.

U toku pandemije češki deficit se znatno produbio. Može li to biti problem?

Značaj miksa monetarne i fiskalne politike porastao je u ovoj krizi. Njihova međusobna saradnja, iako nije bila unaprijed planirana, bila je ključna i uspješna. Sa gledišta monetarne poltike nas to trenutno ne opterećuje. Finansiranje javnog duga se ne komplikuje iako dug raste. Kamatne stope odgovaraju stanju češke ekonomije i kretanju javnog duga. Tržište se ponaša normalno iako prihodi nisu tako niski kao u zemljama evrozone ali to su tamo deformisale kupovine Evropske centralne banke.

Mi smo jedna od malo zemalja koja u ovoj krizi nije koristila nikakve nekonvencionalne instrumente. To je rijetkost, možda stjecaj okolnosti ali ja osobno se tome radujem. Nismo morali vještački održavati tržište da bi uslovi finansiranja države bili prihvatljivi kako su to radili naši susjedi, naprimjer Poljska. Monetarnopolitičke odluke biće u tom smislu potpuno autonomne. Razumljivo da uzimamo u obzir sve šta se događa u gospodarstvu i u društvu.

U kratkoročnom horizontu dakle ne vidimo problem. Ako se radi o budućnosti, politička reprezentacija, koja izađe iz izbora, moraće pokazati kojim smjerom će se kretati u oblasti javnih finansija. A ubijediti tržište da se radi o održivoj cesti koja ima smisla.

Računate li u svojim modelima sa nekakvom cestom konsolidacije?

Razumljivo da na osnovi toga, šta znamo o javnim finansijama, radimo određene projekcije. Iz prirode stvari mi kao centralna banka nemamo dugi horizont. Zanima nas šta će se dogoditi za godinu, dvije, možda za tri ali to već samo veoma indikativno. Imamo određenu predstavu kuda će se to kretati ali za sada to na nas nema nikakav uticaj niti ograničava naše autonomno odlučivanje o monetarnoj politici.

Da li je Češkoj za vrijeme krize pomogla vlastita valuta i vlastita monetarna politika?

Svako na to ima svoj pogled ali ja ću pokušati dati trezvenu analizu. Na početku krize kruna je spontano oslabila oko pet posto što je bio primjer iz udžbenika kako mala otvorena ekonomija s plivajućim kursom reaguje na nesigurnost spojenu sa vanjskim šokom. Ekonomiji to definitivno nije naškodilo a nakon toga, kada se pokazalo da je situacija pod kontrolom, kruna se stabilizovala i sada je jača nego prije covida. Sa tog aspekta to je funkcionisalo ispravno.

Međutim, više nam je pomogao razvoj prije covida. Time što smo rešavali samo male češke probleme bili smo sposobni od 2017. do 2020. godine povećati kamatne stope na relativno normalni nivo 2,25 posto. Tako nam se stvorio prostor za monetarnopolitičku reakciju kada je došao taj šok. A to ne bi uspio niko drugi, vjerovatno osim Norveške, jer bi stope morale ići duboko pod nulu. U tome vidim prednost mogućnosti prilagođavanja monetarne politike male otvorene ekonomije. Sa evrom to nije moguće ali na drugu stranu evro predstvalja ogroman zaštitni kišobran a sa gledišta nekoga drugoga ta sigurnost je važna.

Iako u Češkoj Republici nije došlo do kvantitativnog popuštanja cijene stanovanja i dalje rastu kao da pandemija ni ne postoji. Zabrinjava li vas to?

Iznenadilo nas je to ali nismo u tome sami. To je u najmanju ruku cjeloevropski fenomen da u ovoj krizi, za razliku od tih predhodnih, cijene nepokretnosti ne padaju a često čak i rastu. To je povezano sa veoma olabavljenim monetarnim uslovima kada je novca dosta a vlasnici traže ili sigurne luke ili u okolnosti niskih kamatnih stopa nekakve prihode.

Ovi godišnji ili mjesečni indeksi rasta nekada djeluju malo dramatično ali u kontekstu cjelokupnog rasta nominalnog BDP posljednjih godina, cjelokupne zaduženosti privatnog sektora, posebno domaćinstava koja je stalno relativno veoma niska i robusnog bankarskog sektora, koji ima višak kapitala, za sada ne vidim veliki problem. Veliki dio nekretnina kupuje se za vlastiti novac a ne na kredit. Hipoteke ljudi uzimaju pretežno za rješavanje svoga stanovanja. A tu je dugoročna rizičnost nešto manja pa me to puno ne zabrinjava.

A mogu li  ti ljudi podnijeti to, recimo, polaprocentno povećanje kamatnih stopa?

U osnovi da. Zadužena domaćinstva imaju dovoljne rezerve, testovi opterećenja su pokazali da bi bila sposobna savladati tu situaciju. Osim toga većina njih ima hipoteke fiksirane na pet i više godina tako da ih naše povećanje neće odmah dotaći. Prenos naših kratkoročnih kamata na hipoteke je veoma postupan, zavisi više od konkurentske borbe na tržištu. Danas plate oko dva posto, ako to vremenom bude oko tri posto, to ne bi trebalo imati uticaj na sposobnost domaćinstva da otplaćuju hipoteku.

Firmama, koje su na granici, mogu više kamatne stope zakomplikovati život ali to će biti marginalne pojave. Banke imaju ogromne rezerve i mogu rješavati takve slučajeve. Veliki dio gospodarstva, koji je orijentisan na izvoz, ima dio svojih kredita u evrima a njih će ovo dotaknuti relativno malo.

A mi ustvari hoćemo da bi naše odluke izazvale određeno hlađenje ekonomije. Toga se ne bojimo.

cnb.cz

Radoslav Tomek
Autor 31.5.2021. u 09:47

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija