Haos u Kabulu: Neslaganje oko rezultata izbora moglo bi ugroziti mirovni proces

RSE
Autor/ica 28.2.2020. u 09:36

Haos u Kabulu: Neslaganje oko rezultata izbora moglo bi ugroziti mirovni proces

Foto: Jawad Jalali/EPA-EFE

U Afganistanu je spriječena burna politička kriza nakon što su na osporavanim predsjedničkim izborima dva glavna kandidata – na kojima su obojica proglasili pobjedu – pristala da smire situaciju i odustanu od eskalirajuće svađe, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Aktuelni predsjednik Ašraf Gani – službeno proglašen predsjednikom – pristao da odgodi inauguraciju, dok je njegov glavni protukandidat Abdulah Abdulah pristao da zaustavi ranije najavljivano formiranje paralelne vlade.

Odgoda bi mogla omogućiti američkim i afganistanskim predstavnicima da posreduju u pronalaženju rješenja za trenutni zastoj koji prijeti da će se preliti u nasilje i poništiti potpisivanje istorijskog američko-talibanskog mirovnog sporazuma 29. februara.

Sporazum bi utabao put neposrednim mirovnim pregovorima talibana i delegacije koju čine članovi vlade, opozicije i civilnog društva. Pregovori bi trebalo da počnu u martu.

Ali posmatrači su rekli da bi izborni spor mogao dodatno zakomplikovati vladino imenovanje delegacije koja će pregovarati s talibanima, u procesu koji je već ometen kašnjenjima i sporovima.

‘Destabilizirajuće akcije’

Izborne vlasti prošle sedmice proglasile su Ganija pobjednikom predsjedničkih izbora održanih 28. septembra – sa osvojenih oko 51 odsto glasova – što mu je donijelo tijesnu pobjedu nad Abdulahom, koji je osvojio oko 40 odsto glasova.

Glasanje su obilježile tvrdnje o prevarama, tehničkim problemima s biometrijskim uređajima koji se koriste za glasanje i militantnim napadima. Lokalni posmatrači izbora takođe su kritikovali transparentnost glasanja.

Abdullah – koji je izgubio i na prethodna dva predsjednička glasanja trenutno služi kao šef izvršne vlasti Afganistana – opisao je rezultat objavljen 18. februara kao “puč” i obećao je da će formirati “vladu nacionalnog jedinstva”.

Od tada je imenovao vlastite guvernere u dvije sjeverne provincije, dok su njegove pristalice u prošloj sedmici održavale skupove u još tri provincije i u glavnom gradu Kabulu.

Abdulah i Gani planirali su ove sedmice položiti odvojene zakletve.

Gani je pristao odgoditi svoju inauguraciju za dvije sedmice. Abdulahov tim rekao je da su također odgodili paralelnu ceremoniju davanja zakletve za dvije sedmice.

Sjedinjene Države prestale su priznavati tvrdnju o pobjedi oba čovjeka, pozivajući ih da spor riješe “ustavnim i pravnim postupcima”.

Glasnogovornica američkog Stejt Departmenta Morgan Ortagus pozvala je strane 25. februara da se suzdrže od “korištenja ili prijetnje nasiljem” i formiraju “zajedničku” vladu.

U obraćanju upućenom Abdulahu, Ortagus je rekla da bi afganistanski lideri trebali “odustati od preduzimanja destabilizirajućih akcija”, uključujući uspostavljanje neustavnih “paralelnih vladinih struktura”.

U međuvremenu, američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) rekao je da je “pred nama ogromna, ogromna politička prilika”, pozivajući se na američko-talibanski mirovni sporazum, dodavši da Vašington neće dopustiti niti jednoj grupi da to “pokvari”.

Primjedbe su uslijedile nakon što je američki specijalni izaslanik za Afganistan, Zalmaj Halilzad, proveo nedjelju dana vozeći se između Ganijevog i Abdulahovog kabineta, sastajući se s njihovim ključnim pristalicama u pokušaju posredovanja u rješenju.

‘Djela nasilja’

“Najgori scenarij bio bi kada bi kriza, koja je do danas uglavnom retorička i politička, napredovala prema građanskim nemirima ili otvorenim djelima nasilja”, rekao je Endrju Votkins (Andrew Watkins), viši analitičar za Afganistan u Međunarodnoj kriznoj grupi (ICG).

“Koliko god bi Abdulahov tabor mogao i dalje pokazivati znakove napredovanja s ‘paralelnom vladom,’ nema mnogo vidljivih znakova da ti potezi vode ka otvorenoj, nasilnoj konkurenciji”, dodao je Votkins.

Najbolji scenarij bi bio, kažu analitičari, deeskalacija u odnosima dviju strana, što bi omogućilo vladi da funkcioniše, i da mirovni proces napreduje.

“Bez kompromisa, teško bi bilo probiti trenutni zastoj koji bi mogao postati zaokret na najgore”, rekao je Ali Adili, istraživač Afganistanske mreže analitičara, nezavisnog istraživačkog centra u Kabulu.

“Niko ne može priuštiti takav scenarij s obzirom na trenutnu priliku za potpisivanje mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Država i talibana kao i početak pregovaračkog procesa unutar Afganistana”, dodao je.

Adili je rekao da su kompromise odbacili Abdulahov tim i drugi koji nisu prihvatili izborne rezultate.

Jedan od kompromisa bi bio poništavanje tih rezultata koji su Ganiju donijeli pobjedu, i nastavak rada trenutne vlade dok agfanistanski pregovori s talibanima ne rezultiraju političkim dogovorom.

Još jedna mogućnost mogla bi biti smještanje onih koji trenutno nisu u vlasti u novi okvir za podjelu moći.

U 2014., gorki i prevarom umrljani predsjednički izbori gurnuli su Afganistan na ivicu građanskog rata prije nego što je američki državni sekretar Džon Keri (John Kerry) postigao dogovor o podjeli vlasti između Ganija i Abdulaha.

Sporazumom je stvorena nova pozicija – šefa izvršne vlasti, data Abdulahu kako bi se ublažile njegove sumnje u izborne rezultate.

Poticaji za obje strane

Politička borba u Kabulu prijetila je da će narušiti predloženi američko-talibanski sporazum koji bi značio povlačenje američkih trupa iz Afganistana, što bi mogao biti veliki korak ka okončanju gotovo 19-godišnjeg rata.

Kao dio dogovora, talibani su dužni započeti direktne pregovore s vlašću Kabula koju priznaje Zapad, kao i druge Afganistance o trajnom prekidu vatre i sporazumu o podjeli vlasti.

Ti razgovori unutar Afganistana trebali bi započeti sredinom marta.

Ali postoje strahovi da bi svađa u Kabulu mogla dodatno zakomplkovati imenovanje delegacije koja bi pregovarala s militantnom grupom.

Vašington je pozvao vladu da imenuje “inkluzivni, nacionalni pregovarački tim”, usred optužbi političkih opozicionara da su izostavljeni iz procesa.

Votkins je rekao da, iako bi trenutna izborna kriza mogla zakomplikovati imenovanje afganistanskog pregovaračkog tima, također bi mogla dati poticaj svim stranama za rješenje spora.

“Bez nadolazećih unutrašnjih pregovora u Afganistanu – koji bi se mogli održati u narednih nekoliko sedmica – možda nijedna strana ne bi imala toliko poticaja da posreduje i rješava probleme između sebe”, rekao je Votkins.

RSE

RSE
Autor/ica 28.2.2020. u 09:36