Hapšenje zbog političkih pogubljenja iz 1988. u Iranu

tačno.net
Autor 18.11.2019. u 08:28

Hapšenje zbog političkih pogubljenja iz 1988. u Iranu

Nakon više od tri decenije, iranski državljanin je prvi put u zatvoru zbog sumnjive uloge u egzekuciji najmanje 5.000 političkih zarobljenika.

U ljeto 1988. godine, hiljade političkih zatvorenika tajno je pogubljeno u Iranu nakon fetve osnivača Islamske republike Iran, ajatola Ruholaha Homeinija.

Nakon više od tri decenije, iranski državljanin je prvi put u zatvoru zbog sumnjive uloge u egzekuciji najmanje 5.000 članova organizacije Mudžahedin-e Kalk (MKO), studenata i ljevičarskih političkih stranaka i grupa, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Identifikovan kao Hamid Nuri, uhapšen je 9. novembra na aerodromu u Arlandi u Štokholmu, gdje je došao u posjetu rodbini, javili su švedski mediji.

Sud u Štokholmu je 13. novembra odredio da bude zadržan u pritvoru četiri sedmice, dok tužilac ne odluči o tome da li će podnijeti tužbu.

Oni koji ga tuže kažu da je Nuri igrao “aktivnu” ulogu u ubistvima, dok je advokat rekao da njegov klijent tvrdi da je nevin.

Hapšenje je bacilo svjetlo na jedno od najmračnijih poglavlja u 40-godišnjoj istoriji Islamske republike – poglavlja koje tamošnji državni službenici rijetko priznaju.

Egzekucije su započele 19. jula 1988. – tokom posljednjih dana iransko-iračkog rata 1980-88. – nakon što je Homeini proglasio “otpadnicima” one koji su uzeli oružje protiv Islamske republike čime su “bili u ratu protiv Boga” te da bi trebali biti osuđeni na smrt. Neke procjene govore da je pogubljeno na desetine hiljada ljudi.

Homeini je svoju fetvu objavio ubrzo nakon što su pripadnici MKO-a sa sjedištem u Iraku – koje je podržao irački lider Sadam Husein – izvršili posljednji upad u Iran, a koji je iranska vojska odbila.

Brojni pripadnici MKO-a ubijeni su na bojnom polju, a drugi su pogubljeni u zatvorima.

Zatvorenike su objesili nakon izuzetno kratkih saslušanja koja su vodile male grupe državnih službenika, koje su zatvorenici nazvali “komisijama smrti”.

Ti zvaničnici ispitivali bi zarobljenike – uključujući mnoge koji su već osuđeni na zatvor – o njihovim vjerskim i političkim uvjerenjima. Zatvorenici su također bili prisiljavani da iskažu spremnost da žrtvuju svoje živote za Islamsku republiku i naređeno im je da optuže svoje drugove.

Oni koji su dali nezadovoljavajuće odgovore bili bi ubrzo pogubljeni i sahranjeni u tajnosti.

Nuri (58) je optužen da je vršio dužnost zamjenika tužioca u zatvoru Gohardašt na periferiji Karadža, oko 20 kilometara zapadno od glavnog grada Teherana. Vjeruje se da je nekoliko stotina zarobljenika pogubljeno u Karadži.

Bivši zatvorenici su rekli da je Nuri tada bio poznat pod svojim pseudonimom Hamid Abasi. Kažu da je blisko sarađivao s ‘komisijama smrti’ koje su slale zatvorenike na pogubljenje.

Iraj Mesdagi, aktivista sa sjedištem u Švedskoj koji je preživio masovne egzekucije i za kojeg se navodi da je imao veliku ulogu u hapšenju Nurija, rekao je da ga je vidio “mnogo puta” u zatvoru.

“Poznajem ga iz vremena kad sam bio zatvorenik u zatvoru Gohardašt u blizini Teherana 1988. godine; bio je aktivni član komisije za smrt”, rekao je Mesdagi švedskim medijima.

Mesdaghi, koji je opširno pisao o egzekucijama, rekao je u drugom intervjuu da je čovjek poznat kao Abasi prijetio njemu i drugim zatvorenicima da će lično učestvovati u njihovim vješanjima.

“[Zatvorske vlasti] bi postavljale zatvorenike na binu, na stolice [s omčom oko vrata]. Tada bi ih udarali u stomak kako bi ih prisilili da padnu sa pozornice [i budu obješeni]”, rekao je Mesdagi. “Stoga bi nam [Abasi] rekao da će ‘zadnji put šutirati zarobljenike’.”

Mesdagi je rekao da je Abasi bio među zvaničnicima koji su igrali centralnu ulogu u egzekucijama, među kojima su sadašnji šef pravosuđa Ebrahim Raisi i bivši ministar pravde Mostafa Purmohamadi.

Mehdi Aslani, još jedan preživjeli iz masovnih pogubljenja, rekao je za RSE da je Abasija upoznao u Gohardaštu, a kasnije i u zloglasnom teheranskom zatvoru Evin.

Aslani, koji je nastanjen u Njemačkoj, rekao je da još uvijek ima snažno sjećanje na to kako je Abasi izabrao zatvorenike koje će slati ‘komisiji smrti’ na ispitivanje.

Aktivista Iraj Mesdagi: "Poznajem ga iz vremena kad sam bio zatvorenik u zatvoru Gohardašt u blizini Teherana 1988. godine; bio je aktivni član 'komisije smrti'".
Aktivista Iraj Mesdagi: “Poznajem ga iz vremena kad sam bio zatvorenik u zatvoru Gohardašt u blizini Teherana 1988. godine; bio je aktivni član ‘komisije smrti'”.

“Zatvorili su nas u sobu. Otvorio je vrata i pojavio se s voki-tokijem u ruci – izgledao je kao da ne spava danima – [i] nasilno je vikao i odabrao 10 ljudi, uključujući i mene.”

Aslani je rekao da je biranjem ljudi koji će se pojaviti ispred ‘komisije smrti’, Abasi igrao važnu ulogu u egzekucijama.

“Odveli su nas dole pored prostorije u kojoj je bila smeštena ‘komisija smrti’ i rekli su nam da sjednemo na pod”, prisjetio se i dodao da su zarobljenike, jednog za drugim, odvodili u sobu.

Aslani je rekao da je mjesecima kasnije ponovo vidio Abasija u zatvoru Evin nakon što je tamo premješten iz Gohardašta.

“Sećam se da mi je postavio nekoliko pitanja, uključujući da li bih po puštanju pristao da sarađujem u obaveštajnim pitanjima”, rekao je.

Aslani vjeruje da su Abasi i Nuri ista osoba.

“Dobio je na težini, izgubio je i nešto kose, [ali] to je isto lice koje sam vidio 1988.”, rekao je Aslani i dodao da je “moje pamćenje možda neispravno, ali postoje desetine drugih preživjelih koji mogu da svjedoče tako da možemo da osvijetlimo tamni tunel zatvora ’80-ih, posebno tajnost oko masovnih egzekucija iz 1988.”

Nurijev advokat je rekao da je njegov klijent nevin.

“Uhapsili su pogrešnog čoveka”, rekao je Lars Hultgren javnoj radioteleviziji SVT 13. novembra.

U međuvremenu, londonski pravnik za ljudska prava Kaveh Musavi, tužilac u slučaju protiv Nurija, izjavio je za Radio Farda, iranski servis RSE, da se Nuri suočava s optužbama u Švedskoj koje uključuju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i torturu.

Musavi, koji je rekao da je sarađivao s Mesdagijem i drugima na izgradnji slučaja protiv Nurija, izrazio je uvjerenje u njegovu ulogu u masovnim egzekucijama.

“Pokazao sam njegovu fotografiju nekolicini [bivših zatvorenika] koji su bez sumnje rekli da je to Hamid Abasi.

Radio Slobodna Evropa

tačno.net
Autor 18.11.2019. u 08:28

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija