Hromirano špijuniranje

Ivan Trajković/ Balkans Aljazeera
Autor/ica 4.9.2021. u 09:32

Hromirano špijuniranje

foto: technohoop.com

Sada je i kompanija Google priznala da pretraživač Chrome zaista ima čitav niz problema.

Korisnici interneta već godinama smatraju da je web pretraživač Chrome – koji se nalazi na svakom Android telefonu i stotinama miliona PC računara – spor, previše zahtevan i pun bezbednosnih rupa. Sada je i kompanija Google priznala da Chrome zaista ima čitav niz problema.

Piše: Ivan Trajković

Kada kliknete na neki link ili vezu na društvenim mrežama na svom smartfonu, taj web-sajt će se učitati ili unutar pretraživača u samoj aplikaciji ili, češće, u Chrome pretraživaču.

Budući da svaki Android uređaj dolazi sa Chromeom ‘iz fabrike’, a da se on nalazi i na velikom broju iOS uređaja, bezbednost podataka je svakako na prvom mestu.

A tu je takođe i Chrome OS, čitav operativni sistem za laptop i tablet računare koji ceo počiva na ovom web pretraživaču.

Milijarde korisnika u riziku

Chrome pretraživač ima oko 2,5 milijardi stalnih korisnika. Svakako, najviše njih pretraživač koristi na svojim mobilnim uređajima, ali dosta internet saobraćaja dolazi i sa PC računara. Tu treba dodati i milione korisnika Chrome OS laptopa, koji su najčešći u školama i obrazovnim ustanovama. Google planira da ove godine isporuči oko 40 miliona Chrome OS uređaja, što je za 30 odsto više nego prošle godine.

Početkom godine, svet je obišla informacija da je na ‘mračnom internetu’ (Dark Web) postavljena baza podataka sa više od 500 miliona naloga korisnika Facebooka. Ova društvena mreža ima preko 2,5 milijarde registrovanih korisnika, a čak 73 odsto građana SAD ga koristi barem jednom dnevno. Zato i brojka od 500 miliona i ne deluje tako veliko – a trebalo bi, jer se za ovaj bezbednosni propust zna još od 2019. godine.

Sada je i tehnološkim laicima i povremenim korisnicima društvenih mreža (kao i onima koji ih uopšte ne koriste) jasno da Facebook, Instagram, Twitter – a poslednjih godinu dana i sve popularnija mreža TikTok – znaju gotovo sve o nama. Gotovo niko više ne pamti rođendane prijatelja, jer ih Facebook podseća na to. Koliko ste do sada slika ili video klipova postavili na ovu mrežu – i dok neki postave sliku s vremena na vreme, ogroman deo korisnika, naročito onih mlađih, svakog dana objavi veliki broj slika, linkova, muzičkih spotova, i drugog sadržaja.

Kada na sve ovo dodamo činjenicu da je već izvesno vreme i Instagram povezan sa vašim FB nalogom (Facebook je vlasnik Instagrama), a od ove godine je i ‘uvezan’ (cross linked content) i sa aplikacijama Messenger i WhatsApp, postaje jasno koliko informacija o nama ovaj gigant zapravo poseduje. Ipak, najviše naših informacija ‘putuje’ kroz Web pretraživače – Chrome, Edge, Opera, Firefox i mnoge druge.

Počeci pretraživača

Prvi Web pretraživač kreirao je naučnik Tim Berners-Lee 1990. godine na institutu CERN u Ženevi. Iako su pre toga postojali razni BBS protokoli za komunikaciju putem računarskih mreža na velikoj udaljenosti, Berners-Lee je prvi uspeo da sve tadašnje protokole i pravila za komunikaciju računara ‘složi’ u jednu aplikaciju. Takođe, uz pomoć nekoliko kolega, Lee je u isto vreme stvorio i pretraživač za slabije računare, tzv. terminale, pod imenom Line Mode Browser. Ovaj softver je umnogome ubrzao rad naučnika u CERN-u, koji su odjednom imali alat za lako slanje velike količine podataka i brzu komunikaciju sa kolegama.

Par godina kasnije, internet industrija se već zahuktavala, pa su predstavljeni web pretraživači Mosaic i Navigator. Oni su imali i grafički interfejs, odnosno mogli su da prikazuju i multimediju, poput slika, obogaćenog teksta i muzike u MIDI formatu. Ova dva projekta će 1994. prerasti u projekat Netscape Navigator, i istoimeni pretraživač.

Sredinom devedesetih, Navigator je držao gotovo 80 odsto tržišta Web pretraživača, i velikim kompanijama je bilo jasno da moraju nešto preduzeti. Tako je kompanija Microsoft ubrzo predstavila svog ‘takmičara’ – Internet Explorer se pojavio 1995. godine i dolazio je sa svakom instalacijom, tada revolucionarnog, operativnog sistema Windows 95.

Zahvaljujući činjenici da je u to vreme više od 90 odsto kućnih računara širom sveta koristilo Windows, Microsoft je na ‘mala vrata’ preuzeo ogroman deo tržišta. Do 2002. godine, Internet Explorer je imao čak 95 odsto tržišta, i bio najkorišćeniji pretraživač. Ipak, to će se uskoro promeniti.

Gotovo u isto vreme, 2003. i 2004 godine, dva velika internet igrača objavljuju svoje softvere za pretragu interneta. Apple je, po ugledu na Microsoft, svoj pretraživač Safari ugradio u Mac OS – kasnije i u mobilni iOS. Nekadašnji Netscape je prerastao u Mozilla, i predstavio svoj pretraživač Firefox. Godine 2008. kompanija Google, tada već najveći sajt za pretragu interneta, predstavlja Chrome browser, koga su od samog početka pratile kritike da koristi previše resursa računara, te da ga u značajnoj meri usporava.

Danas su pretraživači na svim našim uređajima koji imaju pristup internetu – čak i na pametnim satovima, displejima i smart TV uređajima. Sve više novih automobila ima Android Auto ili Apple Car Play operativne sisteme, koji se opet preko browsera povezuju na internet – i to u pokretu. Svi ovi uređaji poseduju neke (ili sve) podatke o nama – naše naloge na društvenim mrežama, navike u pretraživanju vesti i informacija, naše navike kada je muzika u pitanju ili video klipovi na YouTubeu i sličnim servisima. I sve funkcioniše sjajno – dok više ne funkcioniše.

Brojna istraživanja, sprovedena u SAD i Evropskoj uniji, pokazala su da više od polovine korisnika nema poverenja u aplikacije i tehnološke kompanije, a čak 34 odsto korisnika spremno prihvata činjenicu da njihovi podaci u nekom trenutku mogu pasti u pogrešne ruke. Istraživanje Pew Research centra je došlo do podataka da više od 70 odsto ispitanika smatra da njihove onlajn aktivnosti konstantno prate tehnološke kompanije, reklamne agencije, kao i hakeri.

Podaci na internetu

Nemanja Kostić, IT stručnjak, kaže da je količina podataka koju ‘ostavimo’ na internetu ogromna:

“Google ima više od 400.000 upita svake sekunde, a dnevno ima između pet i sedam milijardi upita. Svakog minuta se na YouTube gleda više od četiri miliona videa, a na Twitteru se objavi pola miliona tvitova. Danas možemo svuda oko nas u svakodnevnom životu videti ljude koji su zagledani u svoje telefone. Pogledajte ljude na ulici, u bilo kom kafiću ili restoranu, u gradskom prevozu – gotovo je sigurno da dobra većina njih vreme provodi zagledana u telefone. Neki proveravaju društvene mreže, neki rezultate utakmica, neki vesti. Čak se sve češće mogu videti i mališani u parkovima, čak i na ulici, zagledani u crtaće na telefonima svojih roditelja. Mnogi mališani već sa četiri ili pet godina imaju i svoje telefone. Mislim da korisnici kod nas ipak nisu svesni svih rizika koje Internet nosi, kao i koje sve podatke šaljemo svakog dana, i trebalo bi mnogo više raditi na edukaciji ljudi, kako bi sačuvali i svoje podatke, kao i ne baš jeftine uređaje”, kaže Kostić.

Digitalni otisak prsta

Većina novih smartfona ima opciju zaključavanja putem otiska prsta, ili skeniranja lica. Na ovaj način, uređaj može da potvrdi identitet korisnika, a zloupotreba je gotovo nemoguća. Ili se barem tako mislio. Istraživači sa Kalifornijskog univerziteta su uspeli da ‘prevare’ čitače otiska prsta jeftinim sprejem koji stvara gumiranu površinu, i koja ‘pamti’ otisak prsta vlasnika. I skeniranje lica je moguće zaobići tehnikom ‘stereoskopske fotografije’, gde kamera fotografiju osobe na posebnom papiru prepoznaje kao autentično lice.

Sve više aktivista i stručnjaka upire prstom i u Google. Naime, kompanija namerava da uvede novu tehnologiju pod imenom ‘FLoC’, koja bi od podataka iz pretraživača pravila ‘jedinstveni profil modela  ponašanja’ korisnika.

Naravno, taj pretraživač je Chrome, a pomenuti podaci bi bili ponuđeni marketing agencijama i oglašivačima. Iako je FLoC projekat stopiran početkom maja, to ne znači da neće biti daljeg prikupljanja podataka. Većina stručnjaka smatra da je samo 48 sati našeg korišćenja smartfona ili računara dovoljno da se napravi profil naših navika i načina na koji koristimo internet, i da bi taj profil bio 98 odsto unikatan u grupi od milijardu korisnika. I sama kompanija Google je u avgustu pozvala sve korisnike Chrome browsera da hitno nadograde svoj pretraživač na PC računarima, ali nije navela tip propusta, kako ‘ne bi dalje pomogla sajber kriminalcima i hakerima’.

balkans.aljazeera.net

Tagovi:
Ivan Trajković/ Balkans Aljazeera
Autor/ica 4.9.2021. u 09:32