Humanitarna pomoć glavna tema susreta talibanskih i zapadnih dužnosnika

Povezani članci

• Nakon izjave o vojnoj pomoći Ukrajini Ben Wallace objavio da se prestaje baviti politikom
• Palestina se Međunarodnom kaznenom sudu priključuje 1. travnja
• Afganistan: U poplavama stradalo 100 osoba
• Trump u govoru rekao kako je jedini koji može pobijediti na izborima 2024.
• Meteorska kiša u Rusiji, stotine povređenih
• Italija kao test evropskog jedinstva

Foto: AFP/Wakil KOHSAR

Ljudska prava i humanitarna kriza u Afganistanu, gdje glad prijeti milionima ljudi, bit će u središtu razgovora koji počinju u nedjelju u Oslu između talibana, Zapada i pripadnika afganistanskog civilnog društva.

U prvoj posjeti Evropi od povratka na vlast u augustu, talibani će se sastati s norveškim dužnosnicima i predstavnicima SAD-a, Francuske, Britanije, Njemačke, Italije i Evropske unije, prenosi Hina.

Talibansko izaslanstvo vodit će ministar vanjskih poslova Amir Kan Mutaki.

Na dnevnom redu bit će “oblikovanje predstavničkoga političkog sistema, odgovor na urgentnu humanitarnu i ekonomsku krizu, sigurnosna i protuteroristička pitanja i ljudska prava, pogotovo obrazovanje djevojčica i žena”, rekao je dužnosnik američkoga State Departmenta.

Talibani su svrgnuti 2001. no ponovo su zauzeli vlast kad su se međunarodne snage počele konačno povlačiti.

Nadaju da će razgovori pomoći “pretvoriti atmosferu rata… u mirnodopsku situaciju”, rekao je vladin glasnogovornik Zabihula Mudžahid za AFP u subotu.

Talibansku vladu nije još priznala ni jedna vlada, a norveška ministrica vanjskih poslova Anniken Huitfeldt naglasila je da razgovori neće “predstavljati legitimiziranje niti priznavanje talibana”.

“Međutim, mi moramo razgovarati s de facto vlastima u zemlji. Ne smijemo dopustiti da politička situacija vodi još goroj humanitarnoj katastrofi”, rekla je Huitfeld.

‘Moramo uključiti vladu’

Humanitarna situacija u Afganistanu drastično se pogoršala od augusta.

Međunarodna pomoć, kojom se finansira oko 80 posto afganistanskoga budžeta, iznenada je prekinuta kad je SAD zamrznuo 9,5 milijardi dolara imovine Afganistanske centralne banke.

Nezaposlenost je naglo porasla, a plaće javnih službenika nisu isplaćene mjesecima u zemlji već pogođenoj s nekoliko teških suša.

Glad sada prijeti 23 miliona Afganistanaca, ili 55 posto stanovnika, prema Ujedinjenim narodima, koji kažu da je ove godine potrebno 4,4 milijarde dolara od zemalja donatora za rješavanje humanitarne krize.

“Bilo bi pogrešno prepustiti afganistanski narod kolektivnoj kazni samo zato što se de facto vlasti ne ponašaju ispravno”, ponovio je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u petak.

Bivši predstavnik UN-a u Afganistanu Kai Eide rekao je za AFP: “Ne možemo nastaviti s distribucijom pomoći zaobilazeći talibane”.

“Ako želite biti djelotvorni, morate na ovaj ili onaj način uključiti vladu”, naglasio je.

Međunarodna zajednica čeka da vidi kako talibani namjeravaju upravljati Afganistanom, nakon što su u velikoj mjeri kršili ljudska prava u vrijeme dok su bili prvi put na vlasti, između 1996. i 2001.

Premda talibani tvrde da su se modernizirali, žene su još uvijek uglavnom isključene iz javnog zapošljavanja, a srednje škole za djevojke ostale su u velikoj mjeri zatvorene.

Prvog dana razgovora u Oslu koji se održavaju iza zatvorenih vrata, očekuje se da će se talibansko izaslanstvo sastati s predstavnicima afganistanskoga civilnog društva, među kojima su istaknute čelnice i novinari.

AJB